Tradicionalna godišnja međunarodna konferencija, koja se održava od 2002, okupila je kompanije, banke, finansijske institucije i državne predstavnike kako bi se, u delikatnom trenutku, našli načini za zadovoljenje neprestano rastućih zahteva potrošača za kvalitetom i bezbednošću hrane, i to na teritoriji od 29 zemalja u Evropi i Aziji, koliko obuhvata EastAgri region
U organizaciji Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim nacijama i uz finansijsku podršku Svetske banke, u Beogradu je u sredu i četvrtak, 18. i 19. juna, održana godišnja konferencija EastAgri 2014, pod nazivom „Najbolja hrana: Kako proizvesti i kvalitet i kvantitet u Evropi i Centralnoj Aziji“. Dvodnevna konferencija okupila je više od 120 učesnika – od velikih regionalnih kompanija i visokih zvaničnika Vlade Srbije do međunarodnih finansijskih institucija koje se bave razvojem poljoprivrede i agroindustrije. Prvi dan konferencije bio je posvećen unapređenju kvaliteta hrane u ukupnom lancu snabdevanja – u razgovorima o ovoj temi učestvovali su predstavnici agrobiznisa u regionu, Victoria Group, Agrokor, MK Grupa i Atlantic Group, kao i predstavnici EBRD-a i Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Vlade Srbije. Drugi dan obeležila su četiri okrugla stola, na kojima se govorilo o unapređenju kvaliteta proizvodnje i širenju na nova tržišta, zelenoj proizvodnji, finansiranju modernizacije agrobiznis kompanija i unapređenju procedura za investiranje.
Direktor operacija kompanije Victoria Group Nikola Vujačić
Prema podacima nedavnog istraživanja o odnosu potrošača prema hrani, ishrani i zdravlju, koje je obuhvatilo Evropsku uniju, pri odabiru hrane stanovnici EU na prvo mesto (74 odsto ispitanika) stavljaju kvalitet, odnosno svežinu proizvoda. Sledeći faktor koji odlučuje jeste cena (43 odsto), a tek potom ukus (38 odsto), zdrava hrana (32 odsto) i želje porodice (29 odsto). Sa druge strane, podaci FAO govore da se čak jedna trećina ili 1,3 milijarde tona hrane godišnje izgubi ili bude uništeno u lancu snabdevanja, a veliki deo hrane koja stigne do potrošača se na kraju baci. S tim u vezi, jedan od zajedničkih ciljeva EBRD-a i FAO jeste da kroz ovakve konferencije lokalni proizvođači dobiju informacije koje će im pomoći da specijalizacijom podignu kvalitet svojih proizvoda i izgrade snažne lokalne brendove – time bi postali konkurentni i na međunarodnom planu, uz dalje poboljšanje kvaliteta i bezbednosti hrane.
Po rečima ministarke poljoprivrede Snežane Bogosavljević Bošković, koja je održala uvodni govor prvog dana konferencije, srpski poljoprivredni proizvođači su u „specifičnoj poziciji, s obzirom da posluju u uslovima kada Srbija započinje pregovore o pristupanju EU, odnosno u procesu prilagođavanja poljoprivrede i ruralnog razvoja pravilima koja definiše zajednička poljoprivredna politika EU“. Pominjući posledice velikih poplava, ministarka je rekla da će za potpunu sanaciju i obnavljanje poljoprivrede biti potrebno dosta vremena i sredstava i pozvala međunarodne institucije da finansijski pomognu poljoprivrednicima Srbije.
„Možete proizvoditi najbolju hranu jedino ako se udružite sa najboljim kompanijama iz privatnog sektora, promovišete najbolje prakse i smernice i izgradite snažno partnerstvo sa najboljima, a suština EastAgri mreže je koordinacija i usklađivanje intervencija unutar sektora agrobiznisa“, rekao je Žil Metetal (Gilles Mettetal), direktor agrobiznisa u EBRD-u.
Vladimir Rahmanjin (Rakhmanin), pomoćnik generalnog direktora FAO i regionalni predstavnik za Evropu i Centralnu Aziju, naglasio je važnost bliske saradnje sa različitim javnim institucijama i privatnim sektorom u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, kako bi se povećala efikasnost i podržao održivi ekonomski razvoj zemalja u regionu. „EastAgri mreža je važna platforma za nastavak i unapređenje dijaloga među partnerima, i ona će osigurati da postoji odgovornost za ispunjenje naših ciljeva“, izjavio je Rahmanjin.
Direktor operacija kompanije Victoria Group Nikola Vujačić podsetio je da je kompanija u 2013. godini izvezla proizvode u 30 zemalja sveta, a vrednost izvoza u protekle dve godine čini oko deset odsto ukupnog izvoza Republike Srbije u oblasti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dodajući da zahtevi tržišta EU predstavljaju vodilju za sve kompanije u regionu. „Investicije u dostizanje ovih zahteva ne treba posmatrati kao neophodan trošak potreban za učešće na izvoznim tržištima, već uskoro kao preduslov poslovanja na domaćem tržištu, budući da Srbija, integracijskim procesima u koje je uključena, postaje sastavni deo međunarodnog tržišta. U uslovima rastuće globalizacije, ubrzanja i povećanja obima spoljne trgovine praćenim uključivanjem Srbije u najveće multilateralne trgovinske sisteme sveta, investiranje u konkurentnost predstavlja jedini put napred. Iz tog razloga mi ulažemo u naše kooperante, dajemo im priliku da rastu sa nama, da povećavaju svoje prinose i snižavaju cene koštanja svoje proizvodnje, da primenjuju najsavremenije tehnike poljoprivredne proizvodnje i da svaki od njih 40.000 povećava svoju konkurentnost pojedinačno, jer je to ujedno i povećanje konkurentnosti naše kompanije, ali i svih angažovanih u agrobiznisu. Mi verujemo da je ispunjenje zahteva potrošača zajednički posao za sve učesnike privatnog ali i javnog dela agrobiznisa, a svako na ovom zajedničkom zadatku ispunjenja rastućih zahteva potrošača ima svoju ulogu u institucionalnom, zakonodavnom i finansijskom smislu i jedino podstaknute odgovarajućim merama javnog sektora, aktivnosti njegovog privatnog dela – proizvođača, prerađivača i prometnika – mogu imati pun efekat“, rekao je Vujačić.
Žerar Kili (Gerard Kiely), šef Jedinice za pretpristupnu pomoć poljoprivredi i ruralnom razvoju Evropske komisije, naglasio je da nacionalne politike moraju biti postavljene tako da omogućavaju sinergije i komplementarnosti između izvora finansiranja, bilo da je reč o saradnji međunarodnih finansijskih institucija i komercijalnih banaka, bilo da javni fondovi stižu iz državnih budžeta ili pomoći EU.
Inače, kako je rekao državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Danilo Golubović, desetogodišnja strategija, kojom je predviđen razvoj poljoprivrede Srbije do 2024. godine, završena je i uskoro će se naći pred poslanicima Skupštine Srbije. „Srbija mora da nađe mogućnost da proizvodnju hrane podigne na viši nivo, odnosno da pored daljeg rada na bezbednosti i kvalitetu radi i na stvaranju što više robnih marki sa oznakom geografskog porekla. Treba da se radi na proizvodnji artikala sa dodatom vrednošću, kako bi se promenila struktura agrarnog izvoza Srbije – na listi izvoznih poljoprivrednih proizvoda, među prvih pet-šest Srbija ima samo sirovine“, izjavio je Golubović i dodao da je potrebno „da se poveća nivo znanja poljoprivrednih proizvođača kako bi uveli najviše standarde u proizvodnju i bili spremni da konkurišu za sredstva iz fondova EU. Takođe, treba i da se podstakne njihovo udruživanje kako bi na najbolji način pregovarali sa prerađivačkom industrijom.“
Iz Ministarstva poljoprivrede saopšteno je i da je ministarka Bogosavljević Bošković na konferenciji potpisala Pismo o namerama o podršci javno-privatnog dijaloga u sektoru mesa i mleka sa EBRD-om i FAO, koji su obezbedili i određena donatorska sredstva kako bi se podržalo unapređenje javnog privatnog dijaloga. „Pismo o namerama potpisano je radi daljeg unapređenja saradnje svih učesnika u pojedinim sektorima poljoprivrede i prehrambene industrije kroz programe javnog partnerstva. U ovom trenutku sektor proizvodnje i prerade mesa i mleka je prioritetan i prepoznat kao sektor sa visokim proizvodnim i izvoznim potencijalom. Unapređenje saradnje resornog ministarstva, EBRD-a i FAO obuhvata sve elemente tržišnog lanca, od primarne proizvodnje do prerađivačke industrije, sa posebnim naglaskom na unapređenje kvaliteta i bezbednosti hrane, pospešivanja saradnje i udruživanja proizvođača mesa i mleka, kako bi se omogućilo njihovo punopravno učešće u javno privatnom dijalogu, a što bi se odrazilo na povećan obim investiranja u ovom sektoru“, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!