Privremeni sporazum koji treba da drži vodu dok komandant KFOR-a Erhard Biler 9. septembra preda dužnost nemačkom generalu Erhardu Drevsu, a 5. septembra se nastave pregovori Beograda i Prištine. Barikade još ostaju, a ojačani KFOR prolazi
U pregovorima srpskog pregovarača Borka Stefanovića i ministra za Kosovo i Metohiju Gorana Bogdanovića s odlazećim komandantom KFOR-a Erhardom Bilerom, koji su započeli u sredu 3. avgusta u bazi kod Leposavića i vođeni s usponima i padovima, postignut je privremeni sporazum, koji treba da bude na snazi do 15. septembra, a može po potrebi biti produžen.
Sporazum predviđa da na prelazima Brnjak i Jarinje nema albanskih carinika, da nema specijalaca ROSU niti simbola Kosova, a da na prelazu Brnjak budu policajci kosovske policije iz Zubinog Potoka, 28 Srba i trojica Albanaca. Vozila do tri i po tone moći će slobodno da prolaze, dok teretna vozila preko tri i po tone za ulazak na Kosovo moraju posedovati odgovarajući sertifikat Crvenog krsta.
O MIRU I JEDINSTVU: Srbi sa severa Kosova su nekoliko dana po objavljivanju sadržaja tog dogovora odbijali da uklone barikade, ali su pre početka pregovora s Bilerom u Zvečanu dopustili da KFOR i ostali koriste alternativne putne pravce, a u Zubinom Potoku, Zupču i Leposaviću po jednu saobraćajnu traku. Pred vikend su najavili da će ostati na ključnoj barikadi u mestu Rudare dok njihovu delegaciju ne primi predsednik Srbije Boris Tadić.
S predsednicima severnokosovskih opština Tadić je razgovarao tri sata u nedelju 7. avgusta uveče. O rezultatima tog razgovora javnost je lakonskim saopštenjem obavestila predsednikova pres služba – da je predsednik Srbije poručio da su u pokrajini najneophodniji mir i jedinstvo; da je naglašena važnost podrške građana sa severa Kosova svojoj državi i podrška Srbije svojim građanima; a da su se učesnici sastanka složili da međunarodne institucije na Kosovu KFOR i EULEKS moraju ostati statusno neutralne…
ZUBIN POTOK NEĆE: Odbornici skupština četiri opštine sa severa Kosova (Kosovska Mitrovica, Leposavić, Zubin Potok i Zvečan) odložili su u utorak 9. avgusta odlučivanje o tome da li da uklone barikade postavljene 15 dana ranije i prepustili to kriznim štabovima. Konstatovali su da ne postoje formalno pravni uslovi za održavanje zajedničke sednice, pošto sednici nisu prisustvovali odbornici iz Zubinog Potoka.
Ministar za Kosovo i Metohiju Bogdanović je na tu vest izjavio da je ugroženo srpsko jedinstvo i da su telefonski pozivi predstavnika nekih političkih stranaka iz Beograda, iz udobnih fotelja, apsolutno neprihvatljivi.
Demokratska stranka Srbije, koja ima najveći broj odbornika u Skupštini opštine Zubin Potok je pre toga saopštila vlastitu ocenu da je vlast politikom prikrivenog i puzajućeg priznanja nezavisnosti Kosova prekršila i vlastitu deklaraciju koju je nedavno usvojila u Skupštini Srbije (za koju DSS inače nije glasao). DSS podseća da u toj deklaraciji izričito stoji da se na administrativne prelaze mora vratiti stanje koje je važilo pre nasilne i jednostrane akcije izvršene 25. jula, a da sada vlast vrši pritisak na Srbe sa severa pokrajine da prihvate da NATO i albanske vlasti preuzmu upravu i na ovom delu pokrajine.
Tako, mimo očekivanja, ipak nije sasvim zamrznuta kriza koja je počela 21. jula, kada su odloženi pregovori Beograda i Prištine u Briselu, vlada Hašima Tačija zabranila uvoz robe i Srbije, a potom poslala specijalce ROSU na carinske prelaze Brnjak i Jarinje, na šta su Srbi sa severa Kosova odgovorili blokadom puteva, a jedna grupa zapalila prelaz u Jarinju.
Nakon što su Bogdanović i Stefanović u sredu 3. avgusta posle pet sati razgovora s generalom Bilerom došli do nacrta sporazuma, u četvrtak ujutru u Zvečanu s njegovim sadržajem upoznali su predsednike opština Kosovska Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok, a kasnije, na zajedničkoj sednici i 120 odbornika iz te četiri opštinske skupštine, odbornici su podržali predloge srpskog pregovaračkog tima, ali je predsednik opštine Zvečan Dragiša Milović te večeri ljudima na barikadi u Rudaru rekao da je odlazeći komandant KFOR-a nepouzdan sagovornik, da kupuje vreme pred odlazak i da je u pregovorima u četvrtak 4. avgusta došlo do zastoja zato što je Biler promenio stav i insistirao da preko Jarinja i Brnjaka KFOR propušta samo humanitarnu pomoć, a ne svaku robu, kako je izgledalo iz nacrta dogovora.
General Biler je, inače, tokom pregovora dva puta izjavio zapadnim medijima da su kriminalne strukture uzele za taoce stanovnike severnog Kosova, da plaćaju ljude na barikadama, itd. Ministar Bogdanović tvrdi da je srpska delegacija zbog takvih ocena protestovala tokom pregovora.
foto: tanjug…Borko Stefanović
INSPEKTORI: Vlada Hašima Tačija je u sredu 3. avgusta kasno uveče, saopštila da ne priznaje dogovor KFOR-a i srpskih predstavnika, ali je Hašim Tači u četvrtak ujutru izjavio da je prethodne noći sa komandantom KFOR-a, postigao saglasnost. Priština je saopštila da je Bileru dostavila deset svojih uslova koji se tiču poštovanja suvereniteta i celovitosti Kosova i da je on to prihvatio.
Kosovska vlada je ostala pri svojoj odluci o zabrani uvoza robe iz Srbije i kosovski tržišni inspektori su 9. avgusta počeli proveru da li ima srpske robe u prodavnicama. Šef kosovske tržišne inspekcije Ruždi Šehu je najavio da će biti konfiskovana roba koja je uvezena nakon odluke kosovske vlade.
Prištinski list „Koha ditore“ je najpre javljao da posrednik EU u dijalogu Prištine i Beograda Robert Kuper nije uspeo da ubedi vlasti u Prištini da započnu novu rundu razgovora sa Beogradom i da uspostave stanje na terenu kakvo je bilo pre 25. jula, ali kasnije je saopšteno da će pregovori biti nastavljeni 5. septembra.
Biće reči o carinskim pečatima. Srpski predstavnik će insistirati na tome da pečat bude u skladu sa Rezolucijom 1244, a prateća carinska dokumentacija – statusno neutralna.
Priština će očito insistirati da pečat ima kosovske državne simbole.
A posrednik Robert Kuper?
On je, kao što znamo, a valjda znaju i pregovarači, zagovornik doktrine o „novom liberalnom imperijalizmu“: „Međusobno mi delujemo na osnovu zakona i otvorene kooperativne bezbednosti, ali kada je reč o staromodnim državama izvan postmodernog kontinenta Evrope, moramo se vratiti na grublje metode iz ranijih vremena – silu, preventivni napad, prevaru…“
Pojačanje KFOR-a
Na aerodrom u Prištini u sredu oko 17.30 sleteo je prvi vojni avion s pojačanjem pošto je NATO odlučio da na Kosovo pošalje bataljon od oko 700 vojnika (Nemaca i Austrijanaca). Pojačanje je poslato na zahtev generala Bilera, koji 9. septembra predaje dužnost svom nasledniku nemačkom generalu Erhardu Drevsu, koji je inače od decembra 2001. do maja 2002. služio u okviru misije SFOR u Bosni i Hercegovini.
Diplomatske poruke
Nemački savezni ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele i njegov britanski kolega Vilijam Hejg u izjavi za nemački list „Frankfurter algemajne cajtung“ upozorili su Beograd i Prištinu da moraju da nađu diplomatsko rešenje „koje priznaje granice Kosova, unapređuje život svih i stavlja dve zemlje na put ka članstvu u EU“, a „ako to ne učine, propustiće istorijsku priliku“.
Po dikciji, njihova izjava očito nije „statusno neutralna“.
Direktorka Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije Milica Delević ocenila je da će dešavanja na severu Kosova i Metohije uticati na mišljenje Evropske komisije, ali i na ukupno raspoloženje u zemljama članicama EU, koje će biti važno kada se bude donosila konačna odluka o kandidaturi Srbije za članstvo u EU. Ona konstatuje da je EK telo koje je obavezno da bude statusno neutralno pošto unutar EU nema saglasnosti o tome da li je Kosovo država ili ne, ali da EK prati i ono o čemu unutar EU postoji jaka saglasnost – a to je učestvovanje u regionalnoj saradnji.
Ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Konuzin je za „Novosti“, 3. avgusta, izjavio da se misija EU za vladavinu zakona, videći da se dešava bezakonje, prvo ogradila od bilo kakvog delovanja, a da je zatim stala na stranu Prištine – mada ima ovlašćenja da poništi odluke koje ugrožavaju bezbednost i javni red i mir, ona to nije učinila…
Ponašanje pripadnika EULEKS-a pominjao je prošle nedelje i ministar za KiM Bogdanović, a Beograd posle toga nije javno kritikovao ponašanje EULEKS-a.
Ministarstvo inostranih poslova Rusije pozvalo je EU, NATO i Ujedinjene nacije da spreče moguć nasilan pokušaj Prištine da uspostavi kontrolu nad severom Kosova gde žive Srbi.
Savet bezbednosti UN 24. avgusta treba da raspravlja o uzrocima nasilja koje je eskaliralo krajem jula na Kosovu. Srbija očekuje odgovore na pitanje ko je naredio da jedinice ROSU uđu na severno Kosovo, da li je to neko u međunarodnim organizacijama znao ili nije znao, a ako nije znao, zašto, kao i zašto je personal EULEKS-a napustio teritoriju severnog Kosova.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Prošlo je 44 godine od Titovog pogreba, koji se pretvorio u politički događaj svetskog značaja jer je okupio najveći broj državnika koji se ikada do tada sastao na jednom mestu. Na tužan, skaredan način treba podsetiti na to zbog sulude ideje da se poruši grobnica Josipa Broza, spomenik koji je jedan od simbola značaja glavnog grada Srbije
Šta se sve nalazi u sefu u kojem su pohranjeni predmeti iz Belog dvora nakon smrti Josipa Broza Tita? Zašto je sporno njegovo otvaranje pre 11 godina? Koji je danas odgovor države na pitanje šta se planira sa pomenutim predmetima? Šta su do sada sudovi odlučivali? U kojoj je fazi taj spor? Koja su potraživanja Karađorđevića? Konačno, kako naslednici Josipa Broza vide ovaj višedecenijski proces
Na lokalnim izborima 2019. godine u Albaniji, opozicija je bojkotovala lokalne izbore sa sličnim argumentima koje čujemo danas u Srbiji. Izlaznost, prema zvaničnim podacima, bila je nešto manja od 23 posto. I kakvi su bili rezultati bojkota? Nikakvi, Edi Rama i njegovi komintentni na lokalu “drmali su” do kraja kako su hteli. Da li se međunarodna zajednica potresla? Nije. Naravoučenije se nameće samo po sebi
Sudbinu dvogodišnje Danke Ilić saznali smo u četvrtak 4. aprila. Sudbina njenog tela i dalje nije poznata jer osumnjičeni za ubistvo odbijaju da kažu šta su uradili. Za to vreme, predsednik, policija i mediji divljaju po starom, prizivaju smrtnu kaznu i mrze Vlahe
Intervju: Biljana Abolmasov, dekan Rudarsko-geološkog fakulteta
“Sama eksploatacija nije štetna, pitanje je kako će se i gde odlagati jalovina i koliko je ima, jer nje nužno mora da bude. Nema ni jednog rudnika u svetu koji nema jalovinu. Dodatno, jadarit imamo samo mi i niko više u svetu, što znači da ne postoji oprobana tehnologija za njegovu eksploataciju. Ne mogu se kao loši primeri prikazivati rudnici u Portugaliji ili Australiji jer su svi oni sa površinskom eksploatacijom, a ovde je, koliko ja znam, planirana podzemna eksploatacija”
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.