Pre tačno osamdeset godina, 22. maja 1942. godine, pripadnici nemačkog Vermahta obesili su u Valjevu Stjepana (Stevana) Filipovića. Njegova fotografija sa omčom oko vrata i uzdignutim pesnicama danas se nalazi u zgradi Ujedinjenih nacija u Njujorku, kao jedan od simbola borbe protiv fašizma. Tokom 1990-tih godina u Srbiji su rušeni njegovi spomenici, a fabrike, škole i ulice koje su nosile njegovo ime su preimenovane
„Sa već postavljenom omčom oko vrata, nekoliko trenutaka pred smrt, uzdignutih ruku, držao je poslednju reč Stjepan (Stevan) Filipović, komandir Kolubarske čete Valjevskog partizanskog odreda, narodni heroj: ‘Šta čekate? Što trpite? Uzmite puške i isterajte ovu žgadiju iz zemlje. Živela oslobodilačka borba i naši saveznici i prijatelji!’
Fotografija Stevana Filipovića sa omčom oko vrata i uzdignutim pesnicama danas se nalazi u zgradi Ujedinjenih nacija u Njujorku, kao jedan od simbola borbe protiv fašizma. Uveličana je, do „prirodne veličine“ od tek 160 centimetara, koliko je Filipović bio visok
Pred kraj 20. veka, onog istog u čiju je istoriju Stevan otišao ravno sa vešala, srušena je najpre, u februaru 1991, bista Stevana Filipovića ispred Doma kulture u Valjevu, a onda je, u julu iste godine, miniran spomenik u njegovom rodnom Opuzenu kod Metkovića. Ubrzo su poskidane i table sa nazivima ulica koje nose njegovo ime, a osnovne škole i fabrike su preimenovane“, piše u tekstu Jovane Gligorijević u „Vremenu“ „Šta čekate? Što trpite?“.
IMG-2153 (1)Stevan Filipović sa sestrom Jelicom, Sarajevo 1938.
Stjepana (Stevana) Filipovića su pre tačno osamdeset godina 22. maja 1942. Godine u Valjevu obesili pripadnici nemačkog Vermahta.
Ceo tekst Jovane Gligorijević možete pročitati OVDE.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Delovanje Brkovića proteklih godina u svakoj demokratskoj zemlji bilo bi protumačeno kao sloboda političkog izražavanja, ali u Srbiji ono predstavlja maltene – terorizam. Protiv njega se, pored medijsko-političke, vodi i pravosudna haranga: ovaj mladić ima petnaestak krivičnih i prekršajnih prijava
Stvarni iznos iskorišćenih sredstava će zavisiti od procene EU da li Srbija ispunjava dogovorene ciljeve u reformi vladavine prava, demokratskog sistema, normalizaciji odnosa sa Prištinom i usklađivanju sa spoljnom politikom EU, navode izvori iz Brisela
Danas je na sastanku sa predsednicom Skupštine Srbije Anom Brnabić dogovoreno da opozicija tokom vikenda podnese predlog zakona kojim bi se građanima koji su promenili prebivalište u prethodnih godinu dana onemogućilo da glasaju na novoj adresi, izjavila je poslanica Zeleno-levog fronta (ZLF) Jelena Jerinić
Nakon što se vratio u lolaknu politiku u Čačku, Boško Obradović ispred stranke Dveri Čačak predlaže izgradnju novog naselja na obali Morave koje naziva „Novi Čačak”, kao i uređenje kompletnog priobalja Morave sa obe strane duž celog toka reke kroz grad od Beljine do Prelića. Za svoj povratak u Čačak kaže da je jedini smisleni potez kako bi režim Aleksandra Vučića bio doveden u pitanje najpre odozdo
Slobodan Milutinović Snajper, kriminalac blizak naprednjacima, uhapšen je u Madridu pošto je godinu dana bio u bekstvu. Njegovo ime često se nalazilo u crnim hronikama
Jovanović i Vučić za razliku od Grbovića i Đilasa ne priznaju presude Haškog tribunala. Međutim, PSG i SNS će se ogledati na beogradskim izborima gde neće biti SSP-a i NDSS-a. Odnos prema Rezoluciji o Srebrenici daleko je od najvećeg problema opozicije u Srbije, ali je prilično ilustrativan
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!