Bosna i Hercegovina

Kriza kao konstanta 2

"SRPSKI DAN" U BEOGRADU, 15. FEBRUAR 2020: Milorad Dodik govori na konferenciji za medije

foto: rade prelić / tanjug

Kriza kao konstanta

Zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koja nije objavljena, čiji sadržaj nije poznat i koju nije potpisao predsednik Ustavnog suda, u BiH se u samo nekoliko dana desilo nekoliko "državnih udara", po ko zna koji put je pređena "crvena linija", što je izrodilo osmišljavanje starog političkog plana pod novim kreativnim nazivom "RS-exit" i novo zveckanje oružjem; predstavnici Republike Srpske prestali su odlučivati u institucijama BiH, ma šta to značilo

Piše: Tanja Topić

Za "Vreme" iz Banja Luke

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zaključke na posebnoj sjednici, u kojima daje podršku "izvornom tekstu Dejtonskog sporazuma i Ustavu BiH", traži otpočinjanje pregovora sa Vladom FBiH o razgraničenju entiteta, obavezuje predstavnike RS u institucijama BiH da predlože usvajanje Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih, iako iste obavezuje da ne učestvuju u donošenju odluka do usvajanja zakona. Najdrastičniji zaključak odnosi se na to da Narodna skupština RS "neće prihvatiti i provoditi bilo kakve buduće antidejtonske i nedemokratske odluke Visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH".

Milorad Dodik je svoje izlaganje pred narodnim poslanicima otpočeo na engleskom jeziku: "Goodbye BiH, welcome RS-exit". Zahtjev ambasadora zemalja Kvinte da se poštuju odluke Ustavnog suda opisao je ovako: "To vam je ravno ljudima koji su odvedeni u fašističke logore, tamo stavljeni u očaj i beznađe, koji su samo očekivali od onih koji su ih ubijali da će postati ljudi ili da će se umoriti od svega toga. Na to liči sadašnja međunarodna zajednica".

Neki opozicioni lideri usprotivili su se novom političkom konceptu RS-exita, poput Igora Crnatka, poslanika Partije demokratskog progresa: "Spremni smo da ne damo na Republiku Srpsku. Ali, osim hrabrosti potrebno je i znanje, pamet. Goodbye BiH? U redu. Ako to može bez mobilizacije, plača majki i djece, ja sam za". Mladen Ivanić, iako odluke Ustavnog suda BiH smatra političkim, zaključuje da su oni neprovodivi. Srceparajući pozivi Nenada Stevandića na sabornost i srpsko jedinstvo, gotovo na ivici suza, u dijelu opozicije dočekani su sa podsmjehom.

Iako je opozicija glasala za zaključke, iznijela je vrlo oštre kritike na račun vlasti, što je zasmetalo Miloradu Dodiku. On je očekivao da će dogovor, postignut prije zasjedanja sa liderima parlamentarnih stranaka, biti ispoštovan i da će se cijela priča završiti za "sat, sat i po".


SRBIJA I SRPSKA

U danima koji su prethodili usvajanju ovakvih zaključaka, neizbježno je reagovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boreći se da "sačuva mir i stabilnost u regiji", braneći "u perspektivi ugrožene" šume, rijeke, škole i vrtiće u Republici Srpskoj (kao mogućim posljedicama sudske odluke o poljoprivrednom zemljištu). Vučićevom promptnom reakcijom i pozivom Srbima na sastanak u Beograd bila je ushićena njegova premijerka Ana Brnabić, a Milorad Dodik ohrabren da u njegovom prisustvu ponovi ideju o samostalnosti RS i snu o prisajedinjenju sa Srbijom. Istina, Aleksandar Vučić zamolio je Dodika i Cvijanovićevu da sve što rade urade "pravno, institucionalno i demokratski", jer on poštuje teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

"Poruke koje je gospodin Dodik poslao iz Beograda, a koje vrlo jasno i neskriveno govore da je konačni cilj takve politike razbijanje države BiH i stvaranje Velike Srbije, nažalost, nisu naišle na bilo kakvu osudu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nego na prećutno odobravanje", smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. On je dalje istakao, nakon beogradskog samita Srba iz regije, da "nama već odavno ništa ne znače fraze koje gospodin Vučić izgovara tim prilikama, poput fraza o poštivanju teritorijalnog integriteta, dok mu istovremeno Dodik puše za vratom i najavljuje nove sukobe na ovim prostorima, jer put koji on pominje i kojim želi da krene je put sukoba. Bilo bi dobro kada bi gospodin Vučić, koji često govori kako je najvažnije sačuvati mir, konačno kazao ko taj mir ugrožava". Dodiku je poručio da ne može dobiti oboje – i mir i rasturanje države. Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti BiH, poručio je Dodiku da "ne provincijalizira ni sebe ni Predsjedništvo BiH, ni BiH", tako što će "svakih sedam dana ići u Beograd po svoje mišljenje". "Očekujem da će se kriza završiti kao prethodne i da ćemo se vratiti da stvari rješavamo institucionalno", kazao je Radončić.


SPORNA ODLUKA

Narodna skupština Republike Srpske zasjedala je na osnovu informacije predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović i neviđenog i u to vrijeme nepoznatog sadržaja same odluke Ustavnog suda BiH. Prašina se podigla oko odluke objavljene u medijima, prema kojoj se dijelovi Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS, usvojenog krajem prošle godine, osporavaju i proglašavaju neustavnim, poput člana 53 u kojem se kaže "da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed RS".

Iz Ustavnog suda je saopšteno da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine. Tumačenje onog što je objavljeno iz Ustavnog suda ne znači da je sud naredio da se određeno zemljište knjiži na državu ili entitet, već je utvrđeno kako zakonska norma po kojoj RS ima pravo prisvajati javna dobra na osnovu sopstvenog zakona nije ustavna. Pravni stručnjaci različito gledaju na odluku Ustavnog suda, u zavisnosti odakle dolaze.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka smatra da je "Ustavni sud pošao od jedne očigledne činjenice da se u Ustavu BiH iz Dejtona naravno govori o državi BiH, koja ima karakter državne institucije, a za entitete se nikada ne upotrebljava pojam država, nego entiteti u sastavu države BiH". "Prema tome, Sud je izvukao logičan zaključak da državna imovina može biti vezana isključivo za državu. To, sa druge strane, ne znači da će država upravljati i raspolagati sa svim dijelovima imovine, nego obavezu da će Parlamentarna skupština BiH donijeti zakon o državnoj imovini u kojem će tačno precizirati, s obzirom na raspodjelu nadležnosti, u kojem dijelu će koristiti i raspolagati imovinom niži nivoi vlasti u BiH, dakle, entiteti, kantoni, opštine, lokalna samouprava", kaže on.

Krstan Simić, bivši sudija Ustavnog suda BiH, ističe kako Ustavni sud u "konkretnoj odluci koja se tiče poljoprivrednog zemljišta u RS zaključuje da je BiH država, da ima teritorijalni i ustavni suverenitet, i da samim tim ima pravo i na državnu imovinu kroz javna dobra". "To na prvi pogled izgleda logično, ali je ključno pitanje da u Ustavu ne postoji uopšte pojam državne imovine, a ono što nije regulisano Ustavom, što nije preneseno na nadležnost institucija BiH, to spada u nadležnost RS", istakao je Simić.

Političari u RS smatraju da se ovom odlukom narušava matematička formula podjele BiH 51:49 odsto, dok Milorad Dodik za BiH kaže da je "nazor država u kojoj mrze Srbe i na podmukao način pokušavaju oteti više od 90.000 hektara zemljišta".

Miladin Stanić, šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke u vrijeme rasprave o odluci Ustavnog suda BiH, prozvao je članove vladajućeg SNSD-a:

"Neki od članova SNSD-a prepisali su na stotine hektara poljoprivrednog zemljišta na svoje porodice. SNSD je privatizovao RS i poljoprivredno zemljište".

Tek stidljivo se kroz medije provlači informacija da posebna državna komisija godinama nije mogla riješiti pitanje knjiženja poljoprivrednog zemljišta konsenzusom, te da je Republika Srpska odlučila "prelomiti" ovo pitanje po sopstvenom nahođenju.


KOLEKTIVNE FRUSTRACIJE

Željka Cvijanović u "Informaciji u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH" zaključuje kako je "BiH duboko unesrećeno društvo, jer nije dobilo priliku da se razvije kao istinska multietnička

zajednica spremna da traume prošlosti pretvori u šanse budućnosti".

Cvijanovićeva za posebno zasjedanje parlamenta RS-a opisuje sve frustracije etničkih zajednica u BiH: "Današnja realnost je takva da su Srbi isfrustrirani stalnim nastojanjem da se ukine njihov identitet i da se u kontinuitetu nasilno umanjuje ustavni kapacitet RS. Hrvati su isfrustrirani činjenicom da ne mogu obezbijediti svoje predstavljanje u skladu sa ustavnim principom zaštite njihovih kolektivnih prava, jer su u nekoliko navrata Bošnjaci izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH…

Bošnjaci su nezadovoljni jer BiH nije cijela – njihova. Možda im je obećana, ali je nisu dobili. Istina je da su im mnogi pomagali da je naknadno dobiju, jer se odlukama visokih predstavnika ranije, a kasnije odlukama Ustavnog suda BiH, nastojalo od BiH napraviti država koja bi po formi bila građansko društvo, a po svojoj suštini bila bi zapravo po mjeri Bošnjaka".

Prema njenim riječima, nedavno usvojena Deklaracija SDA upravo o tome govori, a reakcije stranog faktora bile su zapanjujuće blage – trebalo im je čak nekoliko dana da sroče bilo kakvu reakciju odmjeravajući riječi da ne bi slučajno bile jednako oštre kao one koje po pravilu upućuju na račun političkih partija ili institucija Republike Srpske.

Za Bošnjake je najnovija odluka iz Republike Srpske ultimatum koji neće proći. Bakir Izetbegović u Ustavnom sudu vidi "kompenzaciju za entitetsko glasanje":

Za Milorada Dodika "ultimatum je bila Deklaracija SDA koja je rekla da nema Republike Srpske i da se traži nova teritorijalna organizacija". "To vidimo kroz odluke Ustavnog suda, kroz činjenicu da u kontinuitetu Ustavni sud donosi uvijek negativne odluke prema Republici Srpskoj, i po pitanju identitetskih mjesta, odnosno karaktera RS kroz sve ono što smo vidjeli, od Dana RS, grba, himne i svega ostalog", kaže on.


SAGA O STRANIM SUDIJAMA

Neobjavljena odluka Ustavnog suda BiH dovela je do ultimativnog zahtjeva političkih aktera iz Republike Srpske o "izbacivanju stranih sudija" iz Ustavnog suda, kojem se pridružio i lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Dragan Čović, i iniciranju Zakona o Ustavnom sudu ili kontramjerama. "Rješenje će biti da će RS ići svojim putem i otići će. Znači da će formirati svoje državne nezavisne organe i funkcionisati na teritoriji RS. Ima sve elemente države, svoje institucije, svoj narod. Ako se ne vratimo na dejtonske pozicije, na proljeće iduće godine neće biti BiH", istakao je Dodik. I dok insistira na dejtonskim pozicijama BiH, istovremeno podržava nastojanja Hrvata u definisanju zahtjeva za trećim entitetom.

Odluka Suda dovela je do obustavljanja učešća Srba u odlučivanju u institucijama BIH, sve do odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda i usvajanja zakona o Ustavnom sudu. I već sutradan izazvala brojne kontroverze, jer su predstavnici RS morali glasati protiv nekih odluka, pošto bi one u protivnom uz njihovu "uzdržanost" u odlučivanju prošle.

Ustavni sud BiH sastoji se od devet članova, četiri bira Zastupnički dom Federacije BiH, dva člana Narodna skupština RS. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH. Upravo u jeku ovog napada na strane sudije, Predsjedništvo BiH dalo je prećutnu i obaveznu saglasnost za imenovanje nove sutkinje, Njemice Angeline Nusberger.

Saga o napadima na strane sudije i Ustavni sud BiH traje od 2015. godine. Krajem novembra te godine Milorad Dodik najavio je referendum o Ustavnom sudu BiH, 4. decembra te godine referendum je odložio za mart i najavio Zakon o Ustavnom sudu, ali prijedlog nije nikad upućen Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U septembru 2016. godine Dodik je poručio da "stranci moraju da napuste Ustavni sud BiH", u novembru ponovno prijeti i poručuje da će "ako stranci ne odu iz Ustavnog suda, blokirati odluke na nivou BiH".

Stranci nisu otišli, a odluke nisu bile blokirane. Bitka protiv Ustavnog suda nastavlja se i u avgustu 2017. godine. Tada je zatraženo, baš kao i sada, da se ustavni sud BiH blokira izlaskom srpskih sudija iz njegovog sastava.


DODIKOVA DOSLEDNOST

Promjena Ustava BiH nemoguća je bez konsenzusa sva tri konstitutivna naroda, odnosno bez dvotrećinske podrške u Parlamentu, tako da bi zajednička inicijativa SNSD i HDZ BiH o zakonu o Ustavnom sudu, koji nemaju ni prostu većinu, mogla biti još jedan pucanj u prazno. Ustavni sud djeluje na osnovu pravila, pa otuda još više zbunjuju najave vinovnika zakona da rade na izradi i donošenju novog zakona o Ustavnom sudu.

Od najavljenog zahtjeva prema sudijama Ustavnog suda iz Republike Srpske odustalo se na sjednici parlamenta, dok je predsjednik Ustavnog suda Zlatko Knežević izjavio da njihovo povlačenje niko nije tražio.

Prvog oktobra prošle godine Milorad Dodik je rekao da nema formiranja vlasti dok strane sudije ne odu iz Ustavnog suda BiH. Vlast je formirana nakon nešto duže od godinu dana, ali su se koalicioni partneri zakovali u međusobnim prepirkama i opstrukcijama. Cilj ulaska u vlast, po Dodikovim rečima, bio je "kako bi Srbi na taj način izvršili dodatni pritisak da se izbace strane sudije iz Ustavnog suda BiH".

Kada ga je novinar bijeljinske BN televizije Vladimir Kovačević upitao koliko će ovog puta biti dosljedan u svojim namjerama i koliko su ozbiljne najave o blokadi institucija BiH, Dodik se obrušio na njega vrijeđajući ga da je izdajnik, kao i kuća za koju radi, "instruisan i instrument bošnjačke, bosanske i muslimanske politike".

Floskule o poštivanju pravne države i obavezujućim i konačnim odlukama Ustavnog suda, u zemlji u kojoj je normalno ne poštivati iste, zvuče prazno poput stalnih prijetnji o "mirnim političkim tučama". Bildanje nacionalnih mišića i dalje ostaje omiljena sportska disciplina u BiH, u kojoj ovog puta, kako kaže u tvitu socijalni psiholog Srđan Puhalo, "samo još mažoretkinje i izviđači nisu osudili Ustavni sud".

U izbornoj godini pažnju treba skrenuti sa zavrzlame oko integracije BiH u NATO i krizu učiniti konstantom političkog života u zemlji. Iole površan psihološki profil ovdašnjih lidera i političara obesmislio bi ubuduće postavljanje pitanja zašto ljudi u stampedu bježe sa ovih prostora.

Iz istog broja

Protesti u Crnoj Gori

Tišina je nova buka

Slobodan Georgijev

Lični stav

Vreme je za izbore

Bojan Kostreš

Novi Zakon o igrama na sreću

Više sreće u sledećem izvlačenju

Radmilo Marković

Potpisi na ugovorima

Čovek bez penkala

Nemanja Rujević

Rusko-srpski odnosi

Prazne šake Sergeja Kužetoviča Šojgua

Davor Lukač

Intervju – Duško Vujošević

Nisam se dao pasjim sinovima

Jelena Jorgačević

Naprednjaci i predizborno bujanje ekstremističkih i profašističkih organizacija

Produžena ruka režima

Nedim Sejdinović

Stranački život i smrt

Bojkot u svetlu podela

Jovana Gligorijević

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu