Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Raiffeisen banka je vodeća poslovna i investiciona banka u zemljama Istočne i Centralne Evrope i ima dugogodišnje iskustvo poslovanja u tranzicionim privredama
Raiffeisen Zentralbank Osterreich je prva inostrana banka koja će otvoriti svoju kćerka-banku u Jugoslaviji. Narodna banka Jugoslavije je ovoj najpoznatijoj i najuspešnijoj austrijskoj bankarskoj grupi izdala licencu za poslovanje 9. marta, a zvanično otvaranje banke očekuje se na jesen ove godine.
„Donosimo know-how, nove tehnologije, nudimo dobre mogućnosti zapošljavanja i nameravamo da pripremimo teren za veliki broj stranih investitora koje interesuje jugoslovensko tržište“, kaže Peter Dubsky, generalni direktor Raiffeisen Yugoslavia banke, poslednje u nizu od dvanaest banaka koje je ova grupa osnovala u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
Razloge za ulazak na naše tržište objasnio je Oliver Rogl, član menadžment borda banke, na predstavljanju banke u hotelu Inerkontinental, u utorak 10. aprila: „Posmatrali smo tržište u Jugoslaviji već duže vreme. Političke prilike nam nisu dozvoljavale da osnujemo banku ranije, ali smo odmah po promeni vlasti, još u oktobru, došli sa namerom da Raiffeisen bude prva inostrana banka u Jugoslaviji. Imamo veliko poverenje u nove jugoslovenske vlasti i sva naša očekivanja su za sada ispunjena. Ubeđeni smo da će se uslovi menjati nabolje. Procenili smo da je potencijal ekonomije velik, Jugoslavija je centralna tačka Balkana i to je karika koja nedostaje u našem lancu poslovanja u regionu. Znamo da tako razmišljaju sve komapanije koje posluju u susedstvu i sigurni smo da će i oni ubrzo preduzeti koknretne korake za ulazak na ovo tržište. Velik je broj kompanija i trgovačkih delegacija koje trenutno istražuju tržišne mogućnosti i koji su zainteresovane za započinjanje biznisa u Jugoslaviji. Mi nismo želeli da čekamo, već smo se odlučili za strategiju paralelnog ulaska i istraživanja tržišta. U svim zemljama gde smo se prvi pojavili, danas imamo vodeću poziciju i zauzimamo veći deo tržišta. To je bio slučaj s Mađarskom, a isto se potvrdilo i u Hrvatskoj. Naravno, postoji velik rizik, ali on se ne može meriti sa dobitima koje očekujemo kada se privreda pokrene.“
Raiffeisen banka je vodeća poslovna i investiciona banka u zemljama Istočne i Centralne Evrope i ima dugogodišnje iskustvo poslovanja u tranzicionim privredama. Plan banke za poslovanje u Jugoslaviji je da startuje sa celim spektrom bankarskih usluga, a fokus će u početnim fazama biti na saradnji sa velikim i preduzećima srednje veličine. Oliver Rogl kaže da je posle niza razgovora sa potencijalnim klijentima siguran da će i preduzeća i stanovništvo dobro prihvatiti novu banku na ovim prostorima. „Jugoslovenska privreda ima dosta preduzeća kojima je za uspešno poslovanje neophodna dobra i pouzdana banka. Da bi privreda oživela neophodni su određeni preduslovi, a stabilan bankarski sistem je jedan od osnovnih.“
Poslovanje sa građanima, na našem tržištu, počeće kad i poslovi s preduzećima, što nije bila uobičajena praksa u ostalim tranzicionim privredama. Austrijski bankari to objašnjavaju nepostojanjem konkurencije i lošim stanjem u domaćim bankama. „Postoji velik vakuum u bankarskom sistemu. Građani su izgubili poverenje u jugoslovenski bankarski sistem. Mi smo banka koja ima ugled, kredibilitet i ime. Nikada nismo dozvolili da ijedna naša banka propadne i nikada se nije desilo da naš klijent ostane bez para. Nadamo se da ćemo vrlo brzo steći poverenje građana Jugoslavije i da ćemo postaviti standarde koje će i ostale banke, i domaće i strane, morati da slede. U zemljama kao što je Jugoslavija vrlo brzo se dođe do momenta kada građanima možemo da ponudimo povoljne kredite za kupovinu automobila ili stanova“, kaže gospodin Rogl za „Vreme“.
Jugoslovensko zakonodavstvo koje reguliše bankarske poslove nije još uvek idealno, ali se predstavnici Raiffeisen banke nadaju da će vlasti uskoro usvojiti nove, moderne zakone koji će biti dobra baza za sve bankarske transakcije.
Zapošljavanje domaće radne snage je poslovna politika koju poštuju sve Raiffeisen banke. Raiffeisen Yugoslavia će imati oko 60 zaposlenih od kojih će većina biti iz Jugoslavije. Gospodin Rogl tvrdi da je zadovoljan dosadašnjim odzivom zainteresovanih za poslove u banci. „Jugosloveni generalno imaju dobro obrazovanje. Zaposlićemo ljude koji su ranije radili u bankama i koji imaju neophodno iskustvo, a biće mesta i za mlade, univerzitetski obrazovane ljude koje ćemo obučavati i slati na praksu u naše banke u drugim zemljama.“
Raiffeisen banka će jugoslovenskim privrednicima i građanima nuditi usluge plaćanja i vođenja računa, akreditivnog poslovanja, davaće garancije, kredite i obavljaće sve vrste transakcija sa stanovništvom. Klijentima koji su „uvek najvažniji i u centru pažnje“ nudiće se i usluge devizno trezorskog poslovanja, korespondentnog bankarstva i niz drugih usluga koje su u proteklih deset godina potpuno zaboravljene u našem poslovnom rečniku.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve