img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Vladimir Putin objavio delimičnu mobilizaciju: Još 300.000 ruskih vojnika za Ukrajinu

21. septembar 2022, 10:08 J.H.
Foto: Antti Aimo-Koivisto/Lehtikuva via AP
Copied

Moskva će sve svoje resurse upotrebiti da "oslobodi" ruske teritorije i odupre se Zapadu koji je "prešao svaku granicu", hoće da "uništi Rusiju, da porobi rusku državu i zavlada svetom", rekao je ruski predsednik u obraćanju naciji. Podržaće "većinsku odluku naroda" u Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporožju o priključenju Rusiji na referendumu koji će se održati od 23. do 27 septembra

Rusija je bila primorana da reaguje na uspeh ofanzive ukrajinske vojske na istoku Ukrajine. Ruske trupe se povlače duž cele linije fronta. Kijev je najavio i novu ofanzivu na jugu Ukrajine čiji je cilj oslobađanje  Hersona i Marijupolja.

Pod pritiskom poraza ruskih trupa na terenu, predsednik Rusije Vladimir Putin je u sredu proglasio delimičnu mobilizaciju koja na snagu stupa odmah i potpisao odgovarajući dekret.

„Da bismo zaštitili našu domovinu i naš intergritet, smatram da je neophodno da podržim delimičnu mobilizaciju“, rekao je Putin u govoru koji su prenosile ruske televizije. Prehodno je Ministarstvo odbrane predložilo ovu meru.

Putin je naglasio da se radi o „delimičnoj“, a ne o „opštoj“ mobilizaciji. Ona se odnosi na rezerviste, na građane koji su već bili služili vojni rok.

„Mi moramo da odbranimo ruske teritorije“, rekao je Putin, cilj je da se „oslobodi“ istočnoukrajinska regija Donbas.

On je okrivio Zapad da ne želi mir između Ukrajine i Rusije, jer želi da „uništi“ Rusiju, a Rusija će iskoristiti „sve svoje resurse“, da zašti svoj narod. Putin nije precizirao da li pod „svim resursima“ podrazumeva i nuklerane resurse.

Predsednik Rusije je rekao da će Rusija povećati proizvodnju oružja i da je već naložio da se u tu svrhu obezbede finansijska sredstva.

„Nuklearane ucene Zapada“

Rekao je Putin i da je „Zapad prešao svaku granicu“, da neodgovorni političari govore o isporukama ofanzivnog naoružanja Ukrajini.

„Rusija će, kao i do sada, zaustaviti sve koji teže da vladaju svetom, prete raspadu i porobljavanju ruske države. Zapad je krenuo na nuklearne ucene, upotrebu oružja za masovno uništenje protiv Rusije“, naveo je ruski predsednik, a prenosi Sputnjik.

On je rekao i da glavni ciljevi operacije u Ukrajini ostaju nepromenjeni da je Luganska Narodna Republika u potpunosti oslobođena, a Donjecka Narodna Republika delimično. Prema njegovim rečima, u pitanju je zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Rusije i podrška sunarodnika da sami odluče o svojoj budućnosti.

„Specijalna operacija je bila neophodna radi borbe protiv nacizma u Ukrajini“, istakao je Putin.

Dva miliona ruskih vojnika u rezervi

Ministar odbrane Sergej Šojgu je objasnio da se mobilizacija odnosi na oko 300.000 ljudi koji su već služili vojsku ili imaju vojničko iskustvo. Studenti neće biti regrutovani, ova mobilizacija se ne odnosi ni na regrute koji upravo služe vojni rok.

Šojgu je prvi put posle nekoliko meseci govorio o broju u „konfliktu“ poginulih ruskih vojnika i rekao da ih ima 5937. Ukrajina i zapadni posmatrači polaze od daleko većeg broja ruskih žrtava.

„Mi ne ratujemo samo sa Ukrajinom, već sa celim kolektivnim Zapadom“ izjavio je Šojgu, a prenosi Sputnjik. Jer, Zapad isporučuje ogromnu količinu oružja Ukrajini i ono se koristi za napade na civilno stanovništvo.

„Oko 200 civilnih satelita, svi sateliti NATO-a, rade u interesu Ukrajine“, rekao je Šojgu i dodao da je Ukrajina već izgubila pola vojske – više od 100.000 ljudi – 61.207 poginulih, 49.368 ranjenih. Kaže da Rusija ima ogromne mobilizacione resurse. Prema navodima agencije Rojters, Rusija ima u rezervi oko dva miliona vojnika.

Referendumi o priključenju Rusiji

Proglašenju delimične mobilizacje je prethodila objava takozvane Donjecke i Luganske narodne republike o održavanju referenduma o pristupanju Rusiji. Šef separatističkog parlamenta u Lugansku Denis Miročenko je rekao agenciji Interfax da će se referendum održati od 23. do 27. septembra.

Šef ruske uprave u regiji Herson na jugu Ukrajine takođe je u isto vreme najavio glasanje o priključenju Rusiji, kao i u okupiranom delu Zaporožja, piše nemački “Špigel”.

Putin je rekao da će Rusija  „podržati odluku koju bude donela većina stanovnika u narodnim republikama Lugansk i Donjeck, kao i u oblastima Herson i Zaporožje“.

Na Zapadu se ovi referndumi tumače kao odgovor Rusije na aktuelnu ukrajinsku kontraofanzivu na istoku zemlje. Po sličnom principu he Rusija 2014. bila anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim.

J.H./Sputnjik/CNN/BBC/Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

300.000 ruskih vojnika delimična mobilizacija rusija govor vladimir Putin Herson mobilizacija rusija mobilizacija u rusiji odgovor rusije oslobađanje ruskih teritorija putin mobilizacija Rat u Ukrajini referndum donjeck i lugansk ruska vojska ukrajina ruski rezervisti Sergej Šojgu specijalna vojna operacija Treći svetski rat ukrajinska ofanziva Vladimir Putin zapad rusija Zaporožje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Politika

04.avgust 2025. I.M.

Kosjerić: Tatjana Kokanović reizabrana za predsednicu Skupštine opštine

U zgradi koju je čuvalo privatno obezbeđenje, održana je konstitutivna sednica SO Kosjerić. Za predsednicu Skupštine opštine reizabrana Tatjana Kokanović

Aktiviranje opozicije

04.avgust 2025. M. L. J.

Da li to opozicija zove na protest 1. septembra?

Predsednik Demokratske stranke Srđan Milivojević pozvao je građane da izađu na ulice 1. septembra

Javna preduzeća

04.avgust 2025. Marija L. Janković

Veruje li ko da država neće rasprodati naše vode, šume i puteve

Sedam javnih preduzeća, koja rukovode našim šumama, vodama, nacionalnim parkovima i putevima, preći će u DOO - društva sa ograničenom odgovornošću. Da li to znači rasprodaju prirodnih bogatstava Srbije, objašnjavaju za „Vreme“ detaljno stručnjaci

Protest

04.avgust 2025. M. L. J.

„Zločini u Oluji odgovornost su Hrvatske“

Povodom 30. godišnjice vojne operacije Oluja, pet organizacija za ljudska prava organizuje u ponedeljak, 4. avgusta, antiratnu akciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu

Mafija

04.avgust 2025. M. L. J.

Krvavi obračun Crnogoraca u Barseloni

U Barseloni je došlo do treće pucnjave u tri nedelje, za koje policija sumnja da je po sredi obračun crnogorskih klanova. Ranjen je jedan muškarac

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure