Sudije, kao intelektualci koji obavljaju izuzetno odgovornu, tešku i društveno korisnu funkciju, ne bi trebalo da imaju zaradu koja je niža od dvostruke prosečne zarade u zemlji. Takvo povećanje, u poređenju sa koristima koje bi ono donelo, sigurno predstavlja odličnu investiciju u dobrobit zemlje i građana
Dragana Marceticfoto:privatna…
Snezana Marjanovicfoto:privatna…
Svaki građanin sa pravom očekuje da mu pristup sudu bude omogućen tako da svoja prava može ostvariti kvalitetno i brzo. Građanin ima pravo na najstručnijeg sudiju, sa najboljim znanjem iz oblasti u kojoj postupa, nezavisnog i nepristrasnog, što im se garantuje Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Plate i penzije sudija direktno utiču na kvalitet pravde koji građani dobijaju. Problemi koje pravosuđe ima datiraju decenijama unazad, a započeli su odlivom kadrova, kako je materijalni položaj sudija bivao lošiji. Posao u pravosuđu je neatraktivan za mlade i kvalitetne pravnike koji zbog bolje zarade, uslova rada i penzionisanja odlučuju da zaposlenje radije potraže u osiguravajućim kućama, bankama ili stranim firmama, gde im je u startu omogućena zarada koja je veća od plate sudije.
Postavlja se pitanje da li propisi u oblasti zarada i penzija u pravosuđu doprinose ostvarivanju prava građana, s obzirom da smo svi svesni rezultata nedovoljno dobrog materijalnog položaja funkcionera i zaposlenih u ovoj grani vlasti.
PLATE KAO GARANT SPREČAVANJA NEPRIMERENOG UTICAJA
Plata sudije, prema članu 4 još uvek važećeg Zakona o sudijama, mora biti u skladu sa dostojanstvom i odgovornošću sudijske funkcije i ona je garant njegove nezavisnosti i sigurnosti njegove porodice. Sudije uglavnom ne mogu obavljati druge poslove i zato su njihove plate garant sprečavanja neprimerenog uticaja. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku za jul 2022. godine, prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila je 73.114,00 dinara, a prosečna potrošačka korpa 86.839,68 dinara. Ako sudija kupi stan i automobil na kredit i plaća školarinu za dete, to povećava potrebe za više od 60.000,00 dinara. Najniža zarada sudije u Srbiji je u julu 2022. godine iznosila nešto više od 102.000,00 dinara. Kada se uporede prosečna potrošačka korpa koja je uzeta kao minimum neophodan za zadovoljavanje potreba tročlane porodice i plata sudije, može se zaključiti da sigurnost porodice sudije nije ostvarena. Možemo se zapitati da li se dostojanstvo funkcije i odgovornost sudije u Srbiji meri sa nešto više od 15.000,00 dinara mesečno u odnosu na minimum potreban za preživljavanje.
Sudije, kao intelektualci koji obavljaju izuzetno odgovornu, tešku i društveno korisnu funkciju, ne bi trebalo da imaju zaradu koja je niža od dvostruke prosečne zarade u zemlji. Takvo povećanje, u poređenju sa koristima koje bi ono donelo, sigurno predstavlja odličnu investiciju u dobrobit zemlje i građana.
DOSTOJANSTVO SUDIJA I POSLE PENZIONISANJA
Penzije sudija su regulisane opštim propisima iz ove oblasti. Sada je prosečna penzija sudije skoro upola manja od plate koju je do penzionisanja primao, a samim tim manja i od prosečne zarade. S obzirom na povećane potrebe za tuđom pomoći i lečenjem u tom periodu života, penzija sudiji ne omogućava da nakon penzionisanja živi u skladu sa dostojanstvom funkcije koju je obavljao. To rezultira aktivnostima sudije posle penzionisanja koje mogu biti upitne, kao što je konsultantski rad kod doskorašnjih stranaka i njihovih punomoćnika advokata, ili još drastičnijih primera. To sveukupno urušava i ugled profesije, jer je i visina penzije sudije garant njegove nezavisnosti.
Svetski standard i preporuke relevantnih institucija su da penzije sudija moraju biti što bliže iznosu plate sudija pre penzionisanja. Bilo bi barem neophodno sudije izjednačiti sa ostalim kategorijama koje imaju pravo na uvećan iznos penzija, kao što su kategorije zaposlenih iz vojske i policije koji takođe obavljaju bitan i koristan posao za društvo. Time bi se sačuvalo dostojanstvo sudija i posle penzionisanja, ali i obezbedila garantovana prava građana u oblasti pravosuđa. U jednom broju evropskih zemalja, penzija sudije je samo neznatno manja od plate koju je primao dok je radio.
Domaći propisi određenim kategorijama osiguranika, kao na primer policajcima, vojnicima i drugim licima iz čl. 42 Zakona o PIO, penzije računaju u uvećanom iznosu putem propisanog obračuna. Tako dolazimo do toga da penzije tih lica budu veće od penzije sudije.
U fazi izmena Zakona o sudijama koje regulišu pitanje materijalnog položaja sudija, ove teme su od izuzetnog značaja za građane i kvalitetan pristup pravdi u narednim decenijama.
Stoga se mora postaviti pitanje iz naslova ovog teksta: da li smo dovoljno bogati da imamo nedovoljno plaćeno pravosuđe?
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Regulisanje istopolnih zajednica ima pre svega imovinski karakter, odnosno rešavanje imovinsko-pravnih pitanja lica u istopolnim zajednicama. Ovakvim shvatanjem istopolne zajednice, problem “četiri zida” postaje suštinsko pitanje. Trenutni status lica koja se nalaze u istopolnim zajednicama predstavlja pravnu prazninu, te kao takav predstavlja potencijalni problem za pravosudni sistem
Radnji izvršenja krivičnog dela, po pravilu, sleduje posledica, a nasuprot tome da bi postojao prekršaj, postojanje konkretne posledice uglavnom nije nužno
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!