Pitali smo „Maison Royale“ kako će sačuvati uspomenu na arhitektonske vrednosti Slavije kad su sve kuće porušene – nisu odgovorili
Ove srede poslali smo mejlom firmi „Maison Royale“, koja gradi na Slaviji, pitanja o izgledu budućih zgrada i evo ni danas u subotu nismo dobili odgovor. U međuvremenu, u četvrtak, takođe mejlom, zamolili smo da potvrde prijem pitanja, nisu odgovorili.
Kao što verovatno svi znaju, zbog stambeno-komercijalnog bloka čiji je investitor firma „Maison Royale“ čiji je većinski vlasnik bivši fudbaler Dejan Stanković, na Slaviji su porušene tri od četiri zgrade koje su imale istorijsko-arhitektonsku vrednost (kuća u kojoj je nekada bila kafana „Manjež“ je pošteđena). Prema odluci Sekretarijata za urbanizam Grada, investitor je dužan da sačuva njihove fasade, kao trag vredne beogradske arhitekture.
Na pitanje portala „Vremena“ da li će poštovati ovu odluku, investitor je odgovorio da će se „apsolutno pridržavati svih odredbi koje su istaknute u Planu detaljne regulacije iz 2022. godine“.
Kako konkretno će se pridržavati, s obzirom da fasade srušenih kuća nisu sačuvane, nisu objasnili.
Foto_ Fonet
Zato smo u sredu postavili naknadna pitanja, na koja nisu odgovorili ni do danas.
Zanimalo nas je:
S obzirom da su izjavili da će apsolutno poštovati plan, kako misle da to urade kad je sve srušeno, i da li će rekonstruisati fasade vrednih kuća, što bi bilo moguće, recimo, na osnovu dokumenata.
Pitali smo ih i zašto nisu poštedli fasade s obzirom da je odluka Sekretarijata za urbanizam da se sačuva uspomena na arhitektonske vrednosti u Svetozara Markovića objavljena u „Službenom glasniku“ februara 2022. godine, a rušenje je počelo polovinom avgusta ove godine.
Kako je za portal „Vremena“ rekao Rade Milić iz Centra za urbani razvoj, „u Planu detaljne regulacije iz 2022. godine na koji se poziva investitor, piše da novi objekat u Ulici Svetozara Markovića inkorporira već postojeću arhitekturu, ali u planu koji je pokazao javnosti investitor, to nije ispunjeno“.
Kazao je i da je „na osnovu projekta investitora ’Maison Royale’ koji je usvojila Komisija za planove i po kome će se zidati taj kompleks, jasno je da odluka Gradskog sekretarijata za urbanizam nije usvojena“.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Državne zdravstvene ustanove u Srbiji imaju postrojenja za sterilizaciju opasnog otpada, ali im država oduzima dozvole, otkriva „Vreme“ u novom broju. Da li se tako nameštaju poslovi privatnim firmama
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Evropska unija uložila je milone evra kako bi pomogla Srbiji da sredi uklanjanje medicinskog i infektivnog otpada. Niš je jedan od prvih gradova koji su dobili postrojenje za ovu delatnost. Međutim, ono se danas ne koristi, poslove uklanjanja otpada dobija privatna firma, a zdravstvenim ustanovama istekle su dozvole. Uslovi za njihov produžetak postavljeni su tako da ne mogu da ih ispune
Pitanje za ljude sistema je – ko će biti prvi? Da li će policija, tužilaštvo i sudstvo, da li će oni iz prosvete i sa univerziteta ili iz javne uprave čekati da im “odseku glave” – i to malom broju čestitih i hrabrih, kako preti predsednik Srbije, ili će snažnije raditi po zakonu insistirajući na njegovom sprovođenju, a ne po njegovoj volji
Istinoljublje se, kaže Hana Arent, nikada nije ubrajalo u političke vrline. Da li to znači da je suština istine u njenoj nemoći, a suština politike u podmuklosti? Pa, ako je tako, zar nemoćna istina ne zaslužuje istu količinu prezira koliko i moć koja ne mari za istinu
Propali su pokušaji da država Srbija nacionalizuje NIS, da dvojica ljudi bliskih režimu kupe ruski udeo u NIS-u, da neka zapadna naftna kompanija ili investicioni fond uđu u vlasničku strukturu umesto Rusa. Ko sada, kao jedino preostalo rešenje prihvatljivo vlastima, ubrzano registruje flotu rečnih tankera za prevoz sirove nafte iz skladišta MOL-a u Mađarskoj do rafinerija NIS-a u Pančevu? Šta to sa sobom nosi? Zašto se Srbija nije odlučila za stečaj NIS-a
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Učešće opozicionih poslanika u radu zakonodavne vlasti u suprotnosti je sa uličnom pobunom protiv bezakonja, daje legitimitet autokratiji Aleksandra Vučića i doprinosi prividu normalnosti. Korist je, sa druge strane, ograničena
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Prema odluci Gradskog sekretarijata za urbanizam, novi objekti na Slaviji su obavezni da sačuvaju „u maksimalno mogućoj meri“ četiri zgrade koje su deo istorijskog i arhitektonskog nasleđa Beograda. Međutim, za firmu Dejana Stankovića to ne važi
Posle isteka statusa prethodne zaštite, uprkos pritisku javnosti, institucije nisu preduzele ništa, kaže bivši glavni arhitekta Beograda Đorđe Bobić, uz ocenu da su te zgrade postale lovišta za investitore.
Investitor stambeno-poslovnog kompleksa na Slaviji tvrdi portalu „Vremena“ da sve radi po DRP-u. Iz Centra za urbanizam kažu da se na njihovom planu to ne vidi
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!