Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Ostali tekstovi u dodatku:
– Turizam u Beogradu: Pozicioniranje
– Gradski saobraćaj: Novi, španski tramvaji
– BG praksa 2011: Studenti i diplomci
Rekonstrukcija Tašmajdanskog parka pri kraju
U Tašmajdanskom parku u toku su završni radovi na rekonstrukciji. Ovaj park, jedan od najlepših i najznačajnih u gradu, skoro je potpuno obnovljen, a posle višemesečnih obimnih radova biće među najmodernije uređenim parkovima. Ovo je najveći poduhvat „Zelenila“ kada je reč o uređivanju parkova, jer se radi na 7,7 hektara parkovske površine koja ima sve potrebne sadržaje, počev od prostora za slobodno puštanje pasa ljubimaca, preko dečjih igrališta za mlađu i stariju decu, fitnes centra za odrasle, trim-staze, prostora za starije i drugih sadržaja.
U parku je postavljeno 200 klupa, koje su napravljene u radionici „Zelenila“, od čega 150 sa naslonom i 30 bez naslona, a sugrađani će moći da uživaju i u dvadesetak ležaljki za odmor. Centralna staza, površine oko 5000 kvadratnih metara, izgrađena je od granita i okružuje cvetnu aleju – takozvanu „cvetnu zonu“ (2500 kvadrata), koja se nalazi između Beogradske ulice i Crkve Svetog Marka. Pomoćne staze izgrađene su od behaton kocki i zauzimaju površinu oko 9500 kvadratnih metara. U centralnom delu parka nalazi se kaskadna muzička fontana od granita. Ritam vodoskoka i svetlosni efekti biće usklađeni sa ritmom muzike.
Otvorena najsavremenija pijaca u Beogradu
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas i predsednik Skupštine grada Aleksandar Antić prisustvovali su otvaranju pijace u Bloku 44, najsavremenije u prestonici, gde su građani u prilici da na površini od 3200 kvadratnih metara pazare voće, povrće, meso i mlečne proizvode. Posle obilaska tezgi i razgovora za poljoprivrednicima, gradonačelnik je istakao da danas svi treba da imamo razloga za zadovoljstvo, jer su beogradske tržnice istinski brend Beograda. Prema njegovim rečima, ovo je prva velika pijačna rekonstrukcija, koja se, kako je naveo, u narednom periodu očekuje i po drugim pijacama u gradu.
Rekonstrukcijom pijace obezbediće se bolji uslovi prodaje, a kupcima će biti omogućeno da kupuju namirnice u boljim higijenskim uslovima i funkcionalnijem okruženju. U planu je da se po uzoru na uspešnu rekonstrukciju pijace u Bloku 44, sprovede natkrivanje i modernizacija ostalih pijaca u beogradskim naseljima. One će se razvijati, pre svega, kao stacionirane, zatvorene pijace koje treba da obezbede direktnu prodaju poljoprivrednih proizvoda našim građanima, što će omogućiti bolji kvalitet i povoljnije cene. U Beogradu bi uskoro trebalo da počne da se gradi i veletržnica i pijaca trg u Zemunu. U protekle tri godine grad Beograd dao je stotine miliona dinara nepovratnih subvencija poljoprivrednim proizvođačima. Krajnji cilj je da se obezbede kvalitetne i jeftine namernice na beogradskim pijacama, kao i komunalno uređen prostor oko njih.
Građani će biti u prilici da u zelenom delu pijace pazare na više od 400 tezgi, dok će mlečne i mesne prerađevine moći da kupuju u posebnim, specijalizovanim prostorima. Pijaca je obezbeđena video-nadzorom, dok je u donjem delu tržnice, prema Ulici Jurija Gagarina, napravljen pijačni trg, površine 3500 kvadratnih metara sa kompletnim mobilijarom.
Upis u beogradske vrtiće do 31. maja
Roditelji koji žele da upišu svoje mališane u neki od vrtića na teritoriji grada Beograda do 31. maja treba da dostave zahtev za upis u željenu predškolsku ustanovu. Na ovogodišnjem konkursu Sekretarijat za dečju zaštitu prvi put će koristiti poseban softver koji će omogućiti precizne informacije o broju podnetih zahteva i upisane dece, čime će se znatno olakšati i ubrzati rad upisnih komisija pri svakoj od 16 predškolskih ustanova. U svakom trenutku Sekretarijat će imati informaciju koliko se dece prijavilo u neki od 365 objekata i više neće biti moguća preklapanja. Prioritet prilikom upisa imaće deca iz posebno osetljivih kategorija (deca bez roditeljskog staranja, deca sa invaliditetom, deca iz socijalno nestimulativnih sredina, pripadnici romske nacionalne manjine, žrtve nasilja u porodici, deca iz Sigurne kuće, deca bez državljanstva i sl.), dok je drugi kriterijum zaposlenost roditelja.
U 16 predškolskih ustanova trenutno je oko 59.000 najmlađih Beograđana, a grad regresira boravak svakog od njih od 35 do 89 odsto. Osim toga, u vrtićima je u toku prošle godine besplatno boravilo 248 socijalno ugrožene dece. Zahtev za prijem dece u vrtić jedinstven je za sve predškolske ustanove i može se preuzeti i sa zvaničnog sajta grada Beograda – www.beograd.rs.
Subvencije firmama za uspostavljanje kontrole
Sekretarijat za privredu izdvojio je u ovoj godini 10 miliona dinara za dodelu subvencija privrednim subjektima sa teritorije grada Beograda za uspostavljanje i održavanje sistema kontrole zasnovanog na principima HACCP i sertifikaciju ovog sistema. Ciljevi programa su usklađivanje delatnosti malih i srednjih preduzeća iz oblasti prehrane sa pozitivnim zakonskim propisima i tržišnim uslovima, razvoj sektora MSPP putem efektivnijeg i efikasnijeg rada i internacionalizacije malih i srednjih privrednih subjekata iz oblasti prehrane, podizanje konkurentnosti MSPP na domaćem i stranom tržištu. Maksimalan iznos pojedinačne subvencije biće do 200.000, odnosno 500.000 dinara, u zavisnosti od namene ulaganja.
Rok za podnošenje prijava je 13. jun do 16 časova. Konkursna dokumentacija se može preuzeti na sajtu grada Beograda www.beograd.rs ili u Sekretarijatu za privredu, Beograd, Kraljice Marije.1, XVII sprat, od 9 do 14 časova.
Najveći građevinski poduhvat na Voždovcu
Na mestu nekadašnje kasarne „Vojvoda Stepa Stepanović“ na Voždovcu trenutno se grade 24 zgrade sa 2235 stanova, a u okviru čitavog stambeno-poslovnog kompleksa biće izgrađeno 4578 stanova površine od 33 do 130 kvadratnih metara, kao i 163 lokala, dva vrtića, dve škole, sportski tereni, ambulanta, tržni centar. Gradilište su obišli gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Oliver Dulić.
„Sjajno je što Republika Srbija u Beogradu radi još jedan projekat na isti način kao što i mi radimo u gradu – kažemo kad počinje i kad se završava i to zaista tako i bude. Ovakav projekat je od velikog značaja za Beograd, jer ljudi dolaze do stana po normalnoj ceni, dovodi se u red tržište nekretnina, a među građevinskim i investitorskim firmama ostaće oni koji zaista znaju da rade ovaj posao. I ovaj projekat i gradnju 1000 stanova u naselju ‘Dr Ivan Ribar’ grad će podržati izgradnjom socijalnih i neprofitnih stanova i tako promeniti sliku stanogradnje u Beogradu. Ujedno bih pohvalio i radnike koji punim intenzitetom rekonstruišu most Gazela“, rekao je Đilas.
Gradnja stambeno-poslovnog kompleksa na Voždovcu najveći je građevinski poduhvat u poslednjih 30 godina u srpskom građevinarstvu i trenutno na Balkanu, ali i jedan od najvećih građevinskih projekata u Evropi. Stanovi se ne grade iz budžetskih sredstava, već kreditima uzetim od banaka, koji će biti vraćani po prodaji stanova. Interesovanje za njihovu kupovinu je ogromno, a jedna od najvećih vrednosti projekta jeste to što je angažovano oko 35.000 ljudi iz 50 srpskih firmi. Ovo je samo jedno od 245 gradilišta u Srbiji na kojima rade srpski građevinari.
Grad Beograd trenutno gradi 811 socijalno neprofitnih stanova – 80 stanova u Bloku 61 i 731 stan zapadno od Ulice dr Ivana Ribara u Novom Beogradu. Od 2002. do 2007. godine grad je izgradio i uselio 1000, a od 2008. do 2010. još 190 socijalno neprofitnih stanova. Od 2003. do 2007. godine grad je izgradio i uselio 181 socijalni stan, od 2008. do danas izgrađena su i useljena 143 socijalna stana, a u martu ove godine započeta je izgradnja 133 socijalna stana.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve