

Studentska lista
Broj 3: Proglašena Studentska lista
Na početku sednice članica RIK-a Marija Jovanović saopštila je da je nakon provere utvrđeno 69.099 pravno valjanih potpisa podrške birača


Malo o prijatlejstvu i sjajnim odnosima između Srbije i Mađarske, malo o Kosovu u stilu “ko se zadnji smeje…”. Predsednica Mađarske Katlin Novak i predsednik Srbije Aleksandar Vučić ukazali su na svetlu budućnost saradnje i međusobne podrške dve zemlje
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se danas na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsednicom Mađarske Katlin Novak i na izjavu kosovskog ministra unutrašnjih poslova Dželjalja Svečlje da su Albanci na Kosovu „gospodari svoje zemlje“, da više nisu slabi a Kosovo okupirano, već da imaju svoje institucije.
„I nisu baš neki gospodari, videće se koliko će potrajati“, rekao je Vučić.
I pojasnio, zašto je to tako, a nije drugačije: „Znate, gospodara je mnogo bilo, inostranih nad našim narodom – malo ih se zadržalo, a koliko će ovi gospodari da se zadrže, to ćemo da vidimo“.
„Mi nećemo da se pozivamo na gospodarenje“, govorio je Vučić u prisustvu Mađarice, „nisu baš oni neki gospodari, pozivaćemo se na međunarodno pravo, povelju UN, Rezoluciju 1244 i podržaćemo naš narod“.
I još: „Dobro je da svojom bahatošću, osionošću pokazuju šta stvarno misle o našem narodu i šta stvarno žele da urade“. A više će o Kosovu i Metohiji govoriti, rekao je, u subotu posle sednice Nacionalnog saveta za bezbednost.
A bilo je reči i o sankcijama Rusiji i infrastrukturnim projektima.
Najviši stepen saglasnosti
Predsednica Mađarske Katalin Novak je, upitana o odnosu Srbije prema sankcijama Rusiji, odgovoria da je Srbija suverena zemlja i da ima pravo na svoju odluku, a Mađarska je članica EU koja je uvek glasala za sve pakete sankcija, ali i naglašavala da politika sankcija nije svrsishodna i da se mora razmisliti kome treba naneti štetu.
„Posledice sankcija utiču na Evropu, cene rastu, inflacija raste. Oni koji su uvodili sankcije računali su da će sankcije jače pogoditi Rusiju“, rekla je Novak.
I istakla da Mađarska zavisi od ruskih energenata, kao i Srbija uostalom,a što se tiče Srbije i srpskog rukovodstva, da „oni vode brigu o građanima Srbije“.
„Sankcije (Rusiji) nije uvela ni Moldavija i mislim da je to pravo jedne suverene zemlje. Drugo je pitanje ako bude postala članica EU da li će te sankcije morati da uvede“, objasnila je Novak.
I dalje: „Važna su infrastrukturna ulaganja u razvoj železnice, jer i to povezuje nas Mađare i Srbe. Ali odgovor je članstvo u EU i zato je naš cilj da Srbija bude u EU i u šengenskoj zoni jer bi nam to olakšalo život i prolaz“.
A Vučič je rekao da se godinama radi na tom pitanju i da je „čudno“ što će voz između dva glavna grada ići dva i po sata, a da će na granici čekati bar 50 minuta. To može rešiti i pre ulaska u EU kroz uspostavljanje zelenih koridora ili „neke vrste Šengena“ gde će ljudi iz Srbije moći da se slobodno kreću i pre ulaska u EU, rekao je predsednik Srbije.
I podvukao: „Jedino ko je uvek na našoj strani je Mađarska“.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Na početku sednice članica RIK-a Marija Jovanović saopštila je da je nakon provere utvrđeno 69.099 pravno valjanih potpisa podrške birača


Redovi građana prilikom prikupljanja potpisa za Studentsku listu pokazuju da apatija više nije dominantno raspoloženje i postoji utisak da se društvo pokrenulo


Evropskoj uniji sada jasno da se vlast u Srbiji, koja je jedno vreme nastupala kao proevropska, zapravo nije suštinski udaljila od politike devedesetih godina, istakla je Dragana Đurica iz Evropskog pokreta


Prilikom inicijalnog pregleda provereni su potpisi podrške birača i ostala dokumentacija, a pravnicima Studentske liste nije ukazano da postoje nedostaci


„Veličanje Ratka Mladića i vojne počasti ukazane na njegovoj sahrani mogu samo da naruše kredibilitet Srbije i ugroze njen put ka Evropskoj uniji“, istakao je portparol poslaničke grupe EPP za Srbiju Davor Štir
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve