Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Društvene nauke mogu da skrenu pažnju na alternativne opcije politike, ojačaju neophodnost političkih reformi i neguju javnu raspravu i, kao takve, mogu da doprinesu izgradnji više otvorenog i demokratskog društva, stoji među najvažnijim zaključcima skupa
Problemi i izazovi zbog kojih procesi donošenja odluka u Srbiji nisu više utemeljeni na rezultatima naučnih istraživanja, položaj društvenih nauka kod nas, posebno u svetlu procesa evropskih integracija i reformi, bile su neke od tema konferencije povodom pokretanja projekta PERFORM – Performing and responsible social sciences (Delotvorne i odgovorne društvene nauke). O ovim temama govorili su Žan-Danijel Ruh, ambasador Švajcarske u Srbiji i u Crnoj Gori, Srđan Verbić, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, i Martin Dic, menadžer projekta PERFORM.
Veza između istraživanja u društvenim naukama i kreiranja politike, uključujući i smislenu javnu raspravu, slaba je u zemljama Zapadnog Balkana. Iako su se poslednjih nekoliko godina pojavili razni tematski istraživački projekti, oni i dalje nemaju jaku vezu sa donosiocima odluka i uticaj na kreiranje javnih politika, naglašavaju organizatori skupa.
Ovo je treći i najveći naučni program podržan u regionu od strane Švajcarske, kaže Žan-Danijel Ruh: „Svrha projekta je da pokuša da spoji naučni svet i svet donošenja političkih odluka. Suština je da političke odluke treba da budu zasnovane na činjenicama nastalim preciznim istraživanjima koja treba da budu bliža realnim ljudima i životu. Trebalo bi da pokazuju, na primer, kako reforme u ekonomiji mogu da budu efikasnije, šta su pravi i ekonomski efekti društvene inkluzije različitih marginalizovanih grupa.“
Inače, reč je o četvorogodišnjem projektu koji finansira švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC). Projekat sprovodi organizacija HELVETAS Swiss Intercooperation u partnerstvu sa Univerzitetom u Friburu (Frajburg) u Švajcarskoj.
Ministar Verbić je zahvalio vladi Švajcarske na pruženoj prilici da se povežu obrazovanje i donošenje odluka: „Mislim da u Srbiji treba dosta raditi po ovom pitanju, ali obećavam da ću sve svoje odluke donositi u skladu sa činjenicama i dokazima. To je teško ispuniti jer nam treba više podataka kako bismo mogli da donosimo odluke kojima se može verovati. Prilično smo svesni da za to treba da imamo javne pozive za naučne projekte češće nego jednom u pet godina jer ljudi imaju ideje i u međuvremenu. Ono što nam još treba, sem pravih podataka, jeste strategija ili strategije. Dakle, ako nemate podatke u ovom trenutku, a planirate nešto, treba vam barem obećanje Vlade da će uraditi nešto za nekoliko godina“, rekao je Verbić.
Inicijalna faza projekta PERFORM započeta je u januaru 2015. godine. Do septembra 2015. godine, projektni tim će raditi sa akterima u širem sistemu kako bi stekao dobar uvid i razumevanje za osnovne razloge relativno niskog nivoa učinka društvenih nauka i identifikovao oblasti koje će se baviti razlozima niske delotvornosti.
„Prva faza ovog projekta odvijaće se u Srbiji i Albaniji. U narednim fazama proširićemo se i na ostale zemlje Balkana. Očekivani ishodi ovog projekta su da stvori povoljnije okvirne uslove i finansijske mehanizme, ojača zajednicu društvenih nauka i poveže ih sa političkim procesima, medijima i društvom u celini“, rekao je Dic.
Društvene nauke mogu da skrenu pažnju na alternativne opcije politike, ojačaju neophodnost političkih reformi i neguju javnu raspravu i, kao takve, mogu da doprinesu izgradnji otvorenijeg i demokratskog društva, stoji među najvažnijim zaključcima konferencije.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve