

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu




Zemlje Zapadnog Balkana, koje žele da se pridruže EU sada i u budućnosti, mogu da računaju na Sloveniju, poruka je zvaničnika iz Ljubljane
Slovenija je čvrst zagovornik procesa proširenja Evropske unije i ta se politika neće menjati, poručili su danas u zajedničkoj izjavi predsednica Slovenije Nataša Pirc Musar, premijer Robert Golob i ministarka inostranih poslova Tanja Fajon, povodom 20.godišnjice samita u Solunu i poruke da su vrata Unije otvorena za zemlje Zapadnog Balkana.
„Danas, 21. juna, obeležavamo 20 godina od Samita EU – Zapadni Balkan u Solunu. Povodom ovog istorijskog događaja, EU i tadašnje zemlje pristupnice i potencijalni kandidati sa Zapadnog Balkana obavezali su se jedni drugima“, ističe se u izjavi dostavljenoj FoNetu.
Kako se podseća, „EU je potvrdila evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, a zemlje iz regiona podržale su zajedničke vrednosti: demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih i manjinskih prava, solidarnost i tržišnu ekonomiju“.
„Zaključci samita ostaju trajna obaveza za sve – za EU i njene države članice, uključujući Sloveniju, i za Zapadni Balkan“, napominje se u Izjavi i ističe da „Slovenija ceni ovaj Samit, jer je oživeo nadu u stabilizaciju regiona posle godina rata, političke nestabilnosti i ekonomskog pada koji je usledio nakon raspada Jugoslavije“.
Početak sna
Omogućio je početak sna o evropskoj budućnosti koja vodi ka pozitivnim promenama, povećanom prosperitetu, boljoj integraciji i jačanju kontakata među ljudima, objašnjava se u Izjavi i naglašava da je saradnjom proteklih godina mnogo postignuto.
„Zapadni Balkan je generalno stabilniji. Zemlje uživaju prednosti bezviznog režima i region, u kojem je EU daleko najveći donator i investitor, ostvario je ekonomski napredak. EU i Zapadni Balkan prirodno gravitiraju jedni prema drugima“, objašnjava se u izjavi.
„Slovenija je čvrst zagovornik procesa proširenja Evropske unije. Političkom i praktičnom podrškom pomogla je svojim partnerima na Zapadnom Balkanu. Na svaki mogući način pomaže procesima vezanim za proširenje. To je dugoročna politika Slovenije, koja se neće menjati“, zajednička je poruka Nataše Pirc Musar, Roberta Goloba i Tanje Fajon.
Propuštene prilike
Propuštene su i mnoge prilike na obe strane, ocenjuje se u izjavi i izražava utisak da je „početni entuzijazam za reforme na Zapadnom Balkanu donekle splasnuo u poslednje dve decenije, tako da je trenutno svetlo na kraju tunela za članstvo u EU malo slabije nego što smo se nadali“.
Istovremeno, EU se bavi sopstvenim problemima, pri čemu proširenje nije uvek prioritet. Činjenica da EU mora da se nosi sa posledicama rata u Ukrajini zahtevala je novu opštu refleksiju o pristupu procesu proširenja. Jasno je da je ovaj proces u osnovi strateški izbor, a ne samo tehnički zadatak, ističe se u izjavi.
U svakom slučaju, dalje širenje mora pratiti osnovnu viziju procesa evropskih integracija, koja se zasniva na solidarnosti i stvarnim dostignućima kandidatkinja, naglašava se u izjavi i ocenjuje da su potrebne hrabre političke odluke.
EU je dobar izbor za region
Međutim, naše poruke regionu, Evropi i svetu su jasne. Prvo, EU je objektivno veoma dobar izbor za region, ali zemlje Zapadnog Balkana same odlučuju o svojoj budućnosti, navode Nataša Pirc Musar, Robert Golob i Tanja Fajon.
Drugo, Slovenija nema sebične interese u regionu, napominju oni u Izjavi i objašnjavaju da je politika Slovenije vođena solidarnošću prema državama i stanovnicima.
Slovenija želi isto što i narod, stabilnost i sigurnost, koji su osnovni uslovi za prosperitet i ekonomski napredak, predočili su u zajedničkoj izjavi Nataša Pirc Musar, Robert Golob i Tanja Fajon i zaključili da zemlje Zapadnog Balkana, koje žele da se pridruže EU sada i u budućnosti, mogu da računaju na Sloveniju.
B.G./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve