Prema svetskim analizama, vino je sve više u modi. U Srbiji, verovatno zbog smanjene kupovne moći, potrošnja vina po glavi stanovnika je pala sa nekadašnjih skromnih petnaest na oko još pet litara. Milutin Đurović, regionalni menadžer makedonske Vinarije Skovin kaže da je za očekivati skori ulazak svetskog trenda u Srbiju
MILUTINĐUROVIĆ: Skovin je danas jedan savremen vinarski podrum, opremljen svim tehničko-tehnološkim uslovima neophodnim za proizvodnju visokokvalitetnih vina. Kada je kompanija Feršped kupila vinariju, s namerom da ojača brend, Skovin je počeo i da flašira vina, a prvo izvozno tržište bila je Srbija i Crna Gora. Skovin je do tada vina pakovao u rinfuzama, i tako smo sarađivali i sa našim partnerima iz Nemačke, koji su naša vina pakovali u flaše i prodavali ih pod svojom robnom markom.
Dalijenapakovanjunaznačenogeografskoporeklo?
Naravno, kada se vino flašira, mora da se istakne geografsko poreklo, tako da je i na tim bocama pisalo da je vino makedonsko. To je utvrđena praksa u svetu. Mi smo zadržali tog kupca iz Nemačke i s njim imamo odličnu saradnju. Oni nama doprinose tako što nam omogućavaju veću proizvodnju i veći izvoz u Nemačku.
Štajesadavašaponuda?
Kompletna produkcija naših vina spada u kategoriju kvalitetnih vina sa deklarisanim geografskim poreklom. Od 2002. godine, kada smo počeli sa flaširanjem, imamo sedam etiketa. Prvo smo flaširali tri bela i tri crvena, a sada smo napravili i roze, koji ističem jer se, po pravilu, ono pravi mešanjem belih i crvenih sorti grožđa. Mi smo, međutim, uspeli da ga proizvedemo po „beloj tehnologiji“, isključivo od crvene sorte grožđa visokog kvaliteta, tako da smo time u naš asortiman uvrstili još jedno vrhunsko vino, što će uskoro i stajati na njegovoj etiketi. Pravo da na etiketi koristimo atribut „vrhunsko“ imaćemo od januara 2005. i to pravo ćemo prvo iskoristiti za crveno vino „vranac“.
Novi vlasnik je ušao u kompletnu obnovu vinarije u tehničkom i tehnološkom smislu. U samu vinariju je uloženo oko deset miliona evra i to u potpuno novu opremu poslednje generacije. Zahvaljujući tome, Skovin je u mogućnosti da proizvodi visokokvalitetna vina koja prihvata evropsko tržište. Na svim relevantnim sajmovima i izložbama naša vina su bila visoko kotirana. Tovari grožđa testiraju se na samom ulazu u vinariju specijalnim aparatom koji analizira sve što je zastupljeno u svakom zrnu grožđa. Počev od odnosa kiselina, šećera… Kamion se nakon toga, u zavisnosti od rezultata analiza grožđa, upućuje na određeno mesto. Veliki napredak je učinjen i kupovinom inoks kada koje, za razliku od betonskih kada u kojima se grožđe umulja prilikom istovara, onemogućavaju nastajanje štetnih hemijskih reakcija.
Dalinekitovarbudeodbijen?
Događa se. Ako grožđe ne zadovoljava kvalitet koji su propisali naši tehnolozi, nikako ne ide u vino.
Kvalitet je presudan. Poslednju reč daju naši tehnolozi. Oni obilaze vinograde po celoj Makedoniji i oni odlučuju sa kojih lokaliteta ćemo otkupljivati grožđe, u zavisnosti od toga koliko nam je potrebno za proizvodnju. Naši tehnolozi imaju monitoring nad vinogradima svih kooperanata.
Na sreću, ne. Vinarija ima vinograd veličine od oko 500 hektara na lokalitetu Markove reke u povardarskoj oblasti. U blizini nema industrijskih objekata. Išlo nam je naruku to što je grožđe tako dobro rodilo. Oni koji su nama prodali grožđe otišli su kući zadovoljni.
DalijeSkovinposleprivatizacijeotpuštaoradnike?
Feršped je kupovinom vinarije Skovin „nasledio“ sve zaposlene. Vinarija ima 85 stalno zaposlenih radnika. U sezoni ima još oko 300–400 ljudi koji rade na berbi. Povoljna okolnost je što je vinarija bila u sklopu PIK Skoplje, i u svom sastavu nije imala veliki broj zaposlenih.
KakavjeodzivtržištauSrbiji?
Zbog nedostatka sredstava za marketing 2001, Skovin je bio prinuđen da s reklamiranjem počne naopako. Krenulo se od maloprodajnih sistema ka ugostiteljskim objektima. Iako se svaki brend gradi u ugostiteljskom sektoru, zbog ponude kakva je u Srbiji i Beogradu, mi smo samo postavili naše vino na police maloprodajnih objekata i čekali da potrošači dođu da ih probaju. U to smo se jedino uzdali. Ove godine smo odlučili da se više posvetimo marketingu i da na pravi način promovišemo naš brend. Za godinu dana u Srbiji uspeli smo da pokrijemo sve maloprodajne lance – C-market, Maksi diskont, Pekabetu, Rodić… Uspeli smo da proširimo distribuciju i da je postavimo na najviši nivo. Sada smo došli u situaciju da moramo da idemo u ugostiteljski sektor, a u njega je bez ozbiljnog marketinga jako teško ući.
Mi smo dobro pogodili odnos cene i kvaliteta. Kod nas je situacija takva da, u celini gledano, naša vina spadaju u srednju višu kategoriju. Ali, za cenu naših proizvoda kupac dobija vina vrhunskog kvaliteta.
Veoma smo zadovoljni prijemom na tržištu. Tempo ispijanja vina u Srbiji, nažalost, još nije onakav kakav bi trebalo da bude.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!