img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na licu mesta

Skup ekstremnih desničara: Protiv “rodnogrdnih” i za Ljotića

12. avgust 2022, 20:45 Filip Mirilović
Srbska akcija 2
"Srbska" istina: Časopis "Zentromag"
Copied

Da bi se razumelo kako razmišljaju moderni srpski neofašisti, najbolje je posetiti neki njihov skup. Koliko god to neprijatno iskustvo bilo, pruža uvid u ovu pojavu koja tinja u modernom društvu i hrani se na fašističkoj mitologiji. Iako više nisu u tolikoj meri prisutni u javnosti, oni nisu nestali. Nalaze se tu, među nama

U Politovoj ulici, odmah iznad Južnog Bulevara, u broju 12 nalazi se Klub 451 u kome se okupljaju članovi srpske Zentrope. U subotu 6. avgusta tu je održana promocija šestog izdanja časopisa “Zentromag”. Roletne spuštene, na zidovima simboli zentropizma, “otvorena knjiga u plamenu” i nordijska runa “Tir”, a oko njih krug sa brojevima 451 koji simbolizuju temperaturu merenu u Farenhajtima na kojoj gori papir.

Objašnjavajući da sebe zovu “tvrđava slobode”, može se zaključiti da je knjiga uništena u plamenu po njima simbol cenzure nad “istinskim” srpskim nacionalistima, što su i naglasili više puta. Simbol Tir je masovno korišćen u nacističkoj Nemačkoj, a kasnije i među neonacistima – simbolizuje ratnika.

Na posetiocima su se mogla videti obeležja od ruskog slova “Z” preko lika Dimitrija Ljotića i raznih varijanti keltskog krsta, do kukastih krsteva. Cena časopisa je 400 dinara.

Poduži uvodni govor održao je član Zentrope Marko Gajinović. Bio je prisutan i jedan član neke od inostranih Zentropa – najverovatnije one iz Francuske.

 

Ovaj broj je posvećen “Srbskoj akciji”, a jedan od njenih hijerarhijski visoko pozicioniranih članova, Bojan Mandić, održao je kratak govor. Za sebe kažu da su “rodoljubivi, nacionalistički, svetosavski” pokret, kao i naslednici ideja “Zbora”, međuratnog fašističkog pokreta Dimitrija Ljotića.

U središnjem delu časopisa oslikan je grb “Srbske akcije”, u sredini stari znak hrišćanstva, a oko njega splet klasa i zupčanika, što po njima simbolizuje nacionalističko-socijalnu sintezu.

Kada je Mandić ostao bez adekvatnih reči, u razgovor se uključio “ideolog” Akcije Marko Dimitrijević koji je slušaocima objasnio domene njihove ideološke borbe.

Dvojica prisutnih nosila su neonacističke oznake, a jedan od njih je u tom duhu postavio pitanje: da li “Srbska akcija” u svoje redove prima “rodnogrdne”. Odgovor je bio odrečan, a dotični ga je pozdravio blagim odobravanjem.

Među liderima tribine sedeo je i jedan član Carostavnika, koji je upadljivo zurio u one koji su u ćošku prostorije pokušali da isprate koliko daleko ide revizija istorije i rasplahivanje mržnje prema svemu što je drugačije od nabacanih ideja Dimitrija Ljotića.

Grb Carostavnika, iako ovog puta nije bio istaknut, čine kugla sa krstom – šar, štit i mač, koji, kako sami kažu, simbolizuju doktrinu carostavničkog, militantnog, hrišćanskog monarhizma.

Transformacija

Kako srpski nacionalizam uopšte preraste u fašizam? Postojanje ekstremnog nacionalizma jeste jedan od uslova za fašizam, ali ne i dovoljan. Odnosno, drugačije rečeno, fašizam je jedan od načina dalje artikulacije nacionalizma – u ovom konkretnom slučaju tako što se temeljne ideje srpske nacije počinju vezivati za fašističke pokrete 1930-tih godina.

Profesorka istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu i istraživačica ekstremne desnice Dubravka Stojanović objašnjava da su knjige Dimitrija Ljotića u kojima je izložio svoja stanovišta “antindividualizma, antievropejstva, antidemokratije, i antisemitizma” postala neka vrsta “biblije” za ovakve organizacije. Dodaje da je to kod njega “zaokruženo, vrlo pojednostavljeno i bazično”, što, kako kaže, njima i odgovara.

Upravo je to i razlog zašto je ličnost poput Ljotića, koja je uvek bila na marginama istorije, u sadašnjosti toliko značajna za ekstremnu desnicu. General Milan Nedić, kvisling i vođa marionetske vlade u okupiranom Beogradu, takođe je njihov predmet obožavanja, ali im ne pruža “konkretna” ideološka rešenja, kao vođa Zbora, iz prostog razloga što nije mnogo pisao, niti je imao konkretnu ideologiju koju je sledio.

I dok je Ljotić politički idol srpskih modernih fašista, duhovni, odnosno religijski uzor je vladika Nikolaj Velimirović – sada kananizovan u sveca. I Velimirović je dobio svoja tri minuta na tribini. Po njemu, tri najveće vrednosti srpskog naroda su bog, kralj i dom – što je “Carostavnik” preuzeo.

Profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Miloš Perović, slaže se da se “srpski nacionalizam transformiše u fašizam pod uticajem globalnog širenja ove ideologije između dva svetska rata”, odnosno da današnji fašisti svoje utemeljenje traže upravo na pomenutim događajima.

Šta to nudi Ljotić nudi

 “Srbska akcija”, Zentropa, Carostavnik, i ostali derivati koji su trenutno manje više neaktivni, prepoznaju u Ljotiću mesijansku ulogu, sa kojom se oni poistovećuju i koju su prilagodili svom vremenu. Ekstremna religioznost, kolektivitet koji proždire svaku individualnost, evropejstvo koje za njih oslikava nestanak nacionalne države i LGBT populacija, kao i sveprisutna mržnja prema judaizmu, plus, naravno, neizostavna pomisao na veliku Srbiju – glavne su tačke njihovih današnjih ideologija.

Kao što je jedan od “moderatora” zaključio, “srbska sabornost” umesto demokratije, i “revolucija duha koja treba da vodi revoluciji nacije”.

Tekst je nastao u sklopu projekta “Radikalo-desni ekstremizam” Balkanske istraživačke reporterske mreže (BIRN)

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

carostavnik ekstremna desnica srbija neofašisti srbija zentromag srbska akcija Dimitrije Ljotić marko gajinović bojan mandić srbska akcija Marko dimitrijević carostavnici Zentrope
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Uskrs

12.april 2026. M. L. J.

Patrijarh Porfirije pozvao na ljubav i prema onima koji nas ne razumeju

Patrijarh srpski Porfirije služio je danas Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, istakavši važnost ljubavi prema bližnjima, ali i prema onima koji nas ne razumeju i ponekad ne prihvataju. Studenti u blokadi uputili su vernicima iskrene želje za mir, ljubav i nadu

Strazbur

10.april 2026. I.M.

Milorad Dodik izgubio pravnu bitku pred sudom u Strazburu

Zahtev Milorad Dodik za privremenu meru odbijen je pred Evropski sud za ljudska prava, dok će se o njegovoj apelaciji odlučivati u narednim fazama postupka

Premijer Srbije Đuro Macut sa tamnim sakoom i belom košuljom vez kravte i velikim pravoslavnim motivom u pozadini

Premijerove aktivnosti

10.april 2026. A.I.

Macut se žali na KRIK jer se plaši da će proći kao Đinđić

KRIK je pisao da aktuelni premijer Srbije poseduje vilu od milion evra, pa je Đuro Macut podneo žalbu da mu crtaju metu na čelu i pozvao se na zlu kob Zorana Đinđića

Predsednik Srbije

10.april 2026. Marija L. Janković

„154 puta nudio razgovor“: Zašto Vučić uporno zove na dijalog

Zašto Aleksandar Vučić uporno zove studente i opozicione partije na dijalog i treba li oni ikada da se odazovu

Autobusi

Javni prevoz u Beogradu

09.april 2026. Isidora Cerić

Od Terazija do Beograđanke traže 415 dinara iz gradskog budžeta

Konzorcijum privatnih prevoznika zvanično je zatražio od Grada Beograda povećanje plaćanja iz budžeta za više od šest odsto, navodi Centar za lokalnu samoupravu

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure