img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srbija i Evropa

Ukidanje viza za Britaniju: Ima li mesta optimizmu?

19. април 2023, 07:44 B.G.
Foto: Pixabey/fietzfotos
Copied

Da bi pitanje o ukidanju viza za građane Srbije došlo na dnevni red britanske Vlade do 14. oktobra peticiju bi moralo da potpiše 10.000 dražvljna ili rezidenata Velike Britanije. To će se verovatno deseti, ali su šanse da se želja potpisnika usliši veoma male

Gotovo je izvesno da će vlada Velike Britanije morati da se izjasni o ukidanju viza za državljanje Republike Srbije. Peticiju je na zvaničnom sajtu britanskog parlamenta pokrenula Mihaela Mitrović koja već deset godina živi u Londonu.

Da bi pitanje o vizama došlo na dnevni red britanske Vlade, do 14. oktobra peticiju bi moralo da potpiše 10.000 dražvljna ili rezidenata Velike Britanije. Već sada je taj broj prešao 8.500.

Međutim, ima li mesta optimizmu?

 Za Dragana Lukića nema. On takođe već gotovo deset godina živi u Londonu i kaže da ovo nije prvi put da se pokreće peticija kojom se traži da se državljnanima Srbije omogući putovanje na britansko ostrvo bez viza.

“Čini mi se da je ovo jedno sedmi put da potpisujem ovakvu peticiju. Milim da od toga neće biti ništa. To što je pokrenuta peticija, ne znači ništa”, kaže za Lukić za poratal “Vremena”.

Njegov utisak je da naši ljudi koji žive u Velikoj Britaniji uopšte nisu preterano zainteresovani za ovo pitanje.

„Poslao sam peticiju onima koje poznajem. Neki su je potpisali, dok je više onih koje to ne zanima jer imaju sve papire, pa ne vide razlog da sada nešto potpisuju.“

Kome bi se olakšao život?

Lukić objašnjava da je proces da bi vam se u pasošu našla britanska viza vrlo komplikovan, teško se dobija i uz sve to čitava procedura je veoma skupa.

„Nije toliko skupo ako ste turiste koji će jednom da dođe i to je to. Ali, na primer, za rodbinu jeste jer čitava procedura mora stalno da se ponavlja“, objašnjava Lukić.

Pokretačica peticije Mihaela Mitrović rekla za „Danas“ da i na nju, kao i na sve rezidente i građane Velike Britanije poreklom iz Srbije, direktno utiče kompleksni i skup proces dobijanja vize jer ih prijatelji i porodice retko posećuju.

U sve to, smatra, da je jednostavno došlo vreme da se vizni režim ukine, a na ideju je došla nakon kratke gugl pretrage.

„Jednostavno sam želela da proverim dokle se stiglo, politički i praktično, sa procesom ukidanja viznog režima Velike Britanije za građane Srbije. Prvo što sam našla je peticija iz 2014. godine, koju je za šest meseci potpisalo samo 1.157 ljudi i bila sam razočarana odzivom, ali sam se i lično osetila krivom jer u Velikoj Britaniji živim još od 2013. i mogla sam potražiti i potpisati tu prethodnu inicijativu. Ali iako je najbolji momenat ‘]za sadnju drveta’ bio pre 10 godina, drugi najbolji je danas, pa sam pokrenula novu peticiju“, priča Mihaela Mitrović.

Ministar spoljnjih poslova Ivica Dačić ocenio je da je veoma dobra peticija kojom se od britanske vlade traži da omogući građanima Srbije da borave do 90 dana u toj zemlji bez viza, ali da nije siguran kakav će efekat postići.

„Ja sam bio ministar spoljnjih poslova od 2008. do 2014. godine i to pitanje sam pokretao tada. I nikada nismo nailazili na veliko razumevanje britanske Vlade, jer oni imaju poseban vizni režim. Kao što znate, oni nikada nisu bili deo šengena“, rekao je Dačić.

U kakvom je stanju ekonomija?

Da li je Dačićev pesimizan opravdan, treba posmatrati i kroz prizmu ekonomskih dešavanja u Velikoj Britaniji.

Kraj 2022. godine obeležio je talas štrajkova. Nezadovoljstvo radnika bila je glavna je tema. Sindikati radnika pošte, železnica, aerodroma započeli su štrajkove zbog niskih plata koje ne mogu da pokriju svakodnevne troškove života usled inflacije koja je u Britaniji u oktobru bila na 41-godišnjem maksimumu.

Štajku su se pridružile i medicinske sestre koje su organizovale najmasovniju obustavu rada.

Tri godine od kako je Velika Britanija napustila Evropsku uniju navršeno je 31. januara, a ocena stručnjaka je da se i dalje čeka na obećane koristi Bregzita za domaću ekonomiju, dok zaostaje za zemljama Unije na brojnim frontovima, uključujući trgovinu i investicije.

Kako je preno Glas Amerike, mnogi ekonomisti kažu da napuštanje EU nije jedini uzrok britanskih problema – zemlju je teško pogodila pandemija koronavirusa – ali smatraju da je to faktor koji može da doprinese razumevanju nedavnih slabih ekonomskih rezultata.

„Ovde nije u pitanju samo usporeni razvoj. Reč je o ozbiljno smanjenoj realizaciji ekonomskih ciljeva“, ističe zamenik direktora istračivačkog Centra za evropske reforme Džon Springford.

„Ako uvedete barijere u trgovini, investicijama i migracijama svom najvećem trgovinskom partneru (EU), onda će vaša trgovina, investicije i GDP pretrpeti ozbiljan udarac“, istakao je Springford, ukazujući na seriju razočaravajućih ekonomskih podataka.

Britanija je jedina članica Grupe sedam razvijenih ekonomija koja se do kraja prošlog septembra još nije vratila na stanje od pre pandemije, s kraja 2019. godine.

B.G./Danas/FoNet/Glas Amerike

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

vize za britaniju vize britanija peticija britanija vize srbija da li srbima treba viza za britaniju vize za veliku britaniju da li će britanija ukinuti vize za srbiju vizni režim sa britanijom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure