Jedna od retko lepih i optimističnih priča iz ovogodišnjeg života prestonice pretvorila se u priču o kolateralnoj šteti. Reč je o umetničkom kvartu "Soho Beograd", naravno u spornoj Luci Beograd
Poslednjih dana marta Luka „Beograd“ je obnarodovala projekat „Soho Beograd“, rezultat saradnje ove kompanije i beogradskih umetnika (vidi „Vreme“ broj 1058). Luka je besplatno ustupila umetnicima prostor u bivšoj magacinskoj zgradi Srbijateksa u Dunavskoj ulici za ateljee, kako bi im pomogla da rade i kako bi donekle umanjila problem deficita ateljea u gradu, a s namerom da ovaj deo grada oživi i da zaliče na umetničke kvartove Njujorka, Londona, Pariza, Berlina i drugih velikih gradova na umetničkoj mapi sveta. Ova saradnja je izazvala pozitivne reakcije javnosti, i zadovoljstvo prvih „stanovnika“ beogradskog „Sohoa“ – dvadesetak renomiranih autora sa inostranom karijerom, zato što su konačno doživeli da dobiju prostor za rad. A onda im je, nakon manje od dva meseca, javljeno da će morati da se isele.
Naime, Savet za borbu protiv korupcije, odnosno njegova predsednica Verica Barać, ukazala je pismom od 21. aprila Ministarstvu za infrastrukturu i energetiku, odnosno ministru Milutinu Mrkonjiću, da Luka Beograd krši Zakon o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama zato što je „preko 4000 metara kvadratnih lučkog skladišnog prostora dato za obavljanje delatnosti koja nije lučka, odnosno da je lučki skladišni prostor dat umetnicima na besplatno korišćenje u cilju realizacije projekta „Soho“ u Beogradu“. Po članu 225 tog Zakona, navodi se u pismu Verice Barać, „prekid lučke delatnosti i početak obavljanja druge delatnosti predstavlja najteži oblik kršenja odredbi Zakona, usled kojeg se izriče zabrana daljeg rada lučkog operatera“.
Ova optužba je bila povod sastanku, predložila ga je Vlada Srbije, na kome su prisustvovali predstavnici Vlade, Ministarstva za infrastrukturu i Luke Beograd. Sastanak je održan 5. maja. Iz pisma Milutina Mrkonjića Oliveri Božić, generalnoj direktorki Luke Beograd, datiranog dan nakon sastanka, prenosimo najvažniji deo: „Pozivamo vas da u roku od 60 dana od dana prijema ovog dopisa otklonite utvrđenu nepravilnost u radu u vezi izdavanja skladišnog prostora a.d. ‘Luke Beograd’ za obavljanje nelučke delatnosti.“ Olivera Božić mu je u odgovoru 13. maja predočila zašto Savet za borbu protiv korupcije nije u pravu. Podsetila je da po Izmenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Beograda, usvojenog 13. novembra 2009. godine, taj deo grada „prenamenjen iz industrijske u komercijalnu i stambenu zonu. Na ovaj način, najvišim urbanističkim planom grada Beograda, ozvaničena je strategija razvoja Beograda u pravcu izmeštanja i postepenog gašenja luke na ovoj lokaciji.“ Olivera Božić je zatim objasnila da je „zgrada u kojoj se nalaze ateljei umetnika udaljena kilometar od operativne obale i nikada od kada je sagrađena (pre 41 godinu) nije bila u funkciji pretovarne lučke delatnosti, već je uvek služila kao gradsko skladište tekstilne robe“, kao i da je Luka Beograd vlasnik oko 260.000 metara kvadratnih zatvorenog skladišnog prostora, a da su „umetnički ateljei smešteni na svega 1376 metara kvadratnih, tako da zauzimaju tek 0,5 odsto lučkog skladišnog prostora“.
Pismo je završeno pitanjem „kome to smetaju umetnici?!“ i mišljenjem „da bi vaša (Ministarstva) nezakonita odluka o progonu umetnika iz Luke napravila ozbiljnu društvenu štetu. Doduše, možda bi umirila Inkviziciju.“
Nezvanično, u Luci Beograd kažu da će ako Ministarstvo ne promeni svoje mišljenje, „Soho Beograd“ biti ugašen. Tijana Munišić, direktorka sektora za PR i komunikacije ove kompanije, u pismu koje je prošle nedelje poslala umetnicima kaže da „iako je inicijativa Saveta lišena svake pravne utemeljenosti, poučeni iskustvom, smatramo da ne treba isključivati mogućnost da će Savet svoju pretnju i ostvariti.
Verujte da će nam uvek biti žao što zajednički entuzijazam da Gradu Beogradu poklonimo nešto značajno i lepo izaziva toliko otpora. Želimo vam uspeh. Nadamo se da ćete ostati u svojim prostorima i da će beogradski ‘Soho’ inspirisati novu stvaralačku energiju.“
Za samo sedam dana jedan deo zgrade „Srbijateksa“ pretvoren je u galeriju „Fraktal“, galeriju umetničkog udruženja „Fraktal 3“ sa oko hiljadu članova. Oni su inicijatori manifestacije „Noć otvorenih ateljea“ u Beogradu i Novom Sadu u kojoj su učestvovali i ateljei u „Sohou“. U otvorenom pismu ministru Mrkonjiću zamolili su sledeće: „Nemojte nas u tome sprečavati. Nemojte u nama ubijati i ono malo vere i nade što nam preostade od vaših prethodnika. Nama je postojanje i opstanak manifestacije ‘Noć otvorenih ateljea’ i otvaranje galerije ‘Fraktal’ već dovoljna svečanost.“ Izložbe Miloša Šobajića, Cileta Marinkovića, Dragana Stojkova, Predraga Uzelca i Dragoljuba Zamurovića, koje je najavila tek osnovana galerija „Fraktal“ u „Sohou“, najverovatnije neće biti održane, a ni izložba Koste Kulundžića zakazana za polovinu juna u njegovom ateljeu. Mihael Milunović najavljuje odlazak iz Srbije.
Zoran Velimanović, prvi stanovnik „Sohoa“, za „Vreme“ kaže: „Iskreno, nisam ni iznenađen puno, mogla se već očekivati neka budalaština pre ili kasnije. Čudno bi bilo da je ovo nastavilo da se razvija kako valja. To je, šta god ko pričao, bila jedna dobra i iskrena ideja, mnogi umetnici koji ovde jesu ugroženi, mogli su u ‘Sohou’ da dobiju prvu pomoć – da to tako nazovemo. No, logika, prosto, ne živi ovde, kao ni dobra volja. Što se mene tiče, nije prvi put da ću morati da spakujem stvari i odem odavde, jer ako ne mogu da radim, a sta ću onda ovde? U Berlinu, pre par meseci, neki galeristi i slikari su mi rekli: dođite u Berlin, ovde ima mesta za vas, dobrodošli ste uvek. Šta je problem sa ovim svetom ovde? Ne razumem.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!