

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu




U atmosferi bezakonja Haiti je pod vladavinom bandita koji nasilno dominiraju svakodnevnim životom. Kada policija i političari više nisu u stanju da drže kriminalce na uzici, stanovnici preuzimaju stvar u svoje ruke
Na Haitiju, stanovnici Port o Prensa kamenovali su i zapalili gumama natopljenim benzinom 13 osumnjičenih članova bande, prenosi „BBC“.
Portparol policije, Geri Desosijer, rekao je da se grupa naoružanih bandita vozila po glavnom gradu dok je policija nameralavala da ih uhapsi.
„Policajci su zaustavili minibus i zaplenili oružje od osumnjičenih pre nego što su ih nažalost linčovali pripadnici stanovništva“, navela je Nacionalna policija Haitija.
Iako u saopštenju ne postoji objašnjenje kako su stanovnici sprovodeći ovu brutalnu akciju mogli da ostanu nekažnjeni, to je ipak očekivana posledica bezakonja koje se poslednjih godina događa na Haitiju.
Bande imaju liste čekanja za učlanjenje
Nasilje je ojačalo usred bezakonja koje traje od ubistva predsednika Žovanela Moiza 7. jula 2021. godine u predgrađu Petonvil.
Da bi povratio stabilnost, političar i neurohirurg Arijel Henri imenovan je za premijera zemlje. Po stupanju na funkciju, on se obavezao da će uspostaviti red na Haitiju. Međutim, taj optimizam nije potrajao, pošto mu je samo dva meseca nakon mandata zabranjeno da napusti zemlju pod sumnjom da je umešan u ubistvo Moiza.
Od tada do danas, i dalje je nejasno kada će biti održani novi predsednički izbori, poslednji su bili pre skoro sedam godina. Jedino što kontinuirano vlada u ovoj zemlji je ekonomska kriza.
Ovakav kontekst je plodno tlo za vladavinu mnogih bandi koje su, nezadovoljne funcionisanjem države, počele da zarađuju novac na razne ilegalne načine.
Prema podacima britanske agencije, kriminalne bande kontrolišu oko 80 odsto Port o Prensa, a prisutno je oko 200 bandi. Bande kontrolišu glavne puteve, ostvaruju prihode od carine, distribucije vode i struje, pa čak i autobuskih usluga. Članstvo je postalo toliko neophodno da neke bande sada imaju i liste čekanja za nove regrute.
Desetine porodica napustile kvartove u kojima žive
Snajperisti koji pucaju na članove bandi na ulicama sa krovova su svakodnevica u kvartovima Port o Prensa. Stanovnici se osećaju opkoljenima i ne mogu da napuste domove bez rizika. Ipak, desetine porodica su u ponedeljak napustile svoje kvartove, prenosi „Dojče Vele“.
Onima koji ostaju izgleda ne preostaje ništa drugo nego da uzmu oružje u ruke i da se brane.
„Ako bande dođu da nas napadnu, mi ćemo se braniti, i mi imamo svoje oružje, svoje mačete, uzećemo njihovo oružje, nećemo bežati“, kaže stanovnik Port o Prensa za francusku novinsku agenciju (AFP).
Opasno kao u ratnom stanju
„Samo između 14. i 19. aprila bande su ubile skoro 70 ljudi, uključujući 18 žena i dvoje dece“, prenose Ujedinjene nacije.
Prema njihovom izveštaju, nivo bezbednosti u glavnom gradu uporediv je sa zemljama u ratnom stanju. Broj ubistava porastao je za 21 odsto od poslednjeg kvartala 2022, a broj kidnapovanja porastao je za 63 odsto.
U izveštaju se naglašava da je situacija za stanovnike koji žive u područjima pod kontrolom bandi veoma loša.
„Naoružane bande su nastavile da se takmiče u proširenju svoje teritorijalne kontrole širom gradskog područja Port o Prensa, šireći se na prethodno nezahvaćena naselja“, navodi se u izveštaju generalnog sekretara UN Antonija Gutereša.
Apel za pomoć
Gutereš za rešavanje ove situacije smatra ključnim raspoređivanje međunarodnih snaga na Haitiju, te je uputio apel Savetu bezbednosti UN-a, prenosi „Al Džazira“.
„Od početka 2023. bande su ubile 22 policajca. Očekuje se da će se ovi trendovi samo rasti osim ako se ne udvostruče napori da se hitno opremi i osposobi policija, zaposle novi službenici i poboljšaju radni uslovi kako bi se zadržalo postojeće osoblje“, rekao je Gutereš.
Međutim, problem predstavlja to što nijedna država do sad nije pomogla zaustavljanju krize. Kako kažu iz „Asošiejted Presa“, prošlog oktobra je Gutereš uputio isti apel Savetu bezbednosti UN-a i to na zahtev premijera Haitija Arijela Henrija.
Na sastanku koji je nakon apela održan u januaru, ni SAD ni Kanada nisu pokazale interes za vođenje specijalizovanih oružanih snaga na Haitiju, a nema znakova da se taj stav promenio.
A.E./BBC/DW/AP
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve