img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prirodni priraštaj

Srbija: U poslednjih devet godina 400.000 stanovnika manje

03. јул 2023, 16:54 A.E.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Copied

Na regionalnom nivou, jedino je Beograd beležio rast broja stanovnika sve do 2020. godine, da bi se od 2021. taj trend promenio, dok je u ostalim regionima u čitavom posmatranom periodu prisutno smanjenje populacije, procene su Republičkog zavoda za statistiku

U Srbiji je tokom poslednjih devet godina 433.232 stanovnika manje – samo na osnovu negativnog prirodnog priraštaja, navodi se u saopštenju o procenama broja stanovnika Republičkog zavoda za statistiku.

Ove procene su zasnovane na rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine i rezultatima godišnje statistike prirodnog kretanja i unutrašnjih migracija stanovništva.

Prema poslednjim rezultatima popisa prikupljenim prošle godine broj stanovnika u Srbiji je  6.647.003. U pogledu polne zastupljenosti, 51,4 odsto čine žene (3.423.627), dok je 48,6 odsto muškaraca (3.240. 822).

U periodu 2002-2022. broj stanovnika Republike Srbije kontinuirano opada. Na regionalnom nivou, jedino je Beogradski region beležio rast broja stanovnika sve do 2020. godine, da bi se od 2021. taj trend promenio, dok je u ostalim regionima u čitavom posmatranom periodu prisutno smanjenje populacije.

Proces demografskog starenja stanovništva manifestuje se niskim učešćem mladih i visokim i kontinuirano rastućim udelom starih u ukupnom stanovništvu. Udeo lica starih 65 i više godina iznosi 22 odsto, a mlađih od 15 godina 14 odsto.

Posmatrano na nivou oblasti, u Zaječarskoj oblasti zabeležen je najveći udeo starih 65 i više godina (30,3 odsto) i istovremeno najmanji udeo stanovništva mlađeg od 15 godina (11,2 odsto).

Podsetimo, prema popisu iz 2011. godine, u Srbiji je bilo 7.186.862 stanovnika, odnosno 539.859 više nego prema popisu sprovedenom prošle godine.

Svake godine izgubimo grad veličine Valjeva

O uzrocima smanjenje broja stanovnika, „Vreme“ se bavilo u tekstu „Demografski slom Srbije i celog Balkana“.

Razlog za smanjenje broja stanovnika povezan je sa pet faktora – odlazak mladih, odlaganje rađanja, reproduktivno zdravlje, ekonomski i psihološki razlozi.

Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, Srbiju svake godine napusti oko 51.000 ljudi. Prema ovim procenama, zemlja izgubi grad veličine Valjeva.

Negativni prirodni priraštaj je karakteristika svih zemalja regiona i cele istočne Evrope. Stručnjaci prognoziraju da je region Balkana posebno ugrožen i da se pred njim nalazi demografski slom. Sada je, kako kažu, već kasno.

A.E./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Republički zavod za statistiku popis stanovništva u Srbiji broj stanovnika prirodni priraštaj Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Povezane vesti

Popis stanovništva

03.новембар Nedim Sejdinović

Demografski slom Srbije i celog Balkana

Govoreći na TV Pinku, Aleksandar Vučić je izjavio da u Srbiji prema nezvaničnim rezultatima još nezavršenog popisa živi oko 6.550.000 osoba. Dodao je otprilike i da je to ludilo od uspeha, jer se očekivalo da će brojnost biti tek oko 6,1 miliona. Prava istina je da su skoro svi demografi predviđali da Srbija ima oko 6,5 miliona stanovnika. Inače, na popisu 2011. ubeleženo je nešto više od 7.180.000 žitelja ove države

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure