Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Narodni muzej u Leskovcu kupiće „škodu“ za 19.000 evra na tenderu prema čijim uslovima je mogao da učestvuje samo „Auto Čačak“. Iz muzeja su za „Vreme” pokušali da objasne zašto im tačno takav automobil treba
U izveštaju organizacije se zameraju „dvostruki aršini“ kojima se meri konflikt Izraela i Palestinaca
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je „samo“ usmeno prihvatio sporazume u Briselu i Ohridu, ali oni sada, sasvim zvanično, postaju uslov za pristupanje Evropskoj uniji. Iako je Beograd sproveo skoro sve iz tih sporazuma, ostaje pitanje narušene demokratije u Srbiji
Ideja o gradnji vetroparka „Čestobrodica” na planini Bukovik uznemirila je lokalno stanovništo, najviše zbog potencijalne seče šuma, ali i zbog uticaja vetrenjača na divljač
Građevinski fakultet godišnje od građevinskih kompanija dobije od 200 do 400 zahteva za zapošljavanje mladih inženjera, a problema nemaju ni studenti Saobraćajnog ili Mašinskog fakulteta. Međutim, šta je sa studentima društveno-humanističkih nauka? Apsolventkinja na Fakultetu političkih nauka Saška Simić za „Vreme“ kaže da nije zamišljala da će pronalazak posla „ići ovoliko teško“