Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Naučnici najveće hemijske industrije u svetu predstavili su evropskim novinarima rezultate i planove svog modela uspeha – kooperacije nauke i biznisa. Za tržište se spremaju nove organske solarne ćelije, osvetljenje na bazi ugljenika, energija iz litijum-jonskih baterija i drugo
Kontinuitet u istraživanju je važan u svakoj godini, a naročito u vreme krize. Nastavljamo ulaganja u inovacije, ne može se sedeti i čekati.
Ovo je rekao dr Andreas Krajmajer, član borda izvršnih direktora BASF-a, otvarajući godišnju konferenciju naučnika nemačke multinacionalke i evropskih novinara u sedištu kompanije u Ludvigshafenu 28. januara. Krajmajer je podsetio da je 2008. BASF za istraživanja izdvojio 1,35 milijardi evra, sledeće godine 1,4 milijarde, dok za 2010. planira 1,38 milijardi evra. Zatim, da od oko 100.000 zaposlenih u najvećoj hemijskoj industriji u svetu, 9300 osoba radi u R&D (Research & Development, Istraživanje i razvoj) na 3300 projekata.
POMOĆI PLANETI: Imajući u vidu prognozu da će 2050. godine na planeti biti oko 2,5 milijardi ljudi više, dakle ukupno oko devet milijardi, da će 2025. u gradovima živeti 67 odsto stanovništva, da će 2030. biti potrebno 50 odsto više energije nego sada, da će 2020. na planeti biti 1,2 milijarde automobila itd., Krajmer je postavio pitanje kako toliku populaciju snabdevati hranom, čistom vodom, obezbediti joj medicinsku zaštitu. Zatim, kako će se gradovi snabdevati energijom, čime će se pokretati automobili a da ne zagađuju životnu sredinu, kakve će biti komunikacije, od kojih materijala će biti napravljene zgrade. „Nećemo rešiti problem u budućnosti ako danas nemamo koncept. Inovacije u hemiji biće ključ budućeg razvoja. Nove tehnologije, materijali i procesi, ideje i implementacija know–how iz hemije mogući su u većini sektora industrije“, tvrdi Krajmajer. Strategijom R&D definisano je pet grupa istraživanja: biotehnologija, bela (industrijska) biotehnologija, nanotehnologija, energetski menadžment i zamena sirovina. Cilj je stvaranje novih molekula sa novim efektima, novih hemijskih sistema, novih komponenti i funkcionalnih materijala. „To možemo uspešno uraditi kroz internacionalna i interdisciplinarna partnerstva, poštujući naš model uspeha – kooperaciju nauke i biznisa“, istakao je Krajmajer. Značaj udruživanja sa partnerima širom sveta potkrepio je podatkom da je 1988. godine 20 odsto zaposlenih u BASF-u radilo van Ludvigshafena, a danas oko 40 odsto. Da bi odgovorio na izazove budućnosti, BASF je započeo velike pilot-projekte za mrežu biznisa i nauke pod motom „Industrija u univerzitetskom dvorištu“. Na sesiji sa novinarima naučnici ove kompanije prezentovali su tri uspešna istraživačka konglomerata: udruženu inovativnu laboratoriju za organsku elektroniku u Ludvigshafenu, kooperaciju sa univerzitetom Harvard u SAD na istraživanju biofilma i katalitičko istraživačku laboratoriju BASF-a i Hajdelberg univerziteta (CaRLa) i to na ovom univerzitetu. Za tri godine rada sa BASF-om, naučnici Hajdelberga izumeli su nove katalitičke postupke i nove katalizatore i stvorili nove materijale. BASF, osim ova tri naučno-istraživačka centra, ima i na desetine „satelitskih“ laboratorija na uglednim univerzitetima širom sveta, u kojima istraživači nastoje da učine dobitnom kombinaciju biznisa i nauke.
KLJUČNE PORUKE: Dr Krajmajer je predstavio pet ključnih poruka strategije BASF-a: dugoročna orijentacija R&D, ambiciozni istraživački ciljevi, internacionalni i interdisciplinarni know–how, višesmerna orijentacija istraživačkih projekata i nove tehnologije koje ne ignorišu rizik. On je naveo da Grupa energetika BASF-a razrađuje primenu novih energija zasnovanih na litijum-jonskim baterijama (za automobile, recimo) i radi na novom materijalu za osvetljenje na bazi ugljenika (OLED). Grupa biotehnologija nastoji da stvori agrokulture velike nutricističke vrednosti za ljude i životinje koje treba da se pojave na tržištu 2012. godine. Grupa Bela biotehnologija radi na alternativnim metodama sinteze, fermentacije, biokatalize i stvara nove biopolimere. Grupa nanotehnologija pravi nove materijale za elektroniku i medicinu (za lečenje raka). A Grupa novi materijali traži alternative ulju, pravi sintetičke gasove itd. Navodeći rezultate istraživanja, Krajmajer je posebno istakao nov organski materijal za solarne ćelije koje BASF razvija zajedno sa Boschom i Heliatekom. Ove ćelije će biti spremne za tržište 2012. i, kako je naveo dr Peter Erk, istraživački direktor Organske elektronike, kvadratni metar koštaće manje od sto evra a rok trajanja biće im duži od 20 godina. Plan je da se od 2015. u ruralnim područjima prave polja od ovih ćelija, a od 2020. da se njima uz krovove pokrivaju i fasade zgrada. Dr Andreas Krajmajer je radi smanjenja potrošnje energije i emisije ugljen-dioksida preporučio BASF-ov termoizolacioni materijal Neopor. Veoma zanimljivo je bilo izlaganje dr Jensa Riegera, istraživačkog direktora Polimera, o radu sa naučnicima Harvarda za koji BASF godišnje izdvaja 20 miliona evra. Reč je o istraživanju biofilma, dakle o tome kako mikrobi modifikuju materijale, kontaminiraju hranu, vodu, ljudsko telo itd. O tome se, kako reče dr Rieger, „malo zna, a želimo da napravimo materijal koji bi kontrolisao rast i širenje mikroba“. Takođe, veliku pažnju dobila je prezentacija prof. dr Holgera Ernesta, predsedavajućeg Tehnologije i inovativnog menadžmenta, o novom indeksu za određivanje vrednosti patenata (Patent Asset Index), koji nudi objektivne indikatore o kvalitetu inovacija. A dr Kristof Jekel, istraživač u Bazičnoj hemiji, zainteresovao je novinare novitetima u homogenoj katalizi.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve