Pročitajte ceo tekst Bogdana Petrovića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (15. septembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Kako se zima približava, finansijska situacija Ukrajine sve je teža. Pored pokrića tekućeg deficita, potrebno je obezbediti i novac za nabavku energenata. Ukrajina teško može da nastavi sa “monetarnim finansiranjem” troškova rata, a da ne nastupi potpuni krah njenog finansijskog sistema
Sukob u Ukrajini, pored vojne komponente, vodi se i u privredno-finansijskoj sferi. Zapadne države pokušavaju da ekonomskim sankcijama prinude Rusiju na povlačenje (što im za sada nimalo ne polazi za rukom). Rusija, u odsustvu masivne vojne ofanzive, verovatno očekuje da iscrpljena Ukrajina doživi finansijski kolaps i zatraži primirje.
Rat je izazvao teške posledice za ekonomiju Ukrajine: društveni proizvod beleži pad od 37 odsto, a budžetski prihodi su prepolovljeni u odnosu na stanje pre izbijanja rata. Prema procenama MMF-a, za finansiranje Ukrajine potrebno je pet milijardi dolara strane pomoći mesečno da bi se izbegao finansijski slom.
Kako Ukrajina finansira vođenje rata
Iako zapadne države verbalno obećavaju Ukrajini svu potrebnu pomoć (kako je rekla nemačka ministarska spoljnih poslova Analena Berbok, bez obzira na to šta njeni birači misle), u praksi baš i nije tako. Zapad je pokrio samo oko polovine ove ogromne budžetske rupe.
Prema podacima ukrajinskog ministra finansija, za finansiranje budžeta, mimo redovnih prihoda, obezbeđeno je 31,9 milijardi evra (podatak zaključno sa 6. septembrom). Od toga je najviše para, oko 10 milijardi dolara, dobijeno od Narodne banke Ukrajine. U pitanju je tzv. “monetarno finansiranje”, narodski rečeno štampanje para, što izaziva velike pritiske na nacionalnu valutu i potpiruje inflaciju (nama je to dobro poznato iz devedesetih godina). Ukrajina je prikupila i skoro 5 milijardi dolara emitovanjem obveznica na domaćem tržištu. Od međunarodnih donatora, najviše su dale SAD, skoro 7 milijardi dolara, dok je EU dala samo 2,4 milijarde (najvećim delom u formi zajma), a zatim slede Kanada sa 1,5 milijardi i Nemačka sa 1,4 milijarde dolara. Od međunarodnih finansijskih institucija, MMF je dao 1,4 milijarde dolara, a Svetska banka 930 miliona….
Pozajmljena sredstva Ukrajina će “morati” kad-tad da vrati, ako u međuvremenu ne dođe do bankrota i otpisa dobrog dela tih kredita…
Procenjena šteta naneta ukrajinskoj infrastrukturi je oko 100 milijardi dolara, dok su gubici privrede procenjeni na oko 250 milijardi dolara…
Pročitajte ceo tekst Bogdana Petrovića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (15. septembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
U Beogradu je posle kraće bolesti preminuo čuveni arhitekta Đorđe Bobić. Bio je i glavni arhitekta Beograda i oštar kritičar razvoja grada poslednjih godina
Pitanje je da li će posle sastanka ovog petka opstati najkrupnija opoziciona kolona. Za bojkot se izjašnjavaju samo Stranka slobode i pravde, Srce i Zajedno. Lider PSG Pavle Grbović kaže za „Vreme“ da će ostali izaći na izbore u što široj koaliciji
Protiv dvojice maloletnika biće podnete krivične prijave zbog sumnje da su oštetili vagone Beo voza, saopštio je MUP
Glumac Sergej Trifunović priveden je navodno zbog par grama marihuane. To nije premijerno privođenje ovog obožavanog i osporavanog glumca
Većina stranaka u koaliciji "Srbija protiv nasilja" je izričito za izlazak na izbore i nadaju da će na kraju svi zajedno krenuti na megdan 2. juna. U suprotnom, to bi mogao biti kraj koalicije, kažu izvori „Vremena“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve