Umesto da su tvrđavi iz 16. veka vraćeni izvorni izgled i originalna graditeljska struktura, ona je primenom modernih materijala na podovima i drugim mestima pretvorena u veliku scenu na otvorenom
Krajem aprila pompezno je otvorena rekonstruisana tvrđava Fetislam, fortifikacija izuzetnog vojno-strateškog značaja podignuta na obali Dunava 1524. u sastavu turske odbrambene linije prema Mađarskoj. Obnovljena je sredstvima Evropske unije i Vlade Nemačke u iznosu 1,3 miliona evra kroz projekat „EU za tebe – za kulturno nasleđe i turizam“.
Rekonstruisane su Varoš kapija sa pratećim bedemima i kazamatima, i Letnja pozornica u Malom gradu. Lokalna vlast Kladova očekuje da će cela tvrđava, a posebno Letnja pozornica, vratiti u ovaj kraj turiste i sve zainteresovane za istoriju.
Ovi drugi, u obnovljenom Fetislamu uočavaju mnoge profesionalne propuste.
Slobodan Maldini, izvršni direktor Asocijacije srpskih arhitekata, smatra da je Letnja scena „spomeniku kulture daje neoriginalan, nekompatibilan i funkcionalno problematičan karakter.“
„Nekadašnjem utvrđenju implementirana je gigantska struktura letnje pozornice sa ogromnim auditorijumom i nepotrebno velikom binom namenjena javnim skupovima, neskladno nametnuta vrednom zaštićenom prostoru“, kaže za portal „Vremena“ arh. Maldini.
„Umesto da su srednjovekovnom utvrđenju vraćeni izvorni izgled i originalna graditeljska struktura, ono je nedoslednom ’restauracijom’ van istorijskog konteksta, primenom modernih materijala na podovima i drugim mestima, dobilo novu, neprikladnu funkciju jer je pretvoreno u veliku scenu na otvorenom.“
Slobodan Maldini kaže da su Fetislam „novograditelji pretvorili u vašarište“.
„Letnju pozornicu tvrđava je mogla da dobije kao privremeni montažno-demontažni objekat, a kao stalan samo izvan njenog autentičnog i zaštićenog jezgra.“
Slobodan Maldini podseća da se slično postiglo i rekonstruisanjem tvrđave Golubac „gde je novac iz Evropske unije potrošen u neskladu sa prethodno usvojenim projektima arhitekte restauratora i konzervatora Marije Jovin i još gore – suprotno konzervatorskim pravilima, pa je novokomponovana Golubačka tvrđava protkana cementom umesto autentičnim krečnim materijalom, dograđen joj je anti-istorijski zabetonirani „prišt“ sa staklenom „zid-zavesom“ umesto replike segmenta Palate despota Stefana, fasada „osavremenjena“ neodgovarajućom završnom obradom kula i zidova.“
Za rekonstrukciju Fetislama, dozvolu je dao nadležni Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš. Slobodan Maldini kaže da je Fetislam „trebalo je kritički oceniti već u fazi projektovanja.“
Zašto nije?
Zato što struka uveliko zavisi od interesa politike i investitora, kaže Maldini, i navodi primer nedavno završenog Salona arhitekture, koji organizuje Muzej primenjene umetnosti u Beogradu, a od ove godine i „novajlija među udruženjima arhitekata“ Asocijacija srpskih arhitektonskih praksi.
„Žirijem je predsedavao nemački arhitekta Verner Zobek. Prestižni Gran pri je dodeljen beogradskoj privatnoj kompaniji Koto za izvršenu rekonstrukciju tvrđave Fetislam u Kladovu! To je očigledni presedan kojim je na jednom strukovnom događaju arhitekata glavno priznanje dodeljeno građevinskoj kompaniji ali ne i arhitekti, restauratoru ili konzervatoru.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zaposleni u EPS-u i generalni sekretar SDS-a Dragoslav Ljubičić dobio je novo upozorenje pred otkaz, zvanično zbog objava na mreži Iks, a nezvanično, kako tvrdi, nakon razgovora za „Vreme” o uvozu uglja i poslovima u EPS-u
Dve firme Zvonka Veselinovića dobile su dozvole za eksploataciju kamena i istraživanje terena u okolini Sjenice, u blizini planirane trase autoputa ka Crnoj Gori, uprkos američkim sankcijama
Kako su predstavnici SNS-a u nekoliko meseci od omalovažavanja Evropske unije i evropskih delegacija stigli do poruka o strateškoj posvećenosti evropskim integracijama
Ostavka visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita deo je dogovora između Milorada Dodika i SAD, kaže za „Vreme“ novinarka i politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!