Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Prema rebalansu budžeta Srbije, prihodi će ove godine iznositi 650,17 milijardi dinara, rashodi 695,95, milijardi a deficit 45,78 milijardi dinara
Sertifikati: Sa FDA Hemofarm na američkom tržištu
Vršački Hemofarm je jedina farmaceutska kuća u ovom delu Evrope koja je od FDA (američka Administracija za hranu i lekove) dobila sertifikat za proizvodnju i izvoz metilprednizolon injekcija (Lemod solu) u dvokomornim bočicama. Kako je istakao predsednik koncerna Miodrag Babić, na ispunjavanju rigoroznih standarda FDA timovi stručnjaka predano su radili četiri godine. Rezultat je ugovor o poslovnoj saradnji na deset godina sa Hospirom iz Čikaga. Prve količine injekcija Hospiri će biti isporučene početkom 2009, a Babić nagoveštava da će Hemofarm od plasmana ovih lekova na američkom tržištu godišnje zarađivati od deset do 20 miliona dolara i da će proširiti saradnju sa drugim parterima u SAD. Podršku u dobijanju ovog sertifikata Hemofarmu je pružila Stada grupa, koja je vlasnik vršačkog koncerna. Predsednik UO Stade Hartmut Retzlaf kaže da je već obavljen transfer 20 preparata iz evropskih fabrika u vršačku, „zbog dobre opremljenosti pogona i kvaliteta rada Hemofarma“ i da su mu prepuštene sve izvozne aktivnosti na istočnoevropskom tržištu.
Priznanja: Najbolji Intesa i Raiffeisen
Finansijski magazin „Banker“ je na osnovu ostvarenih finansijskih rezultata proglasio Bancu Intesa za banku godine u Srbiji. Ovo prestižno priznanje je na svečanoj dodeli u Londonu uručeno Draginji Đurić, predsednici IO Banca Intesa Beograd. Ona je tom prilikom rekla: „Ovo priznanje predstavlja potvrdu našeg dinamičnog razvoja i poslovnog uspeha.“ Isti magazin proglasio je, peti put zaredom, Raiffeisen Zentralbank Österreich AG i njenu podružnicu Raiffeisen International Bank zajedno za „Banku godine u srednjoj i istočnoj Evropi“ za 2008. „Raiffeisen International ima raznovrsnu ponudu na 17 tržišta i to će nam pomoći da prebrodimo trenutne turbulencije i izronimo na još jačoj poziciji“, rekao je generalni direktor RI-ja Herbert Stepić.
Asocijacije: Nova uprava SAM–a
Na drugoj redovnoj skupštini Srpske asocijacije menadžera izabrana je nova uprava. U naredne dve godine najveću menadžersku organizaciju u Srbiji vodiće dosadašnji predsednik Slobodan Vučićević, predsednik uprave Grupe Droga Kolinska. U Upravni odbor SAM-a izabrani su Ana B. Bovan (Bovan Consulting), Jelena Galić (Deloitte), Dmitar Polovina (Prvi faktor), Branimir Bošković (Telefonija), Srđan Janićijević („Politika“), Srđan Šaper (McCann Erickson Group), Ljuba Grujić (Coca-Cola za Adriatic regiju i Balkan), Zoran Drakulić (Yu point), Bojan Radun (Nectar) i Veran Matić (RTV B92).
Donacije: Pomoć ugroženima
„Soko Štark“ je obezbedio tonu i po proizvoda iz svog asortimana za pomoć raseljenim i izbeglim licima. Na ovaj način „Štark“ se uključio u redovnu novogodišnju akciju obilaska i pružanja pomoći ugroženoj populaciji koju organizuje Republički komesarijat za izbeglice. Svi gerontološki centri i druge socijalne ustanove, u kojima je smešteno 940 izbeglica o kojima brine ovaj komesarijat, dobiće poklon pakete iz „Soko Štarka“. Ova kompanije obezbedila je i sto kompleta posteljine za dva odeljenja Urgentnog centra u Beogradu.
Nagrade: Uspeh Carlsberga
Carlsberg Srbija je u novembru imao tri značajna događaja. Prvo, predstavnici Fonda za kulturu kvaliteta i izvrsnost uručili su kompaniji iz Čelareva nacionalnu nagradu „Oskar kvaliteta 2008“. Zatim, uz podršku Carlsberga, u galeriji O3ONE priređena je izložba fotografija najboljih radova iz oblasti društvenog i ekološkog oglašavanja. I na kraju, Carlsberg je predstavio svoj najnoviji korporativni sajt www.carlsberg.rs. Novinari su bili u prilici da se prvi uvere da je Carlsbergova krilatica „Verovatno najbolji website na svetu“, tačna.
Konkursi: Promocija talenata
Erste Banka i Visa i ove godine su, u sklopu promocije Omladinske Visa kartice Erste Banke, pokrenuli projekat „Klub 27“, čiji je cilj da se javno promovišu mladi ljudi u Srbiji koji se već mogu pohvaliti rezultatima u oblasti kojom se bave. Projekat će biti realizovan uz podršku Ministarstva za omladinu i sport. Pravo učešća na konkursu imaju kandidati od 16 do 27 godina koji se do 10. januara prijave elektronskim putem na www.superste.net i preko portala partnera i medijskih sponzora. Pobednici u tri kategorije (umetnost, prirodne i društvene nauke) biće proglašeni u martu 2009. i dobiće kartice sa dinarskim iznosom u vrednosti od po 2000 evra.
Banke: Potrošački krediti
Piše: Erik Blanštet, predsednik Izvršnog odbora Findomestic banke
Od 2000. godine bankarsko tržište u Srbiji je počelo da se oporavlja nakon duge stagnacije i naglo da se razvija. Građanima je posle dužeg perioda ponuđena mogućnost kupovine na kredit i njihovo interesovanje, odnosno potražnju za potrošačkim kreditima možemo podeliti u tri faze. Prva faza se odnosi na period od oktobra 2000. pa sve do 2004. kada je počela ekspanzija potrošačkih kredita posle dugogodišnje tržišne krize u zemlji. Krajem 2004. Narodna banka Srbije počinje sa uvođenjem restriktivnih mera u cilju suzbijanja naglog rasta zaduživanja građana. Kao posledica, nastupila je druga faza u segmentu kreditiranja potrošača koju je karakterisao pad plasmana, odnosno pad potražnje za ovim vidom finansiranja imajući u vidu strože kriterijume za odobravanje potrošačkih kredita. Treća faza je počela pre tri meseca i predstavlja posledicu globalne finansijske krize čiji se efekti sve više osećaju. Bez obzira na smanjeni priliv iz inostranstva, poslovne banke i dalje raspolažu dovoljnim sredstvima za plasmane, ali je primetan trend pada potražnje za potrošačkim kreditima indeksiranim u stranoj valuti. Jedan od uzroka ove pojave može biti i situacija na deviznom tržištu. Ukoliko vrednost dinara u odnosu na evro nastavi da pada, dinarski iznosi rata za kredite indeksirane u toj stranoj valuti će nastaviti da rastu. Imajući u vidu da 90 odsto primanja nije vezano za evro, možemo kao posledicu očekivati veliki porast interesovanja za dinarskim kreditima dok je, s druge strane, bankama vrlo teško da dođu do izvora dinarskih sredstava. S tim u vezi, očekujemo da će NBS uvesti nove mere koje će stimulisati dinarsko kreditiranje pojednostavljivanjem uslova odobravanja, jer je to u interesu celokupnog tržišta, klijenata i banaka.
Poslovno geslo: Jednačina uspeha
Piše: Aleksandar Rakonjac, direktor „Aleksandra“ d.o.o., Sombor
Ono što se trudim da razvijam kod sebe, i što očekujem od svojih saradnika, sastoji se od ključnih reči, a iskustvo je pokazalo da predstavljaju jednačinu poslovnog uspeha. To su: lična odgovornost kao primer kolektivu kojim se rukovodi, etika, zdrav razum, doslednost, redovna edukacija u cilju napredovanja u oblasti kojom se bavim. Korektan odnos prema saradnicima, mada se to ne može učiti iz knjiga, stvar je vaspitanja i nešto za šta treba imati osećaj. Interesi kompanije i svih zaposlenih u njoj štite se i čuvaju razvijanjem veštine pregovaranja koja se uči godinama, u čemu imam iskustva i što sam imao od koga da naučim.
FABRIKA: Kikindski Banini dupliraće proizvodni kapacitet, izgradnjom fabrike sa pet linija kapaciteta 20.000 tona kolača godišnje, koja će početi da radi u februaru.
INVESTITOR: Rade Ljubojević, vlasnik Sirogojno Companyja, postavio je kamen-temeljac za izgradnju pogona za preradu voća u Rupeljevu, u koji će uložiti milion evra.
ČETVRTA: NBS je dala dozvolu za rad Sava životnom osiguranju, četvrtoj osiguravajućoj kući u Srbiji sa većinskim vlasništvom kompanija iz Slovenije.
VLASNIK: Kupovinom akcija na berzi, konzorcijum Inter gas iz Beograda i Oil BG iz Sofije postao je većinski vlasnik „Keramike Mladenovac“.
JUBILARNO: U 60. godini poslovanja vranjski Alfa Plam uložio je 38 miliona dinara u izgradnju hale i opremanje pogona za krojenje lima.
Igor Brkanović, pomoćnik ministra ekonomije i regionalnog razvoja za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva: Dobitnici uvek tragaju za novim šansama
DOBITNICI: Oni koji ne maštaju nego su zaista sposobni da realizuju svoju poslovnu ideju, ocene da li mogu da je realizuju na tržištu i odmah nakon toga tragaju za novim biznis šansama. Država treba svima da omogući jednake mogućnosti, a na preduzetnicima je da ih iskoriste.
GUBITNICI: Oni koji se žale i smatraju da je tranzicija problem.
Vaso Lekić, generalni direktor Foodlanda, Beograd: Društvo počiva na zdravim kompanijama
DOBITNICI: imaju zajedničko to da umeju da naprave dobar biznis plan i proizvod, da umeju da ga plasiraju i mogu da žive od toga. Preduzetnici moraju da osmisle svoju politiku razvoja, a država mora da uvidi njihov značaj i omogući im lakši život i uslove poslovanja. Na zdravim kompanijama, malim i srednjim preduzećima društvo počiva.
GUBITNICI: Oni koji nisu znali da naprave balans i sagledaju sve te stvari zajedno.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve