Šabački proizvođač ambalaže probio se na tržište kafe s kesicom kroz koju se oseća miris. Napredak u proizvodnji folija za prehrambenu robu počeo je kada je kupio mašinu vrednu milion evra
Proizvodnja hrane pokazala se kao jedna od najvažnijih „prilika“ Srbije u trgovini sa Evropom i svetom, pa veći broj domaćih prehrambenih proizvođača poslednjih godina beleži rast prihoda od izvoza. Jedan od uslova za ulazak domaćih prehrambenih proizvoda na strana tržišta je adekvatno pakovanje, koje ispunjava stroge evropske sanitarne i standarde kvaliteta. Šabačka firma COMEX je još pre nekoliko godina u ovome videla svoju veliku šansu.
„Proizvodimo fleksibilnu ambalažu od višeslojnih sintetičkih materijala napravljenih kombinovanjem poliestra, polipropilena, polietilena, poliamida i drugih. Kombinovanjem ovih slojeva kupcima nudimo najbolja barijerna svojstva za čuvanje prehrambenih artikala“, kaže za „Vreme“ Živorad Arsenović, direktor i vlasnik COMEX-a, jednog od najznačajnih domaćih proizvođača ambalaže. Arsenović objašnjava da je ova firma sa oko pedeset zaposlenih pre svega štamparsko preduzeće, koje je pre mnogo godina shvatilo da će tržište prehrambenih artikala doživeti ekspanziju, pa se specijalizovala za štampanje zaštitnih folija za prehrambenu robu. „Pre šesnaest godina počeli smo da radimo sa jednom mašinom koju sam kupio jeftino i nazvao je Gutenberg, jer je bila toliko stara da je izgledalo kao da je iz tog doba. Od tada smo mnogo napredovali, tako da sada imamo nove mašine koje rade po novim tehnologijama“, kaže Arsenović i navodi da COMEX sada poseduje tehnologiju na evropskom nivou, zahvaljujući i novoj mašini, vrednoj milion evra, koju je kupio pre nekoliko meseci. Ova investicija je šabačkoj firmi omogućila da domaćim i stranim kupcima ponudi ambalažu koja obezbeđuje duži rok trajanja i viši kvalitet proizvoda koje čuva.
IGRASLOJEVIMA: „Nova ambalaža ima više slojeva: poliester, zatim aluminijumsku foliju i onda, na unutrašnjoj strani, polietilen koji je i sam sastavljen iz tri sloja. Krajnji proizvod je toliko slojevit da već možemo da se, što kažu ‘igramo’, i u tom smislu da kupcima izlazimo u susret“, priča Arsenović. Sva nova ambalaža ispunjava stroge kriterijume koji se odnose na prolaz vodene pare, razmenu kiseonika, propuštanje ultraljubičastih zraka i na ostale parametre čije ispunjenje kupci traže. Jedan od specijalnih prozvoda je zaštitna folija koja sprečava razmenu gasova na štetu proizvoda, odnosno propušta gasove samo u jednom pravcu. Ovu foliju koriste pojedini domaći proizvođači kafe, jer omogućava da gasovi izlaze kroz ambalažu, a da istovremeno ne mogu da uđu unutra, zbog čega kafa može da „miriše kroz kesicu“ a da miris ne „ispari“.
U COMEX-u se ipak na ovome ne zaustavljaju, pa direktor kaže da su u planu još neke investicije koje će pomoći da se ova nova tehnologija bolje iskoristi. „Planiramo da prethodnu investiciju zaokružimo jednom ‘još novijom’, koja bi ovoj prvoj obezbedila iskorišćenje kapaciteta od sto odsto, što će praktično zaokružiti tehnološki ciklus. To ćemo najverovatnije ostvariti ove godine.“ Arsenović objašnjava da je tu reč o filmovima koji su tehnički savršeniji i sa boljim svojstvima nego dosadašnji. „Verujem da će nam to dodatno poboljšati poziciju na tržištu. Time postavljamo lestvicu na novu visinu“, kaže Živorad Arsenović.
KONKURENCIJA: Kupci za koje COMEX godišnje proizvede oko 1200 tona ambalaže, uglavnom su domaće firme, među kojima su najveće Pionir, Svisslion i Drenik. Oko četvrtina proizvodnje se izvozi, najviše u zemlje u okruženju (Hrvatska, Makedonija i BiH), ali je odnedavno počeo izvoz i u Veliku Britaniju. „U Britaniju izvozimo tek oko pola godine, ali se već pokazalo da smo konkurentni i po kvalitetu i po ceni, tako da od tog izvoza očekujemo dobre rezultate“, kaže direktor. On smatra da se konkurentnost domaćih proizvoda, uz sličnu tehnologiju kao na Zapadu, zasniva na nižoj ceni radne snage i jeftinijoj energiji. „U konkurenciji sa stranim firmama iz regiona mi imamo određene prednosti. Radimo na istim mašinama, a imamo jeftiniju radnu snagu – zato ne vidim u čemu to oni nas mogu da pobede“, zaključuje Arsenović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!