Pročitajte ceo tekst Ilije Vukelića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (9. juna)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Vladimir Putin se razočarao u ideju partnerstva sa Zapadom i izabrao novi kurs, usmeren na vraćanje Rusiji statusa prvorazredne supersile koja će umeti da nametne svima svoje interese. Za to mu je bio potreban stručan, ali apsolutno lojalan čovek, spreman da uvek prati šefov kurs, ma koliko rizičan bio, i da se mnogo ne obazire na diplomatske manire
Sergej Lavrov nije ni u kakvom srodstvu sa Molotovljevim pomoćnikom Ivanom Lavrovom, što bi moglo da bude pomalo iznenađujuće s obzirom na skoro feudalnu praksu koja je postojala u SSSR u po pitanju biranja kadrova za diplomatiju. Naime, službovanje u inostranstvu je za mnoge građane države koja gotovo da im nije dopuštala da “provire” napolje, uvek izgledalo kao vrhunac životne sreće, te su se zato u prestižni Moskovski državni institut za međunarodne odnose (MGIMO), preko kojeg je vodio put u Ministarstvo spoljnih poslova, mogla upisati skoro isključivo deca samih diplomata (nastavljajući time porodičnu tradiciju) ili visokorangiranih partijskih i državnih aparatčika, kao i oni koji su tamo upućivani iz saveznih republika po nacionalnom ključu.
Sergej Lavrov je imao svoju “propusnicu” – njegovi su roditelji radili u Ministarstvu za spoljnu trgovinu SSSR. Rođen je 1950. godine u Moskvi, njegov otac Viktor Kalantarov bio je jermenskog porekla, dok je majka Kalerija Lavrova – Ruskinja. Roditelji su često službeno putovali u inostranstvo, pa su se zato vaspitanjem budućeg šefa ruske diplomatije uglavnom bavili deda i baba.
Mladić je sa srebrnom medaljom završio prestižnu moskovsku srednju školu sa produbljenim izučavanjem engleskog jezika, ali je više naginjao egzaktnim naukama, pre svega fizici. Zato se u pogledu daljeg studiranja kolebao između Moskovskog inženjerijskog fizičkog instituta (MIFI) i već pomenutog MGIMO-a gde se Lavrov upisao na odeljenje za međunarodne odnose Istoka, gde je, osim engleskog i francuskog, ovladao i sinhaleškim jezikom.
Tokom raspusta je, kako je tada bilo uobičajno u svim sovjetskim visokoškolskim ustanovama, radio u sastavu studentske građevinske brigade svoje “alma mater” u mnogim udaljenim delovima SSSR, a u Moskvi je učestvovao u izgradnji televizijskog tornja u Ostankinu, onog istog preko kojeg se sve do sada emituju njegove izjave.
S obzirom da je od rane mladosti voleo da peva uz gitaru i sam pisao stihove, ne iznenađuje da je baš on autor “himne” MGIMO…
Pročitajte ceo tekst Ilije Vukelića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (9. juna)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Delovanje Brkovića proteklih godina u svakoj demokratskoj zemlji bilo bi protumačeno kao sloboda političkog izražavanja, ali u Srbiji ono predstavlja maltene – terorizam. Protiv njega se, pored medijsko-političke, vodi i pravosudna haranga: ovaj mladić ima petnaestak krivičnih i prekršajnih prijava
Stvarni iznos iskorišćenih sredstava će zavisiti od procene EU da li Srbija ispunjava dogovorene ciljeve u reformi vladavine prava, demokratskog sistema, normalizaciji odnosa sa Prištinom i usklađivanju sa spoljnom politikom EU, navode izvori iz Brisela
Danas je na sastanku sa predsednicom Skupštine Srbije Anom Brnabić dogovoreno da opozicija tokom vikenda podnese predlog zakona kojim bi se građanima koji su promenili prebivalište u prethodnih godinu dana onemogućilo da glasaju na novoj adresi, izjavila je poslanica Zeleno-levog fronta (ZLF) Jelena Jerinić
Nakon što se vratio u lolaknu politiku u Čačku, Boško Obradović ispred stranke Dveri Čačak predlaže izgradnju novog naselja na obali Morave koje naziva „Novi Čačak”, kao i uređenje kompletnog priobalja Morave sa obe strane duž celog toka reke kroz grad od Beljine do Prelića. Za svoj povratak u Čačak kaže da je jedini smisleni potez kako bi režim Aleksandra Vučića bio doveden u pitanje najpre odozdo
Slobodan Milutinović Snajper, kriminalac blizak naprednjacima, uhapšen je u Madridu pošto je godinu dana bio u bekstvu. Njegovo ime često se nalazilo u crnim hronikama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve