img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Uloga SPC u nasilju nad ženama: Propovedanje neravnopravnosti polova

24. април 2023, 07:09 Ivica Dobrić
Foto: Nikola Anđić/Tanjug
Protiv "zpadnog liberalizma": Episkop Irinej Bulović
Copied

Srpska pravoslavna crkva se ne obazire na ozbiljna istraživanja koja pokazuju da porodica u Srbiji mahom ne samo da nije utočište dobrih hrišćanskih duša, već da je mesto priznatog i nekažnjivog nasilja, te da je porodica, isuviše često, paravan za maltretiranje pre svega žena i dece

U trenutku kada nastaje ovaj tekst (nedelja 18 časov) možemo oceniti da su žene u Srbiji prethodnog dana prošle dobro: samo su dve ubijene, a jedna je čak preživela pokušaj ubistva. U sva tri slučaja napadači su bili muškarci. Kao, uostalom, i u desetinama, ako ne i stotinama slučajeva prethodnih nekoliko godina, koji su se završavali ubistvima, sakaćenjem, premlaćivanjem žena, o mentalnom maltretiranju da i ne govorimo. Predstavnici režima po pravilu ne nalaze za shodno da se oglase, a ako se i odvaže na takav korak to je obično protokolarno, bez volje da se išta uradi.

Srpska pravoslavna crkva se, međutim, oglasila i to nekoliko dana pre ubistava i pokušaja ubistva. U uskršnjoj poslanici prvi čovek SPC snažno se založio za neravnopravnost polova (jer da šta će Srpkinjama ravnopravnost, zna se gde im je mesto i šta im je činiti), a pošto njegove reči nisu naišle na sveopšte oduševljenje, za dopune i objašnjenja postarao se glasnogovornik SPC Irinej Bulović i, prema očekivanjima, zablistao.

Pismo je konvencija, a ne uporište identitet

Najpre se Patrijarh, dakle, u poslanici – kao da je reč o političkom programu – založio za normiranje ćiriličnog pisma. Vrlo je teško shvatiti na šta je rečeno svešteno lice mislilo pošto već postoji „Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličnog pisma“, u kojem je naš neuki zakonodavac ustvrdio da ćirilično pismo, kako stoji, „predstavlja uporište nacionalnog identiteta“. Šta bi još visoki sveštenik, i na koj način, normirao? Možda bi se novim zakonom, recimo, mogla ukinuti latinica? Da ne smeta.

Zakonska formulacija o ćirilici kao uporištu nacionalnog identiteta lišena je smisla. Zakonodovac, naime, a sva je prilika ni Patrijarh, ne znaju da pismo ne može biti uporištem identiteta pošto je pismo konvencija, dogovor – grupa ljudi dogovorila se da glas „š“, recimo, piše „ш“, a ne, na primer, „ch“, i tako za svih tridesetak glasova azbuke – što znači da u pismu nema nikakve nužnosti (glas „š“ može se označiti na koji se god način dogovorimo), te, samim tim, pismo ne može biti uporište identiteta, što znači da visoki sveštenik ne zna šta govori kada kaže da je srpska kultura izgrađena na ćirilici kao na svom temelju. Nije.

No, to je bio samo uvod. Patrijarh se, naime, u nastavku poslanice pobunio protiv nasilja nad srpskim jezikom koje se vidi u, kako reče, „protivustavnom zakonu koji nameće takozvani rodno osetljivi jezik“. Ostao je sveštenik dužan objašnjenja a da zašto je taj zakon protivustavan, ali nam je, zauzvrat, objasnio da se iza tog zakona „krije“ (kako se to „krije“? igra žmurke, šta li…) „borba protiv braka i porodice“, nakon čega sledi poučna deonica o „bogoustanovljenim svetinjama i prirodnim oblicima čovekovog ličnog i sabornog života“, dočim smo mi naivno verovali da je brak pravno regulisani ugovor (a ne prirodna dispozicija) ravnopravnih i slobodnih građana.

Ograđivanje prostora ispunjenog palanačkim duhom

Irinej Bulović se, u međuvremenu, sporio s tvrdnjama koje niko razborit nije (niti bi) javno izgovorio – premda to, možda, ne bi trebalo da nas čudi jer on ionako, po službenoj dužnosti takoreći, komunicira s bićem koje ne postoji – te je, bez vidljivog smisla, pokušao da poveže uzajamno suprotstavljene pojmove i pojave poput „Lenjinove diktature proletarijata“ i „zapadnog liberalizama“ (Bože…), ali se i sam, kroz otužnu priču o nasilju nad jezikom, gorljivo založio za neravnopravnost  žena i muškaraca, u korist, razume se, muškaraca. To što nas je podsetio da je i Patrijarh, eto, „više puta… osudio nasilnike“ ne samo da govori kako se SPC nije pretrgla u osudi nasilja (oglasio se prvi čovek crkve, dakle, „više puta“… bravo…), nego se suzdržavanje SPC da osudi  narastajuće nasilje u zemlji, te nebulozno zalaganje za iskorak iz civilizacijskih tokova, može protumačiti i kao implicitna podrška „opravdanom disciplinovanju“ ženskinja.

Šta se događa sa Srpskom pravoslavnom crkvom poslednjih tridesetak godina? Ni malo poučena komunističkim iskustvom, SPC je, kao organizacija moći, nastavila da se žestoko bori za vlast i ništa manje žestoko izneverava svoju hrišćanske korene. Bez zazora je SPC pristala najpre uz Miloševićevu nacionalističku diktaturu, potom i na Vučićevu populističku diktaturu (umesto da pristane uz građane), potpuno prenabregavajući univerzalnost hrišćanskih poruka, udaljavajući se od civilizacije i zalažući se za ograđene prostore palanačkog duha.

Univerzalno, ono što se odnosi na svaku ženu i svakog muškarca na Zemlji, suprotstavljeno je palanačkom duhu koji brine jedino za svoje pleme i to brine tako što plemenu oduzima slobodu i postavlja se, palanački duh, kao pastir, njegov tutor, njegov staralac, njegov vođa koji odlučuje ko je neprijatelj a ko prijatelj tome plemenu.

Nema bolnica koje crkva gradi, nema škola, SPC ne obraća pažnju na naučne uvide i rado podržava predrasude i praznoverice, ne suprotstavlja se uzurpatorima države koji su se okrenuli protiv građana i sve više – i dalje govorimo o crkvi –  pretenduje na oblasti koje su u nadležnosti republike, računajući tu, kako smo videli, i zakonodavstvo, da ne govorimo o tome kako se, negujući tradicionalizam (a ne tradiciju), ne obazire na ozbiljna istraživanja koja pokazuju da porodica u Srbiji ne samo da nije utočište dobrih hrišćanskih duša, već da je mesto priznatog i nekažnjivog nasilja, te da je porodica, isuviše često, paravan za maltretiranje pre svega žena i dece. O bogaćenju sveštenika jedva da je potrebno govoriti.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

irinej bulović ravnopravnost polova porfirije ravnopravnost polova spc nasilje nad ženama spc ravnopravnost polova spc tradicionalna porodica Srpska pravoslavna crkva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predizborna konvencija Srpske liste u Kosovskoj Mitrovici

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

07.октобар 2025. Milica Srejić

Izborna kampanja na severu Kosova: Za Srpsku listu uz Breskvicu

Predizborna kampanja na Kosovu prošla je relativno mirno. U srpskim sredinama dominira Srpska lista. Šta Srbi koji žive na KiM mogu da očekuju od lokalnih izbora

SNS

07.октобар 2025. M. L. J.

„Spaljivanje“ Novog Sada 1. novembra: Alibi za vlast ili zastrašivanje?

„Najveće moguće nasilje“ očekuje se 1. novembra na skupu studenata, rekao je ministar i funkcioner SNS-a Darko Glišić. Da li režim najavljuje sopstveni napad ili samo zastrašuje ljude

Blokadama protiv blokada

07.октобар 2025. I.M.

Protiv blokada, za Srbe na KiM: Vučić za subotu najavljuje rekordna okupljanja

Tokom obilaska Ložionice, predsednik Vučić najavio je da će 11. oktobra u Srbiji biti održani brojni skupovi koje organizuje Centar za društvenu stabilnost, „sa porukama jedinstva i mira"

Ruska posla u Srbiji

07.октобар 2025. I.M.

Podrivanje Moldavije u Srbiji: Digitalni tragovi ruskog instruktora blizu Loznice

Ruski državljanin Sergej Andreenkov, osumnjičen da je učestvovao u borbeno-taktičkoj obuci državljana Moldavije i Rumunije, verovatno je boravio u Srbiji u septembru. Digitalni tragovi i istraga otkrivaju detalje njegovog kretanja i aktivnosti

Narodna skupština

07.октобар 2025. I.M.

Skupština Srbije počela jesenje zasedanje, deo opozicije ne učestvuje u radu

Narodni poslanici danas počinju redovno jesenje zasedanje Skupštine Srbije. Na dnevnom redu je 47 tačaka. Jedan deo opozicije bojkotovaće sednicu, dok drugi najavljuje borbu protiv „štetnih zakona" unutar institucija

Komentar

Komentar

Srbija-Albanija: Ko se plaši pumpanja još?

Već se nedeljama zna da režim neće dozvoliti još jedno „pumpanje“ sa tribina. Zato se nedeljama zna i da na utakmicu između Srbije i Albanije neće moći da uđe niko ko nije detaljno proveren. Kriterijum jeste bezbednost - ali politička

Marija L. Janković

Komentar

Za koga radi vreme?

Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini

Ivan Milenković

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure