Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Šta se dogodi u bilo kojoj od 31.536.000 sekundi jedne godine
Deset… devet, ma kako da su do tad bile raspoložene, zvanice se konačno sabiru, osam, gledaju na satove i staju na mestima na kojima su se zatekle, sedam, šest, sve više glasova odbrojava, četiri, u isti glas, tri, dva, jedan. I onda – još jedan. Kad istekne poslednji minut 2008. neće početi 2009. godina. Na odlazeću godinu će biti dodata još jedna, prestupna sekunda kako bi se takozvano atomsko vreme uskladilo sa astronomskim.
Obrtanje planete svojom periodičnošću još od Vavilonaca određuje da jedan dan traje 86.400 sekundi i ono se može shvatiti kao najstariji instrument za merenje vremena, ali zbog varijacija u rotaciji, Zemlja se ne okrene svaki put za potpuno isto vreme. Atomski časovnik je zato znatno savršeniji – njemu se omakne da pogreši za jednu sekundu tek na svakih 1,7 miliona godina. Kako se zbog tolike tačnosti ne bi stvorila veća razlika sa planetom, Međunarodna služba za praćenje rotacije Zemlje i referentnih sistema dodavanjem prestupnih sekundi povremeno usklađuje ova dva vremena.
Prestupna sekunda je, naravno, nezgodna, po svojoj prirodi prekobrojna stvar koje bi se precizni metrolozi rado odrekli. Može vam ličiti na snalažljivca koji se ugurao u red dok drugi strpljivo čekaju, kad on ne bi bio pojava mnogo uobičajenija od one koju vodeća metrološka služba dekretom propisuje. Mada više nalik na komšiju koji ispred vas izlazi iz lifta baš na onom spratu gde vas dočekuje nekakva svečana grupa ili ništa manje značajna, jedna radosna osoba, ta, suvišna, dodata, prestupna sekunda je kao i svaki jedinični vremenski interval, onaj za koji po definiciji protekne 9.192.631.770 perioda zračenja koje odgovara prelazu između dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezijuma 133.
Njeno uvođenje je rutinska procedura koja se izvodi dvadeset četvri put od 1972. godine, a ona sama se ni po čemu ne razlikuje od ostalih 31.536.000 sekundi u jednoj godini. No, kao ni za ostale, nije za potcenjivanje ni to koliko dok ona traje ostarite, ni koliko redova, plata i drugih strepnji otčekate, ni koliko druge pustite da čekaju ili dok sami sebe čekate da nešto preduzmete. U okolnom, ogromnom svetu mnogo toga se desi u svakoj od tih jedinica našeg, ljudskog vremena. Šta je sa drugim vrstama? Da ih one i te kako mogu proživljavati najbolje pokazuje podatak da je najduži zabeleženi let jednog pileta iznosio 13 sekundi. Da li vam je svaka takva sekunda, svaka sekunda vašeg života prekratka da biste je uzeli u obzir?
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve