Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Srbija je prošle godine imala 18.175 milionera, od toga najviše u Beogradu 12.273, Novom Sadu 3455, Kragujevcu 1249 i u Nišu 1198
Promocije: Jat Catering i u vozovima
U novembru će Jat Catering napuniti 40 godina rada i iskustva u pružanju usluga nacionalnom i drugim avio-prevoznicima. Ova savremena fabrika hrane odlučila je, međutim, da do svog rođendana „sleti“. Kako kaže direktor Milan Živanović, JC je sa ŽTP-om već sklopio dogovor o prodaji obroka u vozovima, a nada se da će ovog leta njegovu ponudu prihvatiti i drumski prevoznici. Upravo pripreme za letnju turističku sezonu bile su povod Jat Cateringu da, zajedno sa Privrednom komorom Beograda i dobavljačima, promoviše svoju novu ponudu. Inače, ova samostalna kompanija (odvojena pre dve godine od Jat Airwaysa), osim avio-prevoznicima, priprema, proizvodi i distribuira hranu i piće za sve vrste poslovnih skupova, za porodične proslave itd. Kapacitet fabrike hrane je do 12.000 obroka dnevno.
Transferi: Vučićević predsednik Kolinske
Nadzorni savet Droge Kolinska d.d. imenovao je novu upravu. Za predsednika Uprave vodećeg slovenačkog preduzeća imenovan je Slobodan Vučićević, dosadašnji izvršni direktor grupe Droga Kolinska za jugoistočnu Evropu. Vučićević je, zajedno sa Drogom Kolinskom, vlasnik srpskih kompanija Grand Prom i „Soko Štark“. Za potpredsednicu Uprave imenovana je Milena Štular, dosadašnja direktorka Unilever Slovenija, koja je pre te funkcije petnaest godina bila direktorka marketinga Droge Kolinska. Dosadašnji predsednik Uprave Robert Feko povukao se iz ličnih razloga. „Komplementarnost profesionalnih iskustava članova nove uprave najbolja je garancija za dalji poslovni rast i povećanje ugleda grupe Droga Kolinska, izjavio je Igor Bavčar, predsednik Nadzornog saveta.
Rekordi: Pola miliona putnika
Za samo tri i po meseca ove godine, kroz zgradu Aerodroma „Nikola Tesla“ prošlo je pola miliona putnika, što je za 12 odsto više nego u istom periodu 2005. Ovo javno preduzeće očekuje da će u 2006. premašiti prošlogodišnji rekord u broju prevezenih putnika i avio-operacija. Prošle godine, podsetimo, usluge beogradskog aerodroma koristilo je 2.222.445 putnika. Aerodrom „Nikola Tesla“ nastaviće da, u saradnji sa svim ostalim učesnicima u vazdušnom saobraćaju, putnicima pruža komfornu, brzu i kvalitetnu uslugu.
Tehnologije: Novi LG Artcool
LG Electronics je unapredio svoj Artcool klima-uređaj inverter tehnologijom. Zahvaljujući ovoj tehnologiji, hlađenje i grejanje može brže da se podesi i stabilizuje, uređaj stvara manju buku, a potrošnja struje je za 44 odsto niža u odnosu na konvencionalne klime. Ovaj tanki uređaj, koji izgleda kao slika na zidu, može lepo da se uklopi u sobni enterijer. „Takva inovativna promena deo je našeg kontinuiranog napora da unapredimo kvalitet proizvoda, ali i kvalitet života potrošača“, kaže direktor predstavništva LG-a u Beogradu Predrag Todorović.
Sajmovi: Pehar za kvalitet
Pivara MB šampion je kvaliteta Novosadskog sajma 2007. u kategoriji piva. Odlukom stručnog žirija, Pivara MB osvojila je Veliki šampionski pehar za visok kvalitet i širok asortiman proizvoda. Velika zlatna medalja pripala je Master beeru od 0,5 litara u ALE ambalaži. Još osam brendova poneće zlatne medalje: MB Pils od 0,33 litra twist off, MB Pils od 0,33 litra ALE, MB Pils od 0,5 litara ALE, MB Pils od 0,65 litara PET, MB Pils od dva litra PET, MB Premium od 0,5 litara ALE, MB Premium od dva litra PET i Master beer od dva litra PET.
Finansiranje: Kompletna usluga
Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Beograd predstavila je novu uslugu: finansiranje projekata izgradnje, kupovine ili adaptacije stambenih zgrada, poslovnih objekata, stambeno-poslovnih kompleksa, komercijalnih objekata (hipermarketi, šoping centri, itd.) i turističkih i industrijskih kapaciteta (hoteli, industrijske hale, magacini, itd.). U projektnom finansiranju Banka pruža podršku klijentima u svim segmentima realizacije projekta, od izgradnje do prodaje. Ona je istovremeno i investitor i finansijski savetnik sa bogatim iskustvom u modernim vidovima finansiranja, poznaje tržište i ima razgranatu mrežu dobavljača i kupaca.
Banke: Veliko takmičenje
Piše: Čedo Petrović, predsednik Izvršnog odbora Privredne banke, Beograd
I pored očekivane ekonomske nestabilnosti, cenovna i valutna stabilnost se nastavlja i premašuje dostignutu u 2006. Bankarski sistem i dalje nastavlja kreditnu podršku stanovništvu. Kreditna sposobnost građana nije se značajno povećala, pa se banke takmiče upravo u uslovima za refinansiranje već postojećih kredita. Najveća promotivna aktivnost je kod odobravanja gotovinskih i kredita po osnovu minusa na tekućem računu, gde su kamate, a samim tim i marže banaka, i pored blagog pada kamatnih stopa, još uvek najviše. Obim zaduženja građana naglo raste kroz ekspanziju kartičarstva, gde je kreditiranje najskuplje. Još uvek je obim kreditiranja malih i srednjih preduzeća na nezadovoljavajućem nivou.
Privredna banka Beograd otpočinje, na bazi kreditne podrške Evropske investicione banke, značajniju aktivnost za mala i srednja preduzeća kroz dugoročne kredite za uvoz opreme i za obrtna sredstva. Novootvorena mreža filijala (15 do kraja aprila i još 15 do kraja juna) omogućiće Banci neposredniji kontakt sa klijentima širom Srbije, gde će se na bazi poznavanja klijenta efikasnije odobravati krediti i pružati stalna savetodavna podrška.
Kroz dugoročno kreditiranje preduzeća, Privredna banka će pokušati da za njihove zaposlene obezbedi najpovoljniji bankarski servis i najpovoljnije kratkoročno i dugoročno finansiranje. Banka će biti posebno aktivna na odobravanju kredita za renoviranje stanova, koji mogu biti različite ročnosti i sa različitom kamatom (ovo je i najatraktivniji proizvod Banke). U narednom periodu, Banka će svojim kreditima posebno podržavati izgradnju novih stanova, koji bi se prodavali kroz dugoročnu kreditnu podršku Banke i uz beneficije Nacionalne korporacije.
Poslovno geslo: Putokaz je kvalitet
Piše: Gojko Muhadinović, većinski vlasnik mesne industrije „Topola„, Bačka Topola
Kvalitet proizvoda je najbolji put ka kupcu, i to mi je bio putokaz za sva dosadašnja i buduća ulaganja u fabriku. Prošlogodišnje priznanje „Najbolje iz Vojvodine“ za čajnu kobasicu, dokaz je da sam na doborom putu, a tu je i sertifikat ISO 22000, garancija zdravstvene ispravnosti proizvoda. Briga o radniku i svim prinadležnostima koje prima, od zarade, regresa, do dividende na kraju obračunske godine, drugo je geslo koje sam ispoštovao svih ovih godina. „Topola“ je moderna fabrika spremna za međunarodnu konkurenciju i nemilosrdnu utakmicu na domaćem tržištu.
KOMPLEKS: Uz kongresni centar Expo XXI u Novom Beogradu, u septembru treba da bude otvoren prvi hotel Holiday In u Srbiji. Objekti će biti povezani, a zajednički im je i investitor – Kazah banka iz Kazahstana.
ODE: Jedina srpsla fabrika šešira, „Begej“ iz Zrenjanina, koja je u stečaju, biće ponuđena na licitaciji 10. maja po početnoj ceni od 126,7 miliona dinara.
KUPAC: Kulutrans iz Kule kupio je za 39,5 miliona dinara Mile Jerković iz Bačke Topole, koji već poseduje autotransportna preduzeća u Zrenjaninu, Šapcu, Bečeju, Bačkoj Topoli i Sremskoj Mitrovici.
DOZVOLE: Odobrenje na pet godina za pružanje IT usluga od Republičke agencije za telekomunikacije do sada je tražilo 153, a dobilo 68 provajdera.
Nebojša Andrić, suvlasnik štamparije „Topalović“, Valjevo: Sposoban nije jednako lopov
DOBITNICI: Pored ratnih i antiratnih profitera, to su oni koji su na vreme shvatili da im samo naporan, predan rad i ulaganje u nova znanja i tehnologije mogu obezbediti pristojan život.
GUBITNICI: Svi koji misle da je sposoban jednako lopov, ali i oni koji nisu shvatili da moraju da se menjaju i obrazuju kako bi opstali, što pre svega važi za srednju, samoupravnu generaciju.
Željko Teodosijević, direktor Kupinika, Beograd: Mnogi su oklevali
DOBITNICI: Ljudi koji su se najbolje snašli u ovim vremenima i sa malim ulogom višestruko, čak i hiljadu puta uvećali svoj kapital.
GUBITNICI: Uglavnom oni koji nisu shvatili šta je tranzicija i oklevali su da krenu u biznis, čekajući da se stvari iskristališu i postanu im jasnije.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve