Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), spoljnotrgovinska robna razmena najveće evropske privrede sa Srbijom iznosila je 6,5 milijardi dolara – Srbija je iz Nemačke uvezla robe u vrednosti od 3,77 milijardi dolara, a u Nemačku izvezla robe u vrednosti od 2,74 milijarde dolara. Što se tiče Rusije, nakon porasta robne razmene sa 2,58 milijardi dolara u 2017. na 3,56 milijardi u 2019, usledio je pad na ispod 2,5 milijardi tokom “kovid” 2020. godine, a potom i blagi rast na 2,8 milijardi 2021
U utorak 7. juna, glavne ulice Beograda bile su ukrašene nemačkim i srpskim zastavama u čast dolaska nemačkog kancelara Olafa Šolca. Šolc bi trebalo da dođe u petak 10. juna. Koliko dva dana ranije, 5. juna uveče, kamere su zabeležile skidanje ruskih zastava sa bandera, koje su tu bile okačene u čast dolaska ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova.
Lavrov na kraju nije došao. Još uvek nije poznato da li će Šolc u Beograd doneti neke spektakularne vesti, ali je vrlo malo verovatno da će njegov dolazak biti ispraćen jednakom medijskom pažnjom kao nedolazak Lavrova.
No, još jedno je sigurno – koliku god medijsku pažnju izazove Šolcova poseta, ona će najviše biti usmerena na politički aspekt boravka nemačkog kancelara u Beogradu. Malo medija će se osvrnuti na dubinsku povezanost srpske privrede sa nemačkom privredom.
No, kakve su te veze? I kakvi su privredni odnosi Srbije sa Rusijom?
U ovom pregledu biće reči i podataka koji se zasnivaju na detaljnim izveštajima Privredne komore Srbije (PKS) o bilateralnoj privrednoj saradnji Srbije sa ove dve zemlje. Za te izveštaje PKS je prikupila podatke iz raznih baza podataka – Republičkog zavoda za statistiku, Narodne banke Srbije, Ministarstva finansija, Agencije za privredne registre…
SRBIJA I NEMAČKA
foto: tanjug…
Nije baš najjasnije zbog čega predsednik države Aleksandar Vučić malo-malo pa pomene da je pre osam godina Nemačka bila tek četvrti spoljnotrgovinski partner Srbije, a da je danas ubedljivo prvi. Nemačka zbilja jeste ubedljivo prvi spoljnotrgovinski partner danas, ali je i pre osam godina bila u samom vrhu, odmah iza Italije.
Te 2014. godine Srbija je sa Italijom imala 2,77 milijardi dolara robne razmene (uvoz 1,27 milijardi, izvoz 1,5 milijardi), a sa drugoplasiranom Nemačkom tek nešto manje – 2,46 milijardi dolara (uvoz 1,46 milijardi, izvoz jedna milijarda).
Danas su ove brojke – kada je reč o saradnji sa Nemačkom – višestruko uvećane. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), spoljnotrgovinska robna razmena najveće evropske privrede sa Srbijom iznosila je 6,5 milijardi dolara – Srbija je iz Nemačke uvezla robe u vrednosti od 3,77 milijardi dolara, a u Nemačku izvezla robe u vrednosti od 2,74 milijarde dolara. Dakle, ne uzimajući u obzir inflaciju, izvoz u 2021. iz Srbije u Nemačku bio je većeg obima nego cela robna razmena ovih dveju zemalja 2014. godine. Pokrivenost uvoza izvozom 2021. iznosila je 72,7 odsto – što je bolji pokazatelj (za srpsku stranu) u odnosu na 2014. kada je pokrivenost iznosila 68,5 odsto.
No, i ova višestruko uvećana robna razmena nastavila je da se uvećava i tokom prvih meseci 2022. godine. Prema podacima PKS i RZS, u prva tri meseca ove godine, robna razmena između Nemačke i Srbije porasla je za dodatnih 26,8 odsto u odnosu na prva tri meseca 2021, a povećana je i pokrivenost uvoza izvozom – iznosila je 83,9 odsto, odnosno, u istom periodu, uprkos većoj razmeni, spoljnotrgovinski deficit pao je sa 204 miliona evra na 160,8 miliona evra.
Takođe, valja pomenuti podatak da je do početka maja 2022. u Srbiji poslovalo 838 aktivnih privrednih subjekata koji su u većinskom vlasništvu nemačkih državljana, odnosno nemačkih firmi. Prema podacima Narodne banke Srbije, od 2010. do 2021. nemački rezidenti su u Srbiju neto uložili 2,32 milijarde evra. Ujedno, podaci Nemačko-srpske privredne komore (AHK) kažu da su nemački investitori u Srbiji tokom 2021. godine zapošljavali više od 60.000 ljudi.
Šta Srbija uvozi iz Nemačke, a šta izvozi u Nemačku? Najviše (kao pojedinačni proizvod) uvozi žicu od rafinisanog bakra, potom lekove za maloprodaju i polovne automobile “dizelaše”, između 1500 i 2500 kubika.
Na drugu stranu, ka Nemačkoj, najviše idu setovi provodnika za paljenje i drugi setovi za vozila, delovi za mašine, vagoni, preparati za pranje i čišćenje, generatori naizmenične struje i smrznute maline.
Gledajući period od poslednjih 8-9 godina, vidi se da je (ne računajući inflaciju) udvostručen izvoz mašina i transportnih uređaja, hemijskih proizvoda, da je upetostručen izvoz životinjskih i biljnih ulja i masti, udvostručen izvoz mineralnih goriva i maziva, kao i da je utrostručen izvoz pića i duvana.
Kada je reč o uvozu iz Nemačke, skoro tri puta je veći uvoz hrane i živih životinja, dok je skoro udvostručen uvoz mašina i transportnih uređaja.
SRBIJA I RUSIJA
I dok se za spoljnotrgovinsku razmenu Srbije i Nemačke može govoriti kao o “dinamično rastućoj”, isto se ni u kom slučaju ne može reći za razmenu Rusije i Srbije. Nakon porasta robne razmene sa 2,58 milijardi dolara u 2017. na 3,56 milijardi u 2019, usledio je pad na ispod 2,5 milijardi tokom “kovid” 2020. godine, a potom i blagi rast na 2,8 milijardi 2021. godine. Treba napomenuti i da je izvoz Srbije u Rusiju tokom pomenutih godina bio manje-više konstantan – kretao se između 900 miliona i milijarde dolara, dok je, na primer, uvoz tokom 2020. bio za milijardu dolara niži nego godinu ranije.
“Posle solidnog rasta u prvih 13 godina 21. veka, razmena dve države praktično stagnira, sa robnim izvozom koji beleži marginalan porast. Struktura izvoza Srbije u Rusku Federaciju (RF) po faktorskoj intenzivnosti proizvoda ukazuje da se skoro polovina izvoza bazira na resursnim i primarnim proizvodima (znatno više nego kod ukupnog izvoza zemlje) i da se tu situacija znatno pogoršala. Na strani uvoza iz RF, dominantan deo čine resursni proizvodi (energenti) i to se nije bitno menjalo tokom posmatranog razdoblja”, pisao je ekonomista Goran Nikolić sa Instituta za evropske studije u prvoj polovini 2021. u časopisu “Finansije” kojeg izdaje Ministarstvo finansija (broj 1-6/2021). Ovo je, dakle, bila analiza pre agresije Rusije na Ukrajinu i potonjeg haosa koji je usledio u trgovinskim odnosima Evrope sa Rusijom.
Šta se događalo tokom 2022? Iako je prvi kvartal “zahvatio” tek nešto više od jednog meseca rata u Ukrajini (napad Rusije počeo je 24. februara), vidan je porast uvoza iz Rusije u Srbiju: sa oko 300 miliona dolara u prvom kvartalu 2021, na 620 miliona dolara u prva tri meseca 2022. Razlog ovog porasta leži u niskim cenama energenata početkom 2021. i njihovom vrtoglavom rastu od sredine godine, a naročito nakon početka rata. Zato je i pokrivenost uvoza izvozom u istom periodu drastično opao – sa 86,6 odsto u prvom kvartalu 2021. na svega 39,1 odsto u periodu januar-mart 2022.
Šta Srbija izvozi u Rusiju? Skoro 10 odsto celokupnog izvoza u Rusiju 2021. godine činile su – sveže jabuke. Sledili su ih pneumatici za putničke automobile, hula-hop čarape, hartija i karton, kao i lekovi za maloprodaju.
Kada obrnemo smer robne razmene, slika je jasna: 40 odsto uvoza iz Rusije odlazi na prirodni gas, po 11 odsto na naftu i ureu, dok po tri odsto odlazi na ulja za loženje i đubriva sa azotom, fosforom i kalijumom. Ovi podaci o uvozu i izvozu rečito govore i koji su domaći privrednici najviše ugroženi zbog rata u Ukrajini i teških sankcija Rusiji, a govore i koji su rizici po domaću privredu ukoliko se smanji ili prekine dotok energenata i đubriva.
Valja pomenuti i da je Srbija počela da koristi i Sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, Kazahstanom, Jermenijom i Kirgistanom, koji je počeo da se primenjuje od jula prošle godine, a prethodno je imala bilateralne sporazume sa Rusijom, Belorusijom i Kazahstanom. Ovim sporazumima, prema podacima PKS, dogovoreno je da će u ove zemlje moći bez carine da se izveze 2000 tona cigareta, 90.000 litara vinjaka, 400 tona polutvrdog i tvrdog kravljeg sira, kao i neograničene količine kozjeg i ovčijeg sira, te voćnih rakija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Na pitanje da li se radi na reviziji i kontroli biračkih spiskova, slobodi medija i migratornim prijavama za prebivalište, odgovor je da se ne radi. Mi, kao opozicija vlasti – koalicija ‘Srbija protiv nasilja’ i koalicija NADA, uputili smo pismeni poziv strankama na vlasti da hitno reaguju na zahteve, ali nismo dobili nikakav odgovor osim nekih vazdušastih reagovanja, ništa napismeno i zvanično. A vreme teče”
U susret lokalnim izborima: Režimska kampanja straha
Aktuelni režim nastoji da se opoziciono nastrojeni birači obeshrabre i pasiviziraju. Govore im da nema nikakvog smisla bilo kakvo aktivnije učešće u političkom životu – naprednjaci će svakako pobediti i nastaviti sa svojom agendom! U tu svrhu šalju poruku da od izbornih prevara neće odustati ni za korak, a predsednik saopštava i vrlo sumnjive rezultate istraživanja po kojem podrška opoziciji u glavnom gradu – opada
Poznavaoci sektora bezbednosti upozoravaju da je van pameti i zdravog razuma slati ljude u uniformama da sprečavaju terorističke napade. Logičnije je da se to radi kako je uobičajeno – u civilu i bez privlačenja pažnje. Ali u tom slučaju izostali bi političko-marketinški efekti
“Na fakultetima se vrlo često dešava situacija koja je još gora nego sa neregularnim lokalnim i parlamentarnim izborima. Ovde se sprečava sam nastanak novih organizacija”, kaže za “Vreme” profesor FPN Filip Ejdus
Već godinama javnost sluša o pokvarenim kočnicama, otpalim prozorima i vratima, pa sve do zapaljenih gradskih autobusa, a nedavno je, nažalost, izgubljen i život zbog takvog stanja u GSB-u. U kakvom stanju saobraćaju vozila javnog prevoza? Čija je odgovornost i kuda sve to vodi
Dvogodišnja Danka Ilić nestala je pre tri dana. Kolege i kvazi-kolege, sklonite se i umuknite. Bar jednom uradite ispravnu stvar. Već ste jednom dozvolili sebi da vas policija goni kao stado da bi mogli iz OŠ “Vladislav Ribnikar” da iznesu ubijenu decu. Šta je vama
Doktor Branimir Nestorović predstavio je još bolji i noviji pokret „Mi snaga naroda“ i opet će na izborima glumiti opoziciju. I opet će odneti neke glasove
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.