Novosadska vlast zaokružuje dugogodišnje zakonske pripreme za početak izgradnje novog naselja nadomak centra grada, a nauštrb zelene oaze na Dunavu. To je podiglo tenzije do usijanja i kulminiralo prekidom sednice Komisije za planove, u vezi sa Nacrtom Generalnog urbanističkog plana (GUP) Novog Sada.
Aktivisti Omladinske studentske asocijacije (OSA), predvođeni Brajanom Brkovićem, bacili su dve dimne bombe i razvili transparent “GUP je glup”, a pre toga su brojni građani i aktivisti drugih organizacija, koji su ispunili salu u Skupštini grada, tražili od članova Komisije da pokažu svoje licence i da se izjasne o vezama sa kompanijom Galens, investitorom budućeg “grada u gradu”.
Vlasnik Galensa Nebojša Petrić blizak je naprednjačkoj vlasti, i nakon što je kupio staro brodogradilište pojavili su se gradski planovi za pretvaranje šireg prostora oko brodogradilišta u stambeno-poslovni kompleks. Zato već tri godine nevladine organizacije, opozicione partije i mnogi pojedinci organizuju proteste, akcije i tribine, upozoravajući da će novi projekat gradske vlasti i njenog pouzdanog partnera urbanistički unakaziti grad, učiniti ga nebezbednijim od velike reke i uništiti brojne zaštićene životinjske i biljne vrste u rukavcima Dunava. Kako ističu aktivisti, ali i brojni stručnjaci, projekat kolokvijalnog naziva “Novi Sad na vodi” podrazumeva izgradnju ogromnog stambeno-poslovnog kompleksa na obali Dunava, na potezu Šodroš – Brodogradilište – Ribarsko ostrvo – Kamenička ada. Da bi se povećala površina građevinskog zemljišta na 165 hektara, gradska vlast planira da na tom potezu odbranu od reke (dolmu/nasip) izmesti za 500 metara i čak uđe u korito Dunava.
Svi ti protesti, leci i akcije nisu poljuljali gradonačelnika Miloša Vučevića i druge naprednjačke funkcionere u njihovom naumu, pa je nedavno usvojen Nacrt GUP-a. Na sednici koja je prekinuta trebalo je da se predstavi taj dokument, kao i da Komisija odgovori na skoro 13.000 primedbi koje su građani podneli.
Gradonačelnik Vučević je o incidentu rekao da “desetoro ekstremnih levičara deluju slično fašistima” i da “svojim bezumljem i mržnjom brukaju Evropsku prestonicu kulture”, tabloidi su Brkovića uporedili sa Aljbinom Kurtijem jer je ovaj svojevremeno kao opozicionar bacao suzavac u kosovskom parlamentu, a reagovala je i premijerka Ana Brnabić, napisavši na Tviteru da je “pored revanšizma i rušenja, predstavljena još jedna tačka iz plana, programa i vizije za budućnost Srbije koju nudi opozicija oko Ðilasa”.
Poslednje vesti kažu da je policija privela Brkovića i još dvojicu aktivista OSA, zbog remećenja javnog reda i mira.
Decenija vlasti
Savet REM-a na vanrednom zadatku
foto: milica vučković / fonet…
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) vanredno je zasedao 1. marta, i većinom glasova usvojio zaključke Službe za nadzor i analizu da je kablovska televizija N1 u petodelnoj seriji “Decenija vlasti” učinila “više povreda odredbi koje uređuju ponašanje medija”.
“Vrednosna opredeljenost sadržaja u odnosu na Aleksandra Vučića, izrazito je nepovoljna i obeležena je političkom netrpeljivošću”, serijal se “u celini sastoji od političkih i moralnih diskvalifikacija, čemu je prilagođen i izbor sagovornika u emisiji”, konstatuje Savet REM-a.
U redakciji N1 smatraju da nije prekršen nijedan medijski propis ili primenjivi kodeks i naglašavaju da “izborne kampanje ne mogu biti izgovor za prekid bavljenja novinarstvom”, dok Rade Veljanovski, predsedavajući Privremenog tela za praćenje medija u izbornoj kampanji (tzv. Mali REM), ističe da se na tom telu razgovaralo o filmu “Meta porodica”, emitovanom na Televiziji Pink, i dok se čekalo da stručne službe REM-a prikupe podatke o tome na kojima se sve regionalnim i lokalnim televizijama film prikazivao, Savet je, kako kaže Veljanovski, mimo dogovora sa Privremenim telom izašao sa saopštenjem o serijalu “Decenija vlasti”.
Za novinarku i dugogodišnju članicu Komisije za žalbe Saveta za štampu, Tamaru Skrozzu, ovakva odluka REM-a nije nikakvo iznenađenje. “U opis posla Saveta već godinama spada da prigodno žmuri na spotove koji dovedu do nečijeg ubistva, na dokumentarce, priloge i montaže kojima je jedini cilj pokušaj diskvalifikacije političkih neistomišljenika, a da je više nego budan pred svakim antirežimskim šumom”, piše Skrozza u autorskom tekstu na portalu Cenzolovka.
Učenička postignuća
Zebnja od novog PISA testiranja
U 178 srednjih stručnih škola i gimnazija i 15 osnovnih škola, oko 7600 petnaestogodišnjaka rešavaće u narednih mesec i po dana PISA zadatke u najnovijem ciklusu međunarodnog programa procene učeničkih postignuća, čiji će rezultati biti objavljeni početkom decembra 2023. godine.
PISA program je najveće evaluativno istraživanje u oblasti obrazovanja, realizuje ga od 2000. godine Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u trogodišnjim ciklusima, a u ovogodišnjem testira učenike iz 85 zemalja. Ocenjuje se znanje iz matematike, čitanja i prirodnih nauka, a uključen je i upitnik o porodičnoj situaciji i sociokulturnom položaju učenika, kao i o njihovoj percepciji škole.
U svim dosadašnjim testiranjima, postignuća učenika iz naše zemlje bila su ispod međunarodnog proseka, pa je 2018. utvrđeno da svaki treći učenik u svojoj 15. godini nije dostigao prag funkcionalne pismenosti, i da u proseku naši učenici zaostaju za vršnjacima više od jedne školske godine.
Zato mnogi sa zebnjom očekuju nove rezultate.
Eksperiment u Požarevcu
Škola bez mobilnih telefona
Na predlog Saveta roditelja, u požarevačkoj Osnovnoj školi “Dositej Obradović” doneta je odluka da mobilni telefoni učenika tokom smene, pa i za vreme odmora, budu zaključani u ormarima.
Po proceduri, nastavnik koji ima prvi čas u odeljenju starijih razreda biće u obavezi da zaključava telefone i ključ odlaže u zbornicu, a nastavnik koji ima poslednji čas u odeljenju otključaće ormar i učenicima vratiti aparate.
“Moramo da ih naučimo da više razgovaraju i da se više druže. Teže će biti sa starijim osnovcima koji su više navikli na telefone. Zato planiramo da uvedemo kutak za učenike i da u školu vratimo neke društvene igre”, rekla je direktorka škole Ivana Joksimović, i dodala da će se do kraja školske godine videti da li ovakva mera može da zaživi.
Saopštenja Zvezde i Zvezdana
Piksi “grobar” i druge bajke
fotografije: tanjug…
Nakon što je Partizan u poslednjem kolu Super lige Srbije slavio u Subotici u finišu susreta, nakon gola postignutog sa penala, uprava Crvene zvezde izdala je dva saopštenja u dva dana, u kojima u prvom redu optužuje selektora A reprezentacije Dragana Stojkovića da – “otima titulu Zvezdi”.
Rukovodstvo Zvezde navodi da je glavni sudija utakmice Spartak–Partizan dosudio u 86. minutu penal na pritisak iz VAR sobe, dva minuta nakon što se navodni prekršaj u šesnaestercu desio.
“Sve podseća na 2017. godinu, kada nam je oteta titula na Voždovcu, samo je tada režiser bio tadašnji predsednik Slaviša Kokeza, a danas je to neformalni predsednik saveza Dragan Stojković”, ističu u Zvezdi a u stilu mnogih javnih nastupa direktora kluba Zvezdana Terzića, dok u drugom saopštenju zahtevaju od Fudbalskog saveza da sve utakmice plej-ofa koje igraju Zvezda i Partizan sude inostrane sudije.
Bivši predsednik FSS-a i dugogodišnji član Uprave Zvezde, Slaviša Kokeza, nije se oglašavao, u skladu sa “tihovanjem” kojem se prepustio nakon što je prošle godine smenjen sa funkcije i od partijskih kolega iz SNS-a optužen za kriminal i kovanje zavere protiv predsednika Srbije, a ni Piksi, dugogodišnji kapiten i peta “Zvezdina zvezda”, nije za sada odgovarao na prozivke da radi za “grobare”.
Atletski podvig
Pao pravi svetski rekord u Srbiji
foto: miloš milivojević / tanjug…
Poslednjih godina slušamo o raznim svetskim i evropskim rekordima koji se postižu na raznim poljima u našoj zemlji, a koji su teško dokazivi, ali jedan svetski rekord oboren prošlog vikenda u Beogradu je pravi i za svako divljenje.
Naime, na dvoranskom mitingu u Štark Areni, Šveđanin Armand Duplantis preskočio je motkom letvicu na visini 6 metara i 19 centimetara i tako za centimetar popravio svoj i svetski rekord.
Svetska atletska federacija od 2000. godine stavlja u istu ravan rekorde u zatvorenom i na otvorenom, iako su u dvorani bolji uslovi jer nema uticaja vetra na konstrukciju i letvicu, ali Duplantis drži rekorde na oba polja. Pre dve godine je na stadionu u Rimu srušio 26 godina star rekord Ukrajinca Sergeja Bubke, skočivši za centimetar više – 6,15, a malo ranije iste godine je oborio dvoranski rekord Francuza Renoa Lavilenija, povećavši ga sa 6,16 na 6,17 centimetara, a potom i na 6,18.
Za desetak dana u Beogradu se održava Svetsko dvoransko prvenstvo u atletici, a neverovatni Šveđanin poručuje da će ići na novi rekord od 6,20 centimetara.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!