Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Prvi čovek Carlsberg Srbije kaže da ova kompanije još nije dostigla granice razvoja i ambicija na srpskom tržištu, jer mu namera nije da bude uspešna priča na dve godine, nego bar na dvadeset
Petog jula Carlsberg Srbija zvanično je pustio u rad kombinovanu liniju za pakovanje piva u nepovratnu staklenu ambalažu (0,33 litra) i u limenke (0,33 i 0,5 litara), kapaciteta 30.000 jedinica na sat. Time je kompanija u Čelarevu počela nov investicioni ciklus vredan deset miliona evra, s namerom da proizvodne kapacitete poveća sa 1,1 na 1,5 miliona hektolitara godišnje i tako zadovolji povećanu tražnju za brendovima Lav i Tuborg. Ovim investicionim programom dvogodišnje ulaganje Carlsberga u domaću pivaru u Čelarevu dostiže čak 95 miliona evra (ukupno za akviziciju i investicione programe), čime je obaveza preuzeta prilikom kupovine pivare praktično ispunjena skoro tri godine pre roka. Generalni direktor Carlsberg Srbije dr Isak Šeps, kaže za „Vreme“ da je nova proizvodna linija samo faza u razvoju kompanije „jer nam nije namera da budemo uspešno postavljena priča na dve godine,
nego bar u narednih dvadeset.“ On objašnjava da su prve investicije bile usmerene na poboljšanje uslova proizvodnje i njeno usklađivanje sa standardima Carlsberga, dok se ovim ulaganjem od deset miliona evra ide na proširenje kapaciteta. „Konkretno, punjenje piva u konzerve obavljali smo u Hrvatskoj i drugim zemljama, sada se to radi u Čelarevu“, kaže dr Šeps.
Za nepune dve godine od privatizacije, pivara je udvostručila prodaju (na 1,1
miliona hektolitara), a svoj udeo na tržištu piva povećala sa 11 odsto u 2004. na 17 odsto tokom 2005. U skladu sa sloganom matične kuće Probably the best beer in the world (Verovatno najbolje pivo na svetu), kompanija u Čelarevu ima ambiciju da obuhvati petinu srpskog tržišta piva.
„VREME„: Da li je nova proizvodna linija kraj investiranja u Čelarevu, budući da je kompanija ispunila obećano prilikom kupovine pivare?
Dr ISAK ŠEPS: Nadamo se da ovo nije kraj, međutim, dalja ulaganja zavisiće od toga kolika će biti potražnja za našim proizvodima. Mislimo da smo za ove dve godine uspeli da se nametnemo potrošačima, ne samo kvalitetom proizvoda, nego i kvalitetom usluga koje obezbeđuje kompanija, od trenutka naručivanja do trenutka isporuke robe.
Rezultat je porast našeg učešća na tržištu piva za ove dve godine i nadamo se da ćemo nastaviti sa uzlaznim trendom i da će biti još investicija Carlsberga u Srbiji.
Postoji li granica do koje je isplativo podizati kvalitet?
Postoje dva značenja kvaliteta. Prvo je šta znači kvalitet za naše potrošače, a
znači da mi kvalitetom izlazimo u susret njihovim očekivanjima. Drugo je kvalitet u proizvodnji i odnosi se na pivo kojeg prodajemo. Cilj kvaliteta u proizvodnji je da je bukvalno svaka kap piva u bilo kojoj boci, bilo gde u svetu, uvek istog kvaliteta. Granica isplativosti poboljšanja kvaliteta ne postoji. Za sve nas koji se bavimo ovim poslom podizanje kvaliteta je proces koji ne prestaje. Dakle, ne može se promeniti sastav proizvoda, ali u načinu na koji se vrše usluge i kako se izvodi proces proizvodnje, uvek ima mesta da se nešto poboljša.
Tuborg ima mnogo varijanti, zašto je Carlsberg odlučio da na srpsko tržište lansira baš Tuborg Green?
Reč je o ukusu koji je prihvatljiv za domaće potrošače. Tuborg Green je namenjen mlađoj populaciji, a segment tržišta mlađih konzumenata nije bio pokriven u Srbiji. Čitav koncept kompanije koji prati Tuborg Green, uključujući marketing, namenjen je mladima. S druge strane, pokušavate da upozorite mlade da alkohol koriste umereno, ali i plaćate to upozorenje. Kao da ste zatvorili krug.
Deo poslovne filozofije Carlsberg Group, bilo gde da je prisutn, jeste da se trudi da na pravi način postane deo društva u zemlji u kojoj posluje. Jedan od aspekata društveno odgovornog poslovanja Carlsberga jeste kampanja za odgovornu konzumaciju alkohola. Pošto je kompanija sa svojim brendom Tuborg Green sponzor festivala Exit, ohrabrujemo mlade ljude da dođu na taj festival i piju naše pivo, ali se istovremeno trudimo da smanjimo rizike njihovog boravka da bi zaista mogli da se opuste i uživaju. Već drugu godinu zaredom Carslberg Srbija organizuje ovu kampanju u saradnji sa Exitom, tako što posetiocima obezbeđujemo prevoz i smeštaj, tako da je isključena vožnja sa negativnim posledicama.
Koje je, po vašem mišljenju, najbolje Carlsbergovo pivo?
Teško je reći, jer je to stvar ukusa. Lično volim Tuborg Green, ali i Tuborg Gold, mada preferiram i piva koja su malo opora, gorka, što nije uobičajeno jer ih ne voli mnogo konzumenata.
Koja se vrsta piva najbolje prodaje u Srbiji i gde?
Najveći deo prodaje nosi domaći brend Lav. Mi smo broj dva na tržištu i sa brendom Lav i kao kompanija. Čvrsto držimo drugo mesto. Tuborg se znatno manje prodaje od Lava, ali je brend u razvoju u Srbiji. Postajemo broj jedan u Vojvodini. Ona je naše primarno tržište, tu smo locirani. Plan razvoja je i bio da se prvo fokusiramo na Vojvodinu, pa smo onda krenuli na Beograd i druge delove Srbije gde planiramo da rastemo.
Za ove dve godine dali ste mnoge odgovore na izazove tranzicije: odlična
privatizacija, odličan kvalitet, odličan marketing. Da li postoji još neki izazov tržišta na koji biste odgovorili?
Naša vizija je da postanemo vodeća kompanija u proizvodnji piva na domaćem tržištu, možda ne najveća po obimu proizvodnje, ali vodeća po kvalitetu proizvoda. Čitav koncept Carlsberga ovde je od početka postavljen kao uspešna priča, jer sve je rađeno sa dugoročnim planom, ne samo doći i kupiti nešto, nego postati investitor koji će dugo biti posvećen domaćem tržištu. Sve što je urađeno od prvih koraka urađeno je radi našeg dugoročnog boravka na tržištu Srbije, od pravilnog socijalnog programa, brzog investiranja u prvoj godini u osavremenjivanje opreme, do dovođenja
pravih ljudi. Čitava priča je vrlo pažljivo planirana, zato smo tako uspešni. Ipak, mislimo da nismo dostigli gornje granice razvoja i ambicija na domaćem tržištu. Carlsberg ima mnogo brendova u svom portfoliju i kroz istraživanja ćemo sagledati koje su najbolje mogućnosti za proširenje asortimana na tržištu Srbije. Ako procenimo da, radi zadovoljenja potreba potrošača, treba da uvedemo još neki brend Carlsberga, to ćemo i učiniti.
Da li ćete izvoziti?
Kompanija želi da pokrije čitav region i za to postoje dva načina – ili da imamo pivare u svim zemljama ili da izvozimo. Ne planiramo širenje izvozne mreže iz Srbije jer nemamo nijedan razlog za to. Carlsberg je prisutan u Srbiji, Hrvatskoj,
Bugarskoj i Rumuniji, ali nije u BiH, pa Carlsberg Srbija izvozi u Republiku Srpsku. Makedonija se snabdeva iz Bugarske. Dobro smo pokrili region i nemamo dalje planove za izvoz.
Postoji li rangiranje pivara u 45 zemalja u kojima ih imate?
Nismo pravili rang-listu, jer je reč o različitim tržištima, cenama i zaradama. U Danskoj Tuborg Green košta sedam evra, ovde jedan evro, to su uslovi lokalnog tržišta kojem se prilagođavamo. Rast proizvodnje veći je u Srbiji nego u Hrvatskoj i Bugarskoj iako smo kasnije ušli na srpsko tržište. U Rumuniji i Turskoj rast je veći nego u Srbiji, ali ako nastavimo sa ovim tempom rasta, bićemo i od njih veći. Ipak, najveće operacije su u Rusiji, Danskoj, Velikoj Britaniji, dakle na većim tržištima.
Dr Isak Šeps je generalni direktor Carlsberg Srbije od januara ove godine i teče mu drugi mandat predsednika upravnog odbora Carlsberg Bugarske. Pre nego što je postavljen za direktora kompanije u Srbiji, bio je predsednik njenog upravnog odbora, a pre toga predsednik Tuborg Rumunije. U svetu je poznati ekspert iz oblasti upravljanja kvalitetom i godinama je član međunarodnog komiteta za pripremu standarda iz grupe ISO. Doktor je ekonomije. Kaže da mu je tokom desetak godina rada u Carlsbergu najveći izazov bilo stvaranje kompanije u Rumuniji, bukvalno od početka. U Srbiju je došao takoreći na gotovu priču, ali smatra da i ovde postoje izazovi. „Zadovoljan sam jer ovde funkcioniše odličan tim, ali daleko od toga da su svi izazovi iscrpljeni i da je lako, imamo još mnogo toga da uradimo“, kaže dr Isak Šeps.
Pivaru u Čelarevu osnovao je 1892. srpski veleposednik Lazar Dunđerski u tadašnjem Čibu. U Valbiju, blizu Kopenhagena u Danskoj, J.C. Jakobsen je 1847. otvorio pivaru Carlsberg. Udruživanjem danskog Carlsberga i norveške kompanije Orkla, 2000. godine nastaje zajednička kompanija Carlsberg Breweries, koja danas ima proizvodnju na 90 lokacija u 45 zemalja i zapošljava 31.000 ljudi u preko 150 zemalja. Danski Carlsberg Group je 2003. kupio 51 odsto kapitala pivare Čelarevo, a naredne godine postaje vlasnik 99,96 odsto ove firme, plativši za to ukupno 53 miliona evra.
U novembru prošle godine pivara je promenila ime u Carlsberg Srbija i tako i formalno postala punopravni član multinacionalke. U njoj je zaposleno 440 radnika, sto više nego krajem 2004. godine.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve