img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Sindikati u Srbiji: Služba za brašno i svinjske polutke

28. март 2023, 09:48 Ivica Dobrić
Foto: Mostafa Meraji/Pixabay
Copied

Na zapadu su se radnici više od jednog veka krvavo borili za svoja prava. Sindikalne borbe bile su teške, opasne, često beznadežne, ali nove generacije radnika nastavljale su tamo gde bi prethodne generacije bile stale, zadržavale su osvojeno i proširivale prostor slobode. Kod nas su sindikati bili i ostali samo služba koja se bavi organizacijom isporuke brašna i svinjskih polutki, a ne lokomotiva jedne kompozicije koja grabi tračnicama slobode

U Francuskoj je, u organizaciji sindikata, stotine hiljada ljudi izašlo na ulice Pariza i drugih gradova i to traje, sada, već gotovo mesec dana. Nemačka je, na poziv sindikata, bila paralisana, sličan poduhvat planira se i u Italiji, u Izraelu su sindikati pozvali na generalni štrajk i zaustavili zemlju.

U Srbiji, pak, gde postoje sto puta urgentniji razlozi da se građani bore za sebe – ništa. Francuzi se bune jer predsednik hoće da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju i za to pruža, dodajmo, vrlo ubedljive razloge. U Nemačkoj radnici, naprosto, veruju da zaslužuju više novca za svoj rad, a kako vlada ne deli njihovo mišljenje, odlučili su da vladi stave do znanja ko je istinski suveren. U Izraelu se protive reformi pravosuđa koja bi, smatraju, zemlju pretvorila u teokratiju u kojoj bi se izvršna vlast stavila iznad nezavisnog pravosuđa.

U Srbiji, pak, umiremo od zagađenog vazduha, grupa besramnih likova srušila je republiku i kidnapovala državu, radnici nose pelene na svojim radnim mestima jer im klijenti ekipe iz prethodne rečenice ne dopuštaju ni na pišanje da odu, mafija na vlasti besomučno pljačka zemlju, ali – nema veze, sve je u redu.

U ovom komentaru ne ulazimo u sadržaj zahteva u Francuskoj, Nemačkoj, ili bilo gde drugde, već o snazi udruživanja i organizovanom otporu vlasti. Dakle, o uslovima slobode.

Paradoks sindikata u SFRJ

Istorija štrajkova, pa i pobuna protiv vlasti u Srbiji, nije slavna. Doduše, sa izvesnim iznenađenjem otkrićemo, u studiji sociologa Nece Jovanova, da je u socijalizmu bilo mnogo više „obustava rada“, kako se tada govorilo, nego što smo uopšte slutili, ali drugovi komunisti igrali su prljavu igru i odlično su znali šta rade. Bez obzira što su u socijalističkoj Jugoslaviji na vlasti bili, formalno, upravo radnici, postojale su jake sindikalne organizacije, a jedna od glavnih zgrada u Beogradu (da podsetimo) zvala se upravo Dom Sindikata.

Paradoks je, međutim, u tome što je potpuno zagonentno čemu sindikati služe u poretku u kome su upravo radnici vlasnici sredstava za proizvodnju, odnosno poslodavci, ali su, istovremeno, i uposlenici? Zašto bi radničke organizacije udruživale radnike za sindikalne borbe – računajući i štrajkove – protiv sebe samih?

Komunistička partija je, prema tadašnjem žargonu, bila avangarda radničke klase, što je značilo da i ona pripada radničkom telu, samo što je ona glava. Kako drugih partija nije bilo to je značilo da je ona i telo. Dakle, sindikati bi bili oni koji bi savetovali i organizovali telo protiv glave, što je apsurdno. U stvarnosti, međutim, vladala je komunistička vrhuška, a ova priča, plus marksizam, služili su kao opijum za narod, a naročito kao opravdanje za to da se i naznaka pobune uguši.

Krvava borba za radnička prava na zapadu

Za to vreme na trulom Zapadu, računajući i Ameriku, radnici su se više od jednog veka krvavo borili za svoja prava. Sindikalne borbe bile su teške, opasne, često beznadežne, ali nove generacije radnika nastavljale su tamo gde bi prethodne generacije bile stale, zadržavale su osvojeno i proširivale prostor slobode.Boreći se protiv surovog izrabljivanja radnici su sticali svest o važnosti udruživanja. Radnici su postajali politička sila.

Našim radnicima, međutim, moć je bila poklonjena, dodeljena. Nisu je osvojili, nikada se nisu konstituisali kao klasa, znači kao politička sila. Do slobode nisu stigli. Ostali su, kada govorimo o Jugoslaviji, a naročito o Srbiji, tek masa pogodna za nacionalističko prodavanja magle, korumpirano mnoštvo zgodno za pogibiju širokih razmera, ali, ako treba, i za izvođenje neprijatnih radova.

Zbog toga su sindikati, ovde, bili i ostali samo služba koja se bavi organizacijom isporuke brašna i svinjskih polutki, a ne lokomotiva jedne kompozicije koja grabi tračnicama slobode. Zbog toga je Srbija, najzad, duboko neslobodno društvo, bez prošlosti i bez budućnosti.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Sindikati štrajk radnici u srbiji Radnička prava Sindikati sindikati u srbiji sindikalna borba
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Josip Dabro

Ustaštvo

16.фебруар 2026. B. B.

Novo veličanje ustaštva: Hrvatski poslanik pevao o Pavelićevoj „grobnici od zlata”

Poslanik šovinističkog Domovinskog pokreta pesmom slavio ustaškog poglavnika, nacističkog kolaboracionistu i ratnog zločinca Antu Pavelića

Dan državnosti obeležen i u Briselu

Palac gore

15.фебруар 2026. I.M.

Svečanost i protest u Briselu: „Maneken Pis“ u srpskoj nošnji povodom Dana državnosti

U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji

Studenti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Ruke su im krvave i značke su im krvave“: Završen skup u Orašcu „Sretnimo se ponovo“

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Povezane vesti

Komentar

28.март Ivan Milenković

Marksizam: Filozofija koju je pregazilo vreme

Ako se danas uopšte može govoriti o klasama u razvijenim kapitalističkim društvima, potčinjene klase izgubile su stvarnosnu supstanciju (izrabljivanje) iz doba industrijske revolucije, supstanciju koja ih je činila političkom silom

Lični stav / „Vreme“ 1657

28.октобар Duško Vuković

Dobro došli u kapitalističku Srbiju

Sa 40.000 dinrara mesečno, koliko iznosi minimalc, ne može da se živi, osim ako će se tročlana porodica isključivo da se hrani hlebom premazanim mašću. Do političke elite ne dopiru argumenti da 120 dinara nije dovoljno za obrazovanje, ili 1200 dinara za odeću i obuću 

Evropa – Slabljenje uticaja sindikata

28.јун Milan Milošević

Ljutiti marš

Štrajkovi i blokada u Francuskoj zbog Zakona o radu, ili o (ne)moći sindikata koji se osipaju i levim vladama koje vode desnu politiku prema diktatu Međunarodnog monetarnog fonda

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure