
Izbori 2026.
Čistilište na izborima: Dačić, Đilas, Jovanović idu u istoriju
Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih
Foto: APZapadne zemlje će morati da budu spremne da pruže dugoročnu podršku Ukrajini jer se rat nastavlja, rekao je generalni sekretar NATO saveza. Vojna podrška će osigurati opstanak Ukrajine kao suverene zemlje
Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg izjavio je za BBC da NATO savez mora da poveća proizvodnju oružja, zato što se rat u Ukrajini nastavlja, a potrebe Kijeva rastu.
„Zapadne zemlje moraju biti spremne pružiti dugoročnu podršku Ukrajini jer Rusija ne pokazuje znakove popuštanja“, rekao je lider vojnog saveza 30 zemalja sveta.
Stoltenberg je rekao da će vojna podrška osigurati opstanak Ukrajine kao suverene zemlje, i naterati Rusiju da pregovara o prekidu rata.
Napomenuo je i da je važno održavanje oružanih sistema koji su već isporučeni Ukrajini.
„Videli smo da Rusija ne pokazuje znakove odustajanja a njen glavni cilj je preuzimanje kontrole nad Ukrajinom. Ukrajinske snage imale su zamah nekoliko meseci, ali takođe znamo da je Rusija mobilizuje mnogo više snaga, mnoge od njih sada se obučavaju.“
Stoltenberg je dodao i da „sve to ukazuje da su spremni da nastave rat i potencijalno pokušaju da pokrenu novu ofanzivu“.
„Verotno je da će i ovaj rat završiti za pregovaračkim stolom, ali presudna za ishod takvih razgovora je snaga Ukrajine na bojnom polju“, rekao je generalni sekretar NATO.
S.Ć./RSE
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih

Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju

Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom

Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje

Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve