

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Broj izdatih rešenja o primanju u državljanstvo počeo je da raste od 2016. Tokom 2022. godine, kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Srbija je izdala do tada rekordan broj rešenja o dodeli državljanstva na osnovu "interesa"
Zakon o državljanstvu Srbije predviđa da Vlada Srbije može da dodeli državljanstvo strancima čiji bi prijem u državljanstvo predstavljao interes za Republiku Srbiju.
Iako se ova rešenja Vlade objavljuju u Službenom glasniku, u njima se ne navode razlozi za odluku o dodeli državljanstva.
Prema pisanju BIRN-a, od 2010. do 2015, na ovaj način je godišnje primano u državljanstvo između pet i 13 osoba, mahom sportista koji igraju za klubove u Srbiji, umetnika, političara, direktora velikih međunarodnih banaka i stranih investitora.
Broj izdatih rešenja o primanju u državljanstvo počeo je da raste od 2016, kao i raspon profila ljudi kojima je dodeljivano. Iako su neki od njih bili prominentne javne ličnosti, mnogi nisu, i ostaje nejasno koji je interes Srbija imala u tome da im dodeli pasoš.
Tokom 2022. godine, kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Srbija je izdala do tada rekordan broj rešenja o dodeli državljanstva na osnovu „interesa“ – 64 za celu godinu.
Broj pasoša je zapravo veći, jer je pojedinim rešenjima u državljanstvo primano više osoba, mahom članova porodice. Ove godine je izdato 70 takvih rešenja. Većina je dodeljena građanima Rusije.
Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost Srbija, kaže da, ako se izuzmu slučajevi poznatih sportista i drugih javnih ličnosti, „šira javnost nije u mogućnosti da proceni da li je zaista postojao interes države Srbije da se određenim pojedincima državljanstvo dodeli ili ne.“
„U odsustvu tih informacija, moglo bi se dogoditi da se državljanstvo dodeli nekoj osobi za koju ne postoji interes republike Srbije, već finansijski interes onih koji takve odluke predlažu. Imajući u vidu sve veći broj dodeljenih državljanstava, bilo bi korisno da se uvede praksa objavljivanja obrazloženja uz ove odluke“, kaže Nenadić za BIRN.
Ceo tekst pročitajte na sajtu BIRN-a.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve