Prosečna neto zarada u Srbiji u martu iznosila je 20.094 dinara i bila je za 13,2 odsto veća od prosečne zarade u 2005. godini
Inovacije: Nova plastika BASF-a u Srbiji
Jedna od najvećih hemijskih kompanija na svetu BASF nedavno je razvila novu multifunkcionalnu varijantu plastičnog materijala polistirol. Materijal se naziva PS 454 C i znatno je bolje tečljivosti od prethodne verzije polistirola, pruža veću otpornost na udare i ima izuzetno visok sjaj. Prikladan je za brizganje, ekstrudiranje, termoformiranje i oblikovanje duvanjem. U svakodnevnoj upotrebi prisutan je u čašama za jogurt i sladoled, vodokotlićima, futrolama za CD itd. Distribuciju na tržištu SCG najvećim delom obavlja beogradski Valorplast. U korisnike se ubrajaju i Divi u Užicu, Banatplast u Plandištu, Medijaplast u Starim Banovcima i Spektar u Čačku.
Menadžeri: Dejvid Daus na čelu Mmd-a
Novi generalni menadžer u Beogradu: Dejvid Daus
Dejvid Daus je imenovan za novog generalnog menadžera Mmd Corporate, Public Affairs and Public Relations Consultants, vodeće konsultantske kuće za korporativne komunikacije u regionu. Njegov posao je da rukovodi poslovanjem ove kompanije u Srbiji, Sloveniji i BiH. Daus je karijeru započeo u event menadžmentu i nastavio u sektoru sofisticiranih PR komunikacija. Radio je u nekoliko nezavisnih britanskih konsultantskih kuća. Donedavno je bio nezavisni konsultant svetskih kompanija, među kojima su Volvo, Centrica i Morgan. Autor je nekoliko knjiga i predavač na univerzitetima u svetu. Za svoje novo radno mesto Daus je rekao: „Dolazak u Mmd, kao kompaniju koja je višestruko nagrađivana za svoj rad, za mene predstavlja izuzetan profesionalni izazov.“ Pre Dausa, na istoj poziciji u Mmd-u bio je Kevin Hasler. On je imenovan za novog generalnog menadžera Mmd-a u Budimpešti.
Multinacionalke: Preduzeće Whirlpool u Beogradu
Predstavništvo kompanije Whirlpool, vodećeg svetskog i evropskog proizvođača krupnih aparata za domaćinstvo, preraslo je nedavno u posebno preduzeće koje će poslovati na teritoriji Srbije i Crne Gore.
„Ovaj potez je rezultat napretka koji smo do sada kao predstavništvo napravili u Srbiji i Crnoj Gori, kao i pozicioniranja našeg brenda među vodeće na tržištu. Od sada će Whirlpool proizvodi biti po obimu i asortimanu daleko dostupniji kupcima u maloprodaji“, kaže Suzana Dubajić, direktor Whirlpoola d.o.o.
Kvalitetniju uslugu dobiće i distributeri koji će se snabdevati direktno iz skladišta u Beogradu.
Proizvodnja: Rekord „Štarka“
Beogradska konditorska kuća „Štark“ planira da ove godine proda četiri miliona kilograma smokija, prvog i najprodavanijeg flipsa u regionu. To je 80 miliona kesica, a pošto u svaku stane 120 komada smokija, znači da će „Štark“ napraviti 9,6 milijardi komada tog flipsa, po dva za svakog stanovnika planete. Da bi se ta količina smokija upakovala, potrebno je milion transportnih kutija, dok za prevoz do kupaca treba oko hiljadu šlepera, što je kolona dugačka više od 15 kilometara.
Smoki: 80 miliona keseca
Krediti: Najpovoljniji u Srbiji
Volksbanka je predstavila nove kredite za poljoprivrednike sa rokom otplate od dve do 20 godina, bez žiranata. Kamata na kredite za kupovinu zemljišta je 9,75 odsto godišnje (EKS 12,71) uz depozit od 20 odsto, a za nekretnine 10,75 odsto (EKS 11,63) uz učešće od 20 odsto. Za kupovinu poljoprivrednih vozila i mašina banka nudi kredite na šest godina, s kamatom od 9,45 odsto (EKS 10,67). Krediti za adaptaciju i rekonstrukciju nekretnina dostupni su na dve do 15 godina, uz kamatu od 9,75 odsto (EKS 10,58) i moguće ih je dobiti bez depozita. Kao obezbeđenje banka za sve te kredite traži hipoteku na nekretnine ili zemljište. Ovo su, tvrdi direktor sektora za poslovanje sa stanovništvom Gerhard Lehner, trenutno najpovoljniji krediti u Srbiji.
Strategija Erste Bank Grupacije jeste zauzimanje vodeće tržišne pozicije u centralnoj i istočnoj Evropi, naročito u segmentima poslovanja sa stanovništvom i sa malim i srednjim preduzećima. Dolazak Erste Banke u ovu zemlju potvrda je čvrstog uverenja da će i Srbija koračati ubrzanim hodom prema Evropskoj zajednici.
A šta donosi proces evro-integracije? Pre svega, međunarodni investitori posmatraju evro-budućnost ove regije kao garant dugoročne makroekonomske, političke i institucionalne (u smislu funkcionisanja pravne države) stabilnosti. Ovo je bitan preduslov za privlačenje stranog, ali i domaćeg kapitala. Smatram da bankarski sektor, zahvaljujući i odlučnim merama Narodne banke Srbije, predstavlja najbolji primer kako dobar institucionalni okvir može da privuče značajne strane investicije.
Erste Banka sebe u Srbiji vidi ne samo kao finansijskog partnera široke baze klijenata u privredi i među stanovništvom, nego i kao katalizatora procesa privredne transformacije u svetlu EU integracije. Ulazak Srbije na evropsko tržište ojačaće srednju klasu a naš cilj je da pratimo taj razvojni put od samog početka.
Na temelju naših iskustava u regiji i u Srbiji, verujem da klijentima možemo da ponudimo ne samo prvoklasna finansijska rešenja nego i dugoročan partnerski odnos u kontekstu ekonomske i socijalne transformacije kroz koju prolazi Srbija. Deo koji me najviše raduje u tom procesu jeste to da imamo priliku da podržimo niz privrednih projekata različitih veličina, na kojima se zasniva privredna budućnost države. I mi smo spremni za to!
Smatram da samo ljudi koji imaju jasno definisane ciljeve mogu postati uspešni i biti zadovoljni. Nasuprot uspešnima nalaze se oni koji nemaju jasno definisane ciljeve i strategiju u životu, a samim tim ni svest o tome da li se kreću u dobrom smeru i adekvatnom brzinom. Mene u životu vodi dugoročan cilj pod imenom „tri trećine“. Prva trećina je lična sreća: porodica, društvena priznatost, zdravlje itd. Druga trećina se odnosi na pasivni biznis, kao što su nekretnine koje obezbeđuju rentu i novac koji donosi kamatu i to je moja obavezna rezerva. Treća trećina je aktivni biznis i podrazumeva sve poslove u kojima učestvujem i koji mi obezbeđuju profit.
Extreme
RAZVOJ Kompanija „Rodić“ planira da kupi Vršačke vinograde, da pored svoje MB pivare izgradi fabriku sokova Frutella i podigne još dva velika hipermarketa u Beogradu i Novom Sadu.
BANKROT Špedicija iz Kikinde, nekada veliko preduzeće za prevoz robe i putnika, bankrotirala je. Agencija za privatizaciju zakazala je za 15. maj prvu javnu prodaju celokupne imovine Špedicije.
VLASNIK Rubin iz Kruševca novi je vlasnik pančevačke Pekarske industrije, koju je na tenderu kupio za 3,7 miliona evra, s tim da u razvoj uloži pet miliona evra.
LICITACIJA Agencija za sanaciju banaka oglasila je licitaciju svih nepokretnosti JIK banke u stečaju u Srbiji.
DOBITNICI: Menadžeri i politička elita iz 90-ih koja je kroz tranziciju uvećala i legalizovala svoje bogatstvo. Zatim radnici u profitabilnim monopolističkim preduzećima i mladi obrazovani ljudi koji su našli posao u stranim i domaćim agencijama i kompanijama i u državnoj upravi.
GUBITNICI Radnici u industrijama za koje nema velikog interesa za privatizaciju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!