
Jubilej „Vremena“
Traže se svesni čitaoci: „Vreme“ časti 35 odsto
Samo do petka svi svesni čitaoci mogu da se pretplate na „Vreme“ uz epskih 35 odsto popusta za naš 35. rođendan
Foto: Printscreen/N1
Direktorat za civilno vazduhoplovstvo povukao je odobrenja za pilotiranje dronom na platou ispred Skupštine Srbije gde se održavaju protesti protiv nasilja. Neki u tome vide cenzuru – kako bi se sprečili upečatljivi snimci protesta
Dron nadleće demonstrante, podiže se i otkriva impozantnu masu ljudi. Epski snimci iz vazduha postali su i u Srbiji bitan deo bitke za medijsko i političko nebo – iz drona se sve bolje vidi.
No, nije jasno ko će i kako moći da snima protest „Srbija protiv nasilja“ protiv nasilja u petak (9. jun) zakazan ispred Skupštine.
Portal „Vremena“ ima uvid u odluku Direktorata civilnog vazduhoplovstva kojima se nekim produkcijama TV sadržaja više ne odobrava snimanje iznad Trga Nikole Pašića – odakle se lepo vidi plato pred Skupštinom.
Upravo su te kadrove mogli da vide ljudi na društvenim mrežama, kao i gledaoci televizije N1 koja uživo prati proteste.
Iznad Trga Nikole Pašića i Slavije ne sme da se pilotira „jer navedene lokacije obuhvataju objekte koji se nalaze u režimu bezbednosne zaštite“, naveo je Direktorat u dopisu. Tu se verovatno misli na zgrade Parlamenta, Predsedništva i druge.
Nije ništa novo da se ograničavaju letovi dronova nad takvim objektima, ali, kako nam kažu u jednoj produkciji, jeste pikantno to što su do sada – to jest pre protesta protiv nasilja – rutinski dobijali jednomesečne dozvole za te iste lokacije.
Sada je Direktorat očito odlučio da povuče odobrenje. Kako saznajemo, to je urađeno na insistiranje MUP-a.
Do sada je moglo, sad ne može da se snima
Taj potez su neki protumačili kao pokušaj da se „zabrani javnosti“ da vidi koliko se građana okuplja na protestima protiv nasilje.
„Režim na sve načine pokušava da lažima i manipulacijama umanji broj okupljenih građana, pa poseže i za zabranama poput ove, jer mu je istina najveći neprijatelj“, rekao je u sredu šef poslaničke grupe Narodne stranke Miroslav Aleksić.
„Ako su prethodna dva protesta mogla da budu snimana, ne postoji nijedan razlog da tako ne bude i ovog puta“, prenela je agencija Beta reči Aleksića.
U Direktoratu nisu odgovorili na konkretno pitanje „Vremena“ kako je za istu lokaciju ranije mogla, a sada ne može da se dobije dozvola.
Upućuju na saopštenje u kojem demantuju da podnosioci zahteva nisu dobili odobrenje za petak.
Međutim, u saopštenju se ne navodi tačna lokacija Trga Nikole Pašića već, uopšteno, cela beogradska Uslovno zabranjena zona (LYR 8) koja obuhvata širi centar, delove Novog Beograda i Ušće uključujući Veliko ratno ostrvo.
Kako saznajemo, tokom ovog četvrtka se užarila korespondencija između Nacionalnog klastera bespilotnih letelica – u kojem su okupljene i mnoge produkcije koje pilotiraju dronovima – sa Direktoratom i Ministarstvom unutrašnjih poslova. Cilj je da se dozvole ipak isposluju za petak ili makar za iduću sedmicu.
Komplikovano dobijanje dozvole
Sima Marković iz Klastera bespilotnih letelica kaže da bi i inače valjalo razjasniti ko, gde i kako sme da pilotira dronovima i kako bi odobrenja mogla brže da se dobiju.
„Očekujemo sastanak sa Direktoratom i ministarstvima odbrane i unutrašnjih poslova, da se stvari reše, i da se ima kontrola nad letovima bespilotnim letelicama. Sada te kontrole nema“, kaže Marković za portal „Vremena“.
U celoj priči je bizarno što realnu pretnju mogu predstavljati već i minijaturni dronovi, a za njih nije potrebna nikakva dozvola ukoliko su lakši od 250 grama.
Doduše, i oni koji njima pilotiraju bi morali da dobiju odobrenje za snimanje u zonama uslovne zabrane, ali to sada praktično niko ne može da kontroliše.
Objekti poput aerodroma ili stadiona obično dobijaju posebnu zaštitu tako što u dogovoru sa proizvođačima dronova onemoguće da letelica uopšte funkcioniše u njihovoj blizini.
U centru Beograda bi takvu meru bilo gotovo nemoguće sprovesti, pa ostaju samo mobilni ili fiksni ometači signala.
„Zašto onda maltretiraju ljude koji uredno hoće da prijave let?“, pita se jedan naš upućeni sagovornik. „Pa ako neko hoće da stavi eksploziv na dron i nešto digne u vazduh, taj sigurno neće da se prijavi Direktoratu.“
Inače, medijima i produkcijama treba više dozvola za pilotiranje te snimanja iz vazduha: Direktorat odobrava let, Ministarstvo odbrane snimanje u osetljivim zonama, a svaki put se valja prijaviti dežurnoj stanici policije i obezbeđenju ili vlasniku zgrade pred kojom se snima.
I dron ume da laže
No, šta je sa protestima u petak? „Neću moći da ih snimam lično“, kaže nam snimatelj iz jedne produkcije koja nije dobila dozvolu. Osim ako, kojim čudom, ta dozvola ipak ne stigne po kratkom postupku.
Još jedan paradoks je da ima ipak snimatelja-pilota kojima prošla jednomesečna dozvola još nije istekla, tako da oni smeju da snimaju. Za njih će verovatno u petak biti više posla, samo je pitanje za koga snimaju.
Od početka protesta protiv nasilja televizija Pink se dičila svojim dronom koji je pokazivao šačicu ljudi na platou.
„Nije dron mašina za laž ili istinu, nego onaj ko upravlja dronom bira šta će prikazati i u kojem trenutku“, rekao je nedavno za „Vreme“ Aleksandar Gubaš, pasionirani brojač učesnika protesta.
„I ta taktika postoji od Miloševića – snimiš lice mesta dok se ljudi još okupljaju ili kad su se razišli“, dodaje Gubaš, „pa to koristiš kao dokaz da je došla šaka jada“.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Samo do petka svi svesni čitaoci mogu da se pretplate na „Vreme“ uz epskih 35 odsto popusta za naš 35. rođendan


O studentsko-građanskom buntu već sada bi se mogla napisati višetomna enciklopedija. Iz hronološkog pregleda koji smo priredili izostavljena su, zbog manjka prostora, mnoga važna zbitija i mnoge važne ličnosti koje su pretprele torturu. Izabrani su događaji koje smo smatrali najindikativnijim

Jedini plan koji imaju sitni prevaranti iz režima jeste da od sebe naprave energetsku žrtvu “zle Evrope”, mada je to jedina adresa koja će nas tokom zime spasavati

“Moje mišljenje je da će studentska lista imati sve veću i veću podršku. Neki misle da će podrška da opadne s vremenom, ja mislim suprotno. Sve je veće nezadovoljstvo vlastima i ako izbori budu za godinu dana, mislim da će studenti imati još veću podršku nego sada, bez obzira šta se u međuvremenu bude dešavalo”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve