Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Izvori "Vremena" potvrđuju "osnovanu sumnju" da se na terenu centra "13. maj" nalazi bar još jedna grobnica
Iskopavanja tri masovne grobnice u centrima specijalnih antiterorističkih jedinica (SAJ) MUP-a Srbije „13. maj“ kod Batajnice i Petrovo selo kod Kladova na svetlo dana iznela su ostatke najmanje 110 ljudi. Na dve lokacije u Petovom selu otkopana su 74 tela (16 u jednoj, 58 u drugoj grobnici): posao ekipe Zavoda za sudsku medicinu iz Niša bio je olakšan time što su tela bila pokopana u transportnim vrećama ili umotana u pvc foliju, što je sprečilo rasipanje i mešanje ostataka. Prema rečima Vujadina Otaševića, šefa tima koji je radio u Petrovom selu, pronađeno je samo jedno žensko telo, svi leševi imali su na sebi civilnu odeću i na njima „dominiraju tragovi projektila“.
Mnogo teži posao imao je ekspertski tim beogradskog Instituta za sudsku medicinu koji je ekshumaciju obavljao u centru „13. maj“, pod rukovodstvom direktora instituta dr Dušana Dunjića. U relativno malu grobnicu (oko 3×3 m) bili su sabijeni, delimično ispreturani i raskomadani ostaci najmanje 36 ljudi: „najmanje“ je ovde stručan termin na osnovu prvih uvida jer je posao kompletiranja ostataka još u toku. U međuvremenu objavljeni podaci govore o osmoro dece i jednom osmomesečnom fetusu, ženama i muškarcima u civilnoj odeći. Prema izvorima „Vremena“, među ostacima su pronađena samo dva projektila ispaljena iz vatrenog oružja; stanje ostataka praktično onemogućava utvrđivanje načina i uzroka smrti. Tragovi spaljivanja na nekim ostacima su nesumnjivi, a zahvaljujući arheolozima koji su od početka učestvovali u radu ekipe bilo je mogućno rekonstruisati pokušaj uništavanja tragova. Tela su, po svemu sudeći, bila nabacana na lomaču od trupaca veličine i oblika železničkih pragova.
U istraženoj grobnici kod Batajnice pronađeno je sedam ličnih karata, od kojih šest glasi na prezime Beriša, svi iz jedne ulice u Suvoj Reci. Jedan od malobrojnih pronađenih dokumenata datiran je 1. marta, što može ukazivati da je bar jedna od osoba ubijena posle tog datuma.
Slika zločina i načina na koji je pokušano njihovo prikrivanje postaje sve jasnija, možda i zato što se u poslednjih desetak dana, od kako je Vojska Jugoslavije objavila da na optužbe za učešće u „slučaju hladnjača“ više neće javno odgovarati, ministar policije Dušan Mihajlović nije oglašavao. Za pretpostaviti je da se bavio važnijim poslovima. I tako, Milošević je u Hagu, a grobnice su ostale u Srbiji. Osim tri čije se istraživanje privodi kraju – ostaci iz Batajnice će, po završetku obrade i uzimanja uzoraka za DNK identifikaciju, posredstvom Međunarodne komisije za nestala lica i uz nalog Okružnog suda u Beogradu najverovatnije biti prebačeni na Kosovo – proteklih nedelja pominjano je kao izvesno postojanje još nekoliko grobnica. Ministar Dušan Mihajlović govorio je da su neke žrtve pokopavane „ispod autoputa“, te da će javnosti uskoro biti otkrivena lokacija masovne grobnice na nekom trećem mestu u Srbiji. Mediji su nagovestili da na terenu centra „13. maj“ postoje još četiri jame s ostacima žrtava i sumnju da u Petrovom selu postoji još jedna. Izvori „Vremena“ potvrđuju „osnovanu sumnju“ da se na terenu centra „13. maj“ nalazi bar još jedna grobnica.
U međuvremenu, svedočenja vozača kamiona sa leševima („Mrtvi putuju…“, „Vreme“ br. 546 od 21. juna) i Dragana Vitomirovića, vlasnika „Timočke krimi revije“ koja je otvorila „slučaj hladnjača“ („Glas“, 22. jun), govore o tome da su dvojica vozača tokom NATO bombardovanja sa Kosova prevezla blizu dve hiljade tela, sahranjenih „u grobnice širom Srbije“. Lokacije otkrivenih, sve tri na terenima centara SAJ-a, detalji svedočenja vozača i izjave ministra Dušana Mihajlovića o voljnim i nevoljnim učesnicima zakopavanja tela i „otkrivanja“ grobnica jasno upućuju na to da je izvršilac poslova prikrivanja zločina bila policija, odnosno neki njeni delovi. MUP Srbije ukazao je na Slobodana Miloševića kao inicijatora i nalogodavca „asanacije terena“ na izvesnom sastanku sredinom marta 1999, ali osim Vlajka Stojiljkovića, generala Vlastimira Đorđevića i Radomira Markovića nije identifikovao učesnike te „koordinacije“ niti su ovi, bar ne da je javnosti poznato, tim povodom saslušavani. Jedino je ministar policije Dušan Mihajlović 19. juna saopštio da će ih kad budu imali dokaze za sud predati sudskim organima: „Imamo, međutim, indicije ljudi koji su učestvovali na tom sastanku kod gospodina Miloševića.“
Inostrani posmatrači do sada obavljenih ekshumacija veoma visoko su ocenili rad domaćih sudskomedicinskih ekipa, ali su se, u skladu s pravilima ponašanja, uzdržali od ocena i prognoze posledica „otkrića“ – osim da će Međunarodna komisija za nestala lica, koju je u najvećem delu dosadašnjih poslova na terenu zastupala Kanađanka Brenda Kenedi, opremiti jednu laboratoriju za analizu DNK u postupku identifikacije žrtava, i to kao deo mreže sličnih laboratorija koja je već uspostavljena u Hrvatskoj i BiH. U ovdašnjoj javnosti „ustajanje žrtava“ naišlo je na muk, ukoliko zanemarimo tipične i očekivane reakcije da je „sve to izmišljeno“ (radikali), do žalosne i kukavne tunjavosti u izjavi da se „s ekshumiranjem leševa nesrba otpremljenih sa Kosova i otkrivanjem tajne hladnjača moglo još sačekati, jer taj korak, naime, ‘u ovom trenutku nije moralno opravdan'“ (Miroljub Lješnjak, DSS, potpredsednik skupštine Vojvodine, „Mađar so“, 29. jun).
Vojska Jugoslavije je prošle nedelje objavila monografiju „Primena pravila međunarodnog prava oružanih sukoba“. Tim povodom načelnik VMA general-major Momčilo Krgović saopštio je da su jedinice VJ tokom bombardovanja na teritoriji Kosova i Metohije u zonama svoje odgovornosti izvršile asanaciju terena na 54 lokacije. Pronađena su 172 tela: „U svim slučajevima gde se radilo o sumnjama da su ubistva bili su angažovani nadležni sudski organi – vojni i civilni – i pokretali su postupke“, rekao je Krgović. „Gde se god moglo, a moglo se u dosta slučajeva, u identifikaciji, registraciji, sahranjivanju i transportu učestvovala je rodbina poginulih… Nažalost, nađene su i masovne grobnice.“ Podaci su sređeni, objavljeni i dostupni.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve