
Novi broj „Vremena“
Policajci idu svojoj deci umazani krvlju tuđe dece
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
Otvaranje kockarnice je podelilo tamošnju javnost u strahu da bi povećanje prihoda od turizma moglo da prati porast zavisnosti od kockanja
Japan dobija prvu kockarnicu. Vest koja je bi mogla da ostavi u čudu sve one koji dolaze iz zemalja poput Srbija za koju važi da je u samom vrhu po broju kockarnica po glavi stanovnika.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije iz 2008. godine, Srbija je tada bila na drugom mestu u Evropi po broju kockarnica po glavi stanovnika. Ali kad pogledamo oko sebe, nema razloga da ne verujemo da je sada na prvom.
Kako privući turiste?
Prva japanska kockarnica nalaziće se u gradu Osaki čime se, kako prenose svetski mediji, otvara put i za izgradnju odmarališta vrednog 8,1 milijardi dolara.
Ogromni kompleks čiji je početak rada planiran za 2029. godinu biće otvoren u Jumešimi u zalivu Osaka na zapadu Japana, gde će biti održana Svetska izložba 2025. Imaće hotele, konferencijski centar, tržni centar, muzej i trajektni terminal, kao i platformu za sletanje helikoptera.
Kockarnice su ranije bile ilegalne u Japanu, ali je zakonom iz 2018. omogućio izuzetak za igre kao što su poker ili bakara na zvanično odobrenim lokacijama.
Premijer Fumio Kišida rekao je da će projekat doprineti ekonomskom rastu oblasti Kansai oko Osake i šire u Japanu posle Svetske izložbe 2025.
Japanske planove za otvaranje kockarnica prethodno su omeli pandemija izazvana korona virusom i skandal s podmićivanjem koji je doveo do hapšenja istaknutog poslanika, posle čega su se iz planiranih projekata povukli veliki operateri kazina iz SAD.
Svetski mediji navode da je otvaranje kockarnice podelilo tamošnju javnost. Odobrenje prvog kazina u Japanu usledilo je posle decenija debate koju su podsticali strahovi da bi povećanje prihoda od turizma mogao da prati porast zavisnosti od kockanja.
Negde prva, negde ko zna koja
Za razliko od Japana, Srbiji ne manjka kockarnica. Čim se zatvori neka poznata kafana ili knjižara, slede komentari, i to u većini slučaja opravdani, da će na tom mestu uskoro nići nova kladionica.
Takav je bio i slučaj sa čuvenomo kafanom „Manježe“ o čemu je za “Vreme” pisao Srđan Dragojević.
Nameće se logično pitanje zbog čega toliko kladionica u jednoj maloj zemlji poput Srbije.
“U zemlji u kojoj postoji problem siromaštva kao što postoji kod nas, mnogi su podložni kockanju”, odgovorili su psiholozi u istraživanju koje je sproveo VOICE.
Donošenjem novog Zakona o igrama na sreću 2020. godine dodatno se štite maloletnici od negativnih uticaja klađenja. Tako Zakon zabranjuje da udaljenost između osnovnih i srednjih škola i kladionica i kockarnica bude manja od 200 metara.
Ipak, prema poslednjim podacima samo u Beogradu se 30 kladionica nalazi na manjoj udaljenosti od škola nego što je dozvoljeno.
B.G./RFE
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
Pretnje silovanjem i prebijanje usledilo je kada su se posle još jednog protesta u nizu demonstranti uputili kućama. Prema svedočenjima žrtava torture, studenti i građani su otimani sa centralnih beogradskih ulica, odvođeni u zgradu Vlade Srbije – sedište izvršne vlasti – gde su mučeni ili bili primorani da slušaju i gledaju batinanje drugih
Pored Andreja Vučića, mesto na kormilu batinaša zauzeli su Vlada Mandić i Ljuba Jovanović, nekadašnji sportisti koji, očevidno, imaju kontrolu nad izvesnim grupama “mladića”. To se posebno se odnosi na one iz Republike Srpske jer je Mandić sa njima i tamo bio aktivan. Pored njih, angažovani su i oni iz javnog sektora “koji znaju da se biju”, kao što je bio slučaj sa Lukom Petrovićem, gradskim sekretarom za investicije
“Na prvi pogled individualni čin ekstremnog nasilja – kada državni službenik preti devojci silovanjem – može izgledati kao izolovan ispad”, kaže za “Vreme” profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Zoran Pavlović. “Ali to nije stvar samo njegove privatne ‘patologije’ – čak i da jeste, to i dalje nije samo njegov problem – nego simptom sistema u kojem se takvo ponašanje toleriše, pa i ohrabruje”
Dok “običan” policajac bez fakulteta radi za oko 80.000 dinara, njegov kolega u Žandarmeriji ima najmanje tri puta veću platu. MUP Srbije broji oko 46.000 od kojih 21.000 radi u administraciji. Ovlašćenih službenih lica, a to su policajci u uniformi ili civilu, kriminalistička, saobraćajna i granička policija, te posebne jedinice ima oko 15.000 u Srbiji. Ipak, ni svi oni ne mogu se zateći na protestima po Srbiji, jer mnogi od njih vrše druge poslove iz svoje nadležnosti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve