
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: Lenka Pavlović
Srbija se suočava sa komercijalizacijom zdravstva u kome su pacijenti pretvoreni u robu, kaže direktor Klinike za kardiohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Niš Dragan Milić. A takav sistem. Takav sistm ne valja i treba da se menja
Radeći prekovremeno 12 uzastopnih vikenda, tim Klinike za kardiohirurgiju niškog Univerzitetskog kliničkog centra operisao je 252 pacijenta i eliminisao listu čekanja, ali je umesto pohvala ministarka zdravlja Danica Grujičić rekla da je taj postupak diskutabilan, a bivši lider Sindikata lekara i farmaceuta Rade Panić da članovi tima kardiohirurgije zapravo urušavaju zdravstveni sistem.
„Ministarka je rekla da smo mali, beznačajni i da treba da ćutimo, a drznuli smo se da tražimo institut“, izjavio je za TV N1 direktor Klinike za kardiohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Niš Dragan Milić.
„Mi želimo da popravljamo sistem, koji je očito bolestan. Ako mislimo da su liste čekanja normalna stvar, onda nešto nije u redu s nama. Čim postoje liste čekanja, znači da sistem nije dobar, a naša želja je da ga promenimo u korist pacijenta“, kazao je Milić.
Pacijenti pretvoreni u robu
Prema njegovom mišljenju, pacijenti su u ovakvom sistemu pretvoreni u robu i suočavamo se sa komercijalizacijom zdravstva. „Slušam reklame ‘ova i ona privatna klinika’, neverovatno je koliko je bolest postala komercijalizovana. Mi smo se od pacijenta udaljili, a mnogo je tome doprineo kovid. Moramo sada da nađemo način da pomognemo pacijentima“, rekao je Milić.
Komentarišući reakciju ministarke Grujičić, on kaže da je bila „nekako neprimerena“.
Radili smo u kontinuitetu gotovo 100 dana, 12 vikenda zaredom, a onda je rečeno da nismo radili bitne već nebitne operacije. Ja ne znam koje su to intervencije nebitne“, istakao je Milić.
Bez političlkih ambicija
Dodao je da problem Nišlija i tog regiona nije rešen time što su dobili novi Klinički centar. „Klinički centar je delimično rešio problem, ali kada će pacijenti sa juga Srbije biti ravnopravni sa pacijentima u Beogradu. Neko se drznuo da kaže da Niš nije sagledan kako treba i pitam kad će taj maćehinski odnos prema Nišu da stane“, upitao je Milić. On je istakao da nema nikakve političke ambicije.
„Kažu mi da treba da se oformim pokret i da se kandidujem da budem gradonačelnik. Koje je to tek ludilo. Svako od nas treba da radi svoj posao, ne možete da očekujete od lekara da budu dobri gradonačelnici. Mi smo pobrkali lončiće. Nemojte da nam podmećete političke ambicije“, poručio je Milić.
On je potvrdio da će tužiti Panića i da će on na sudu morati da dokaže da su neki lekari i medicinsko osoblje radili pod pritiskom. „On je povredio celu našu kliniku. Ljudi su povređeni, rekli smo da ne tražimo ordenje, ali nećemo dozvoliti ni da nas nipodaštavaju“, rekao je Milić.
Z.S./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve