img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Američke sankcije protiv Dodika: Busanje u prsa, izrugivanje SAD pa u kafanu

06. januar 2022, 11:53 Tanja Topić
Foto: Ap Photo
Copied

Uprkos vickastom izrugivanju pre svega američkih i nemačkih zvaničnika, sankcije SAD Miloradu Dodiku nisu nimalo prijatne. Jer, teško da će samo na njima ostati, a i mogu da se tumače kao poruka Aleksandru Vučiću da će morati da bira između Dodika i blagonaklonosti Amerike

Kada je ministarka spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković nagovijestila da će Sjedinjene Američke Države  objaviti sankcije osobama  iz Bosne i Hercegovine,  srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik  ju  je nazvao „političkim nedonoščetom“,  kao nekada Tomislava  Nikolića i Aleksandra Vučića. Turkovićevoj  je zamjereno kako se kao ministarka  jedne države može  radovati  sankcijama  protiv građana  sopstvene  države.  Zamjerili su  joj  isti oni  koji BiH ne smatraju  sopstvenom  državom.

Sankcije su dugo najavljivane  i  sam Dodik je  lično bio upoznat  sa onim što bi moglo da ga snađe.  Nedavno se divio sopstvenoj  moći  i smijao  tome što se „jedna  moćna Amerika obračunava sa jednim  malim Dodikom“.

U  prvi mah  je,  po objavljivanju  „besmislenih“ sankcija,  ostao začuđujuće  bez  suvislog  komentara. Ipak  je sazvao  hitan sastanak  Izvršnog  komiteta SNSD-a  kako  bi  zbijali  šale na račun Amerike, o sankcijama obavijestili  Aleksandra Vučića ( o čemu  je  ovaj  bio odavno  obaviješten)   i  nastavili  da  slave  u  kafani  uz  harmoniku.

Iako su  mu sankcije „besmislene“ i znače  udar „Muslimana i SAD na Republiku Srpsku“,  Dodik je pokazao  očite znake  nervoze i  nije propustio priliku da izvrijeđa  strance u Bosni koji  „pojma  nemaju“ , na čelu sa Visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom.

Dodik je od  2017. godine  na američkoj „crnoj  listi“, to mu  sem  zabrane  putovanja  u  ovu državu  nije donijelo ništa drugo.  Nemogućnost  putovanja  u  inostranstvo Dodika  ne pogađa  posebno jer  je  njemu  najudobnije  i  najljepše  kod kuće.  Na pomen  sankcija  iz  Njemačke  rekao je  da mu  ništa neće  značiti  njihova  rampa i dodao da nova  ministarka  vanjskih  poslova  Analena Berbok  „ionako  nema  pojma o BiH“,  niti „ima veze sa onim  šta se dešava  ovdje“.

U  Njemačku  ionako  ne  idu  političari  iz RS-a, to čine  stotine  hiljada  ljudi  u potrazi za pristojnijim životom.

Kao i nebrojeno puta do sada, za sve  je  kriv  pogrešan  tajming, baš  kao  i  donošenje Inckovog  zakona neposredno  uoči  odlaska  iz BiH.   Objavljivanje ovih  sankcija  uoči  Božića i proslave  30  godina RS-a Dodikuje samo potvrda da su „Srbi najviše napadani  na praznike“. Pri tome se  zanemaruje  da su  ove sankcije  individualne  i da imaju  ime  i prezime,  te nisu  udar  na srpski  narod.

Dodik je sankcionisan  zbog  tri  stvari:  udara  na državu, visoke  korupcije i  podmićivanja.  Zbog  podmićivanja  i  korupcije na crnoj  listi  našao  se  i  nekadašnji  predsjednik Visokog  sudskog  i tužilačkog  vijeća, danas Dodikov  savjetnik, Milan Tegeltija, kao i medijska  kuća  u  vlasništvu  članova  porodice Dodik.

Dodik tvrdi da nikad nije nazvao  niti  jednog urednika ni  novinara ove  medijske kuće, dok medij osporava bilo kakvu  vezu, pa i  vlasničku sa porodicom Dodik.  Dugogodišnji  borci za gušenje  slobode  medija   sankcije su nazvali  „udarom  na slobodu  medija“.

Zapravo, ove  sankcije sadrže  i  jedan  tužan dio koji govori o  propasti  jednog  društva, nepostojanju unutrašnjih snaga  spremnih da se suoče sa korupcijom, koja  je u BiH  postala  stil življenja.  Domaće dvorište  moraju da  čiste stranci, građani  koji  su  itekako  osjetljivi  na korupciju  zaćutali  su  pred  njom u  nacionalnom  zanosu, opozicija  politički  korektno   lamentira  tvrdeći  kako su  građani  ti  koji  bi trebalo da sankcionišu  loše  i korumpirane politike.

Kako god, ove sankcije će  možda  imati  nekog  većeg  uticaja, ukoliko  ih budu slijedile neke od  zemalja Evropske  unije. Sankcije definitivno  neće  riješiti  bosanskohercegovačku  krizu, ali će ozbiljno uzdrmati  Dodikov  poslovni  svijet.  A Dodik  je  izričit u svom političkom  naumu  i  prijetnjama da će „ukoliko se  uvedu sankcije Republici Srpskoj, istog trena proglasiti  samostalnost.“

Teško je za očekivati da su  svi iz uvođenja  sankcija  naučili  lekciju,  djelimično i samo korumpirano i pod  političkim uticajem  pravosuđe, da napokon  treba da krene u  obračun  sa nalogodavcima – korumpiranim političarima. Pitanje je i kako će ovo uticati na građane da  u  „od  stranaca  kažnjenim političarima“ ne vide žrtve  i  napad  na sopstveni  narod,  već  korumpirane nacionaliste  koji su ih doveli do prosjačkog štapa.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Sankcije Bisera Turković Nemačka Američke sankcije Republika Srpska Kristijan Šmit Milorad Dodik Milan Tegetlija Aleksandar Vučić korupcja SAD Amerika RS BiH Bosna i Hercegovina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Blog uživo

22.oktobar 2026. R. V.

„Pobeda zove“: Pun Trg Slavija, kolone građana još uvek pristižu

Završni skup Studentske liste nazvan „Pobeda zove“ održava se u četvrtak od 18 sati na beogradskom trgu Slavija

Izbori 2026.

22.oktobar 2026. B. B.

Provala firmi koje javno podržavaju studente

Potpisnici pisma „Verujemo u Srbiju koja može mnogo više“, više od 190 privrednika i preduzetnika, javno su podržali Studentsku listu

Ograničene slobode na internetu

Vesti

22.oktobar 2026. M.T.

Fridom Haus: Internet slobode opadaju, Srbija delimično slobodna

Fridom haus ocenjuje da je sloboda interneta u svetu u padu 16. godinu zaredom a Srbiju drži u kategoriji „delimično slobodnih”. Evropu u toj kategoriji sa njom deli samo Mađarska

Vesti

22.oktobar 2026. M.T.

Dijaspora pisala OEBS-u i EU: „Zaštitite građane Srbije na izborima“

Grupe građana iz dijaspore apeluju na međunarodne institucije da iskoriste diplomatske i pravne instrumente kako bi zaštitile ljude u Srbiji pred izbore. Najvažnijom brigom nazivaju fizičku bezbednost učesnika izbora a pozivaju se i na nalaze samih međunarodnih misija

Veštačka inteligencija, ilustracija

Internet

22.oktobar 2026.  I.B.

Bezbednosni alarm na internetu: Veštačka inteligencija otkrila propust koji bi mogao da ugrozi 30 miliona sajtova

Britanski Nacionalni centar za sajber-bezbednost (NCSC) izdao je upozorenje organizacijama koje koriste ugrožene sisteme da ih isključe, ukoliko nisu u mogućnost da otklone njihovu ranjivost

Komentar
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure