

Napad
Vladimir Arsenijević: „Živimo u tom svinjcu jako, jako dugo“
Vladimir Arsenijević je rekao da je dobio veliki broj poruka podrške, ali da ga napad na njega nije iznenadio




U zajedničkom pismu troje lidera iz EU od Kosova se traži formiranje zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu
Nemačka, Francuska i Italija traže od Beograda da de fakto prizna nezavisnost Kosova, a od Kosova formiranje zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.
Ovo stoji u pismu koje su potpisali kancelar Nemačke Olaf Šolc, predsednik Francuske Emaneul Makron i premijerka Italije Đorđa Meloni.
„U cilju brzog napretka u implementaciji, pozivamo Kosovo da pokrene proceduru za uspostavljanje zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu kako je propisano u nacrtu Statuta, a Srbiju da izvrši de fakto priznanje. Formalnosti, koje su vezane sa usvajanjem ovih stavova, ne bi trebalo da stoje na putu napretka po ovom pitanju“, navodi se u zajedničkom pismo troje lidera iz EU.
Ova zajednička deklaracija dolazi nakon što su lideri tri ključnih država EU održali u četvrtak odvojene satanke sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem i predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Dodaje se da sada očekuju od Kosova i Srbije da se brzo dogovore o detaljima u dijalogu koji vodi EU.
„U nedostatku napretka u normalizaciji odnosa obe strane rizikuju da izgube važne prilike“, upozorili su Šolc, Makron i Meloni.
Kosovo i Srbija deo su dijaloga za normalizaciju odnosa, uz posredovanje EU, od 2011. godine. Dve zemlje su potpisale niz sporazuma, ali nisu svi sprovedeni.
Tokom 2013. godine postignut je dogovor o zajednici opština sa srpskom većinom, a 2015. godine o načelima za njezino osnivanje. Ustavni sud Kosova je 2015. utvrdio da sporazum nije u potpunosti u skladu s Ustavom.
Kosovo i Srbija su u februaru u Briselu postigli Osnovni sporazum za normalizaciju odnosa, dok je Aneks za njegovu primenu dogovoren u martu u Ohridu, ali dve strane nisu stavile potpise ni na jedan od tih dokumenata.
B.G./Slobodna Evropa
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vladimir Arsenijević je rekao da je dobio veliki broj poruka podrške, ali da ga napad na njega nije iznenadio


Studenti visokoškolskih ustanova u blokadi saopštili su da je nepoznata osoba u noći između petka i subote, 10. na 11. jul, njihovom kolegi polila kuću crvenom farbom


„Antiruski napadi predsednika ukrajinskog parlamenta Ruslana Stefančuka tokom posete Beogradu nisu izazvali adekvatan odgovor srpske strane“, rekla je Marija Zaharova


Četvoro kandidata za članove Saveta REM-a promenilo je odluku i prihvatiće funkcije u regulatornom telu za elektronske medije. Dubravka Valić Nedeljković, Ira Prodanov Krajišnik, Mileva Malešić i Rodoljub Šabić ocenili su da bi odbijanje mandata omogućilo vlasti da odgovornost za stanje u REM-u prebaci na njih


Nakon što je Vladimir Arsenijević pretučen ispod Brankovog mosta, usledile su brojne osude iz javnosti. Srpski PEN centar, građanske organizacije i opozicione stranke zahtevaju istragu, ocenjujući da napad predstavlja ozbiljan udar na slobodu izražavanja i pravo na javno delovanje
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve