img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Video-igre: Da li su one jedino objašnjenje za masovno ubistvo u školi?

08. maj 2023, 07:23 I.Đ.
Foto: Tanjug
Copied

Novinar i bloger Mihailo Tešić, poznavalac gejmerske kulture smatra kako su igrice možda dale formu pokolju, ali nisu njegov uzrok niti suština. Takođe veruje i da se ukidanjem darkneta ne bi ništa postiglo

Samo nekoliko sati posle nezapamćenog masakra u Srbiji kada je Kosta K. (13) ubio osmoro đaka i školskog čuvara u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu, ministar obrazovanja u ostavci Branko Ružić izjavio je kako je jedan od okidača za ubicu bilo i prečesto igranje video-igrica.

S tim se složio i predsednik države Aleksandar Vučić. Novinar i bloger Mihailo Tešić, poznavalac gejmerske kulture izjavio je za Dojče vele kako su video-igre i društvene mreže možda dale formu masovnom ubistvu, ali nisu suština niti uzrok zločina.

“To uglavnom pominju ljudi koji ne znaju šta je gejmerski svet, a on je poseban fenomen koji zbilja ima svoje patologije. Razumem zašto mnogi misle da tu ima nešto. Ali, kad se krivi jedan aspekt pop-kulture, time se zanemaruje sve ostalo. Pop-kultura je glomazna i raznovrsna, od knjiga preko stripova do filmova, a u svemu tome ima nasilja, pa nekad i glorifikacije nasilja. Obično ljudi posebno apostrofiraju video-igre, jer misle da si tu deo scene, tu nešto aktivno radiš. Ipak, kad pogledamo koliko već generacija ima priliku da igra nasilne video-igre, ne vidi se da to više utiče na one koji prsnu i izvedu nešto poput ovoga na Vračaru. Nema veće incidencije među gejmerima”, kaže Tešić.

On se potom osvrće i na usmeravanje Ružića posle masovnog ubistva dece ka Americi, njenoj kulturi i nekim filmovima.

Moraju postojati patologije koje niču u porodici

“Kad nas već Ružić usmerava ka Americi, hajde da je pogledamo kao zemlju koja, nažalost, ima najveća iskustva s ovako nečim. Otkako se od osamdesetih masovnije pojavljuju masovne pucnjave, okrivljavano je sve redom: filmovi, satanističke sekte, društvene igre… Devedesetih su mnogi hteli političke poene na krivljenju video-igara. Danas se stiglo do društvenih mreža, posebno TikToka. Za razliku od drugih vidova zabave, video-igre možda lakše uvlače ljude. Svima koji igraju se dešavalo da se zaigraju, pa im prođe dvanaest sati pred računarom. Ko je introvertniji i više se plaši okolnog sveta, može biti još žešće uvučen i to može biti vrsta patologije. A opet, ljudi se gube i u knjigama ili fantastičnom svetu filmova. Ipak, ništa od toga nije dovoljno objašnjenje pokolja. Moraju postojati neke druge patologije, psihološke predispozicije koje niču u porodici i drugde, kao plodno tle”, kaže Tešić.

Ono što je možda i najviše šokiralo javnost u Srbiji bilo je pronalaženje papira u stanu u kojem živi Kosta K. a na kojem je napisao na engleskom jeziku “primarne mete”. Da li se tu zapravo vidi uticaj video-igara, za Dojče vele objašnjava Mihailo Tešić.

Deca način komunikacije formiraju kroz ono što rade i žive

“To daje formu njegovom pohodu, ali nije suština. Da nije bilo video-igara, to bi bilo nešto drugo. Pre sto godina bi možda čitao „Zločin i kaznu“ i udario nekog sekirom. Deca način komunikacije formiraju kroz ono što rade i žive, to je tako otkako postoje tinejdžeri. Ovi danas igraju igrice i provode vreme na TikToku, i tu će terminologiju koristiti u stvarnom životu. Vidim opšte zgražavanje u stilu „kako deca mogu tako bezdušno da reaguju“? Ali, klinci u tom dobu ne mogu pojmovno da obuhvate šta se desilo, naprosto nemaju dovoljno razvijen moždani sistem da to obrade. To je neurološka činjenica”, smatra Tešić.

Predsednik Vučić je rekao da je napadač zamišljao da i u stvarnosti, kao u igrici, svako ima više života.

“Da. Ne samo deca, već i mi stariji, pogotovo srednja klasa, imamo priliku da dobar deo dana živimo virtuelno, bez dodira sa realnim štrokavim stvarima. Deca su pogotovo učaurena u virtuelnom. Škola, kuća, telefon, malo dodira sa stvarnim. Onda i ne mogu to da obuhvate”, dodaje Tešić.

Vlasti su brzinski donele neke mere, poput želje da se zauzda darknet ili da se snizi starosna granica krivične odgovornosti. Ima li to smisla?

“To sa darknetom je lupetanje u prazno. To bi značilo zabranu mnogo stvari na klasičnom internetu, a to se neće desiti. Prvi impuls i ljudi na vlasti, i onih koji pretenduju da budu na vlasti, jeste da se dodvore narodu, da deluje kao da razmišljaju i mogu nešto brzo da urade. Stvari su kompleksne i ne mogu da tvrdim kakvi će biti efekti. Ali, recimo, ko bi prvi bio pogođen spuštanjem granice na 12 godina? Deca koja kradu, ili prose, verovatno mnogo romske dece. Takve brzinske mere često pogode baš ugrožene umesto da budu rešenje”, kaže između ostalog Tešić za Dojče vele.

I.Đ./Deutsche welle

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

darknet darkweb gejmeri gejmerska kultura Kosta Kecmanović Masakr Masovno ubistvo Mihailo Tešić OŠ Vladislav Ribnikar Vladislav Ribnikar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Rumunija

05.maj 2026. B. B.

Zašto je pala vlada Rumunije?

Proevropska vlada Rumunije premijera Ilija Bolojana pala je samo nakon 10 meseci

Niš

05.maj 2026. B. B.

Studentu preti kazna jer je koleginici rekao da je „ćaci“

Studenta koji je koleginicu nazvao „ćaci“ terete za težu povredu, za koju je propisana mera privremenog udaljivanja sa fakulteta, zabrana polaganja ispita i kao krajnja mera – isključenje sa fakulteta

Epilog lokalnih izbora

05.maj 2026. I.M.

Nakon tenzija i prekinute sednice u Kuli izbran predsednik Skupštine

Kandidat SNS Velibor Milojičić izabran je za predsednika Skupštine opštine Kula

Buduci izgled Beogradskog sajma

Menjanje prestonice

05.maj 2026. I.M.

Metastaze Beograda na vodi: Umesto Sajma, oblakoder od 120 metara

Beograd na vodi nastavlja širenje ka Adi Ciganliji, a nova faza razvoja na prostoru Beogradskog sajma uključuje 18 stambenih zgrada, marinu, produženje promenade i izgradnju kule visoke 120 metara

Patrola kosovske policije pretresa auto na ulazu u Banjsku

Na licu mesta

04.maj 2026. Milica Srejić

Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju

Ishod prvih suđenja za oružani sukob u Banjskoj odavno se znao, kažu sagovornici „Vremena“, tvrdeći da jedan od osuđenih sa incidentom nema ništa. Dok neki sada gule robiju, a države Srbije na Kosovu skoro više da nema, kolovođa Milan Radoičić u Srbiji i dalje „privređuje“

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Povezane vesti

Društvo

08.maj B.G.

„Vladislav Ribnikar“: Objavljeni plan i mere za povratak đaka u školu

Učenici će se, kako je saopšteno, na nastavu vratiti sledeće nedelje, po ciklusima, počevši od srede, 10. maja. Za učenike od prvog do četvrtog razreda biće organizovan prihvat, odnosno produženi boravak od ponedeljka 8. maja i svakog narednog dana

Tragedija

08.maj S.Ć.

Danas u Srbiji: Sahranjeno deset žrtava

Na beogradskim grobljima i u selu Malo Orašje sahranjeni su četiri učenika i čuvar Dragan iz „Ribnikara“ i pet mladih ljudi, žrtve masakra kod Mladenovca

Bezbednost

08.maj Z.S.

MUP: Najavljena provera oružja

Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je apel svim vlasnicima oružja da drže oružje zaključano, nenapunjeno i van domašaja dece

Mediji i društvene mreže

08.maj B.G.

Lažne vesti: Preko tragedije do klikova i lajkova

Savet za štampu i još četiri organizacije koje se bave zaštitom prava dece pozvali su sve novinare i urednike da se ponašaju odgovorno

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure