Pročitajte ceo tekst Bogdana Petrovića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (15. septembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com




Kako se zima približava, finansijska situacija Ukrajine sve je teža. Pored pokrića tekućeg deficita, potrebno je obezbediti i novac za nabavku energenata. Ukrajina teško može da nastavi sa “monetarnim finansiranjem” troškova rata, a da ne nastupi potpuni krah njenog finansijskog sistema
Sukob u Ukrajini, pored vojne komponente, vodi se i u privredno-finansijskoj sferi. Zapadne države pokušavaju da ekonomskim sankcijama prinude Rusiju na povlačenje (što im za sada nimalo ne polazi za rukom). Rusija, u odsustvu masivne vojne ofanzive, verovatno očekuje da iscrpljena Ukrajina doživi finansijski kolaps i zatraži primirje.
Rat je izazvao teške posledice za ekonomiju Ukrajine: društveni proizvod beleži pad od 37 odsto, a budžetski prihodi su prepolovljeni u odnosu na stanje pre izbijanja rata. Prema procenama MMF-a, za finansiranje Ukrajine potrebno je pet milijardi dolara strane pomoći mesečno da bi se izbegao finansijski slom.
Kako Ukrajina finansira vođenje rata
Iako zapadne države verbalno obećavaju Ukrajini svu potrebnu pomoć (kako je rekla nemačka ministarska spoljnih poslova Analena Berbok, bez obzira na to šta njeni birači misle), u praksi baš i nije tako. Zapad je pokrio samo oko polovine ove ogromne budžetske rupe.
Prema podacima ukrajinskog ministra finansija, za finansiranje budžeta, mimo redovnih prihoda, obezbeđeno je 31,9 milijardi evra (podatak zaključno sa 6. septembrom). Od toga je najviše para, oko 10 milijardi dolara, dobijeno od Narodne banke Ukrajine. U pitanju je tzv. “monetarno finansiranje”, narodski rečeno štampanje para, što izaziva velike pritiske na nacionalnu valutu i potpiruje inflaciju (nama je to dobro poznato iz devedesetih godina). Ukrajina je prikupila i skoro 5 milijardi dolara emitovanjem obveznica na domaćem tržištu. Od međunarodnih donatora, najviše su dale SAD, skoro 7 milijardi dolara, dok je EU dala samo 2,4 milijarde (najvećim delom u formi zajma), a zatim slede Kanada sa 1,5 milijardi i Nemačka sa 1,4 milijarde dolara. Od međunarodnih finansijskih institucija, MMF je dao 1,4 milijarde dolara, a Svetska banka 930 miliona….
Pozajmljena sredstva Ukrajina će “morati” kad-tad da vrati, ako u međuvremenu ne dođe do bankrota i otpisa dobrog dela tih kredita…
Procenjena šteta naneta ukrajinskoj infrastrukturi je oko 100 milijardi dolara, dok su gubici privrede procenjeni na oko 250 milijardi dolara…
Pročitajte ceo tekst Bogdana Petrovića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (15. septembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Na samitu EU – Zapadni Balkan u Tivtu bilo je bolno gledati kako Srbija propušta još jednu istorijsku priliku da postane članica Evropske unije. Bolno, naravno, za one koji smatraju da je put ka Briselu jedini koji vodi ka isceljenju i boljitku zemlje. Na potezu je studentski pokret


Biće održano više razgovora na različite teme, a planiran je višesatni program


„Špigel“ između ostalog prenosi tvrdnju da je Vučić navodno bio među „dobrovoljcima" koji su bili ovlašćeni da prate „strane goste“


Pritvor je policajcima M. J. i D. V. određen zbog procene da bi njihov boravkom na slobodi ometao postupak uticanjem na svedoke


Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu prethodile tenzije između Srbije i Crne Gore. U centru zbivanja našao se čarter Air Srbije sa 87 delom kriminogenih lojalista Aleksandra Vučića koje je crnogorska policija vratili u Beograd
Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije
Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve