img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Sajber rat: Uzajamno garantovano uništenje

28. фебруар 2022, 11:17 Dr Saša Marković
Foto: Pexels-tima-miroshnichenko
Front na interneu: Rat hakera
Copied

Nisu samo konvencionalne vojne, već su i američke i ruske sajber jedinice nakon ruske agresije na Ukrajinu podignute na viši nivo borebene gotovosti. I jedni i drugi znaju slabe tačke protivnika, ali do direktne konfrontacije na internetu još uvek nije došlo jer bi na obe strane šteta bila ogromna. SAD imaju, međutim, jednu značajnu prednost: skoro svi resursi koji predstavljaju kičmu interneta nalaze se pod kontrolom Američkog ministarstva trgovine

I Zapad, pre svega Amerika, i Rusija raspolažu specijalnim sajber-jedinicama koje su u više navrata dokazale svoju efikasnost. Setimo se samo Američkog “Stuxneta”, kompjuterskog virusa koji je putovao na USB stikovima sve dok nije konačno ušao u iranska postrojenja za obogaćivanje urana. Kada se jednom našao u slabo branjenom okruženju, virus je modifikovao softver koji kontroliše čitav tehnološki proces (SCADA) što je dovelo do nekontrolisanog povećanaja broja obrtaja centrifuga pomoću kojih se vrši separacija lakših od težih izotopa. I tako je, tokom 2010. Godine, Iran ostao bez 10 odsto separatora čime je ceo program obogaćivanja urana vraćen nekoliko godina unazad.

Američki i ruski sajber vojnici

Nije tajna da je ovih dana predsednik Džo Bajden bio izložen velikim pritiscima svoje administracije da slične, ali mnogo šire operacije, pokrene protiv glavnog protivnika – Rusije. Te operacije verovatno bi bile uperene protiv Ruske železnice koja se koristi za doturanje rezervi i pojačanja na ukrajinski front, protiv elektro-instalacija i trafo stanica i svih kapitalnih resursa bez kojih bi agresija na Ukrajinu išla mnogo teže i sporije. Ipak, ako je verovati novinskim izveštajima, Bajden još uvek nije dao zeleno svetlo za ovakve operacije, pre svega u strahu da bi neka takva sajber-diverzija, osim poželjne tehničke štete, mogla da izazove i ljudske žrtve što bi u očima Putina moglo da liči na direktnu objavu rata.

Rusija takođe raspolaže modernim sajber-jedinicama za ofanzivne operacije na internetu. Njihovu snagu građani Ukrajine već su osetili na svojoj koži kada su tokom 2016. godine u više navrata ostajali bez električne energije usled ruskih napada na sisteme za upravljanje elektro-mrežom. Na samom početku Putinove agresije, Ukrajina je bila izložena dodatnim sajber-napadima koij su po obimu bili bez presedana (oborena je većina ključnih sajtova ukrajinske vlade).

Regrutacija hakera

Ipak, Rusija se, zasad, reklo bi se, uzdržava od sajber-napada na svog arhi-neprijatelja – Ameriku. Posebno je osetljiva američka elektro-mreža koja se u više navrata raspadala i bez “dodatne pomoći” sa strane. Bajden, međutim, tvrdi da je Amerika izvukla pouke i da su ključni resursi (struja, voda, hrana, medicinske usluge, vojni i policijski sistem) izvan dometa ruskih hakera. Nešto slično tvrdi i Putin za svoje resurse, ali obe strane traže od svojih službi maksimalnu budnost u narednom periodu.

U najtežem položaju je, svakako, Ukrajina. Iako ima razvijenu industriju softvera i solidnu reputaciju na ovom polju, Ukrajina nema sajber-komadnu i tek sada pokušava da formira kakve-takve snage otvoreno pozivajući svoje hakere da se pridruže odbrani zemlje, direktnim napadom na internet-infrastrukturu agresora. Neki početni uspesi već su zabeleženi obaranjem sajtova ruske vlade i vojske, ali u uslovima kada se rat vodi na njenoj teritoriji, a napadač može u svakom trenutku da fizički eliminiše svaki delić infrastrukture koji je Ukrajincima od koristi, šanse Ukrajine da izađe kao popoednik u sajber-ratu protiv Rusije više su nego simbolične.

Strateška prednost Amerike

Za to vreme i Rusija i Amerika ustežu se od otvorenog sukoba. Ono što se zove “uzajamano garantovano uništenje” postoji ne samo u “realnom” svetu već i na internetu. Amerika ima, međutim, jednu značajnu prednost: skoro svi resursi koji predstavljaju kičmu interneta nalaze se pod kontrolom Američkog ministarstva trgovine. Ako stvari pođu po zlu, ti resursi mogu jednostavno da se stave van ruskog domašaja izazivajući nebrojene probleme u funkcionisanju interneta u Rusiji.

Osim toga, svi značajni ruski internet linkovi idu preko Zapada a za njihovu seču potrebno je svega nekoliko minuta. Svet bi ostao bez pristupa ruskom delu interneta (što bi malo ko i primetio) a Rusi bi postali izolovano ostrvo u povezanom svetu (što bi svaki Rus itekako osetio). To se ne čini, jer bi građani Rusije ostali bez alternativnih izvora informacija i bili još više izloženi uticaju državnij medija.

Izlazak hakera iz senke

Nije sve u državnoj organizaciji, tu su i pojedinci, iskusni hakeri na obe strane koji su konačno dobili priliku da izađu iz senke i bore se za “pravedan cilj”. Vrlo je moguće da je njihov učinak trenutno i veći od onog koji imaju specijalizovane državne jedinice. Oni svoje mete biraju slučajno, deluju strastveno, ne odustaju lako i, po pravilu, uživaju podršku svoje države. Kontroverzna grupa “Anonimusi” koja na Tviteru ima milione pratilaca, nedavno je objavila da pokreće sopstveni sajber-rat protiv Rusije u znak podrške narodu Ukrajine.

Kamo sreće da je rat ostao ograničen samo na bakarne žice, optičke kablove, svičeve i rutere. Na žalost, njegov ishod ipak će odlučiti snaga Putinovih opsesija i krvoproliće koje uz to ide.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Internet Amerika Rusija Rat u Ukrajini sajber rat hakeri sajber napad hakerki napad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Beograd, 30. juna 2025. - fotografija niske rezolucije - Ministarka Tatjana Macura prisustvovala je danas svečanoj sednici povodom Dana opštine Cajetina. Domaćin proslave bio je predsednik opštine Milan Stamatovic, koji je tom prilikom predstavio dosadašnje rezultate i razvojne planove ove uspešne lokalne samouprave. FOTO TANJUG/ Ministarstvo bez portfelja/ bg

Sukob RGZ i opštine Čajetina

14.јул 2026. I.C.

Agencija za sprečavaje korupcije: Stamatović ne može da bude član Komisije o nepokretnostima

Agencija za sprečavanje korupcije je postupajući po zahtevu Republičkog geodetskog zavoda potvrdila da predsednik opštine Čajetina Milan Stamatović ne može da bude član Komisije za izlaganje podataka o nepokretnostima

Ivica Dačić

Kosovo

14.јул 2026. I.C.

Dačić: „Sramni i licemerni“ napadi na ministarku Paunović zbog izjave o etničkom čišćenju

Kontroverzna izjava Snežane Paunović da bi etnički očistila Kosovo da je bila Milošević izazvala je brojne reakcije u javnosti. Deo opozicije traži njenu ostavku, Ružić se ogradio, Dačić stao u njenu odbranu, a Evropska komisija poručuje da za takvu retoriku nema mesta u Evropi

Vucic, Pariz

Vučić među svetskim liderima

14.јул 2026. A.M.

Hvala Emanuele: „Čast“ ukazana Vučiću u Parizu „zapušila usta“ blokaderima i Hrvatima

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na poziv svog francuskog kolege Emanuela Makrona prisustvovao danas u Parizu vojnoj paradi povodom Dana pada Bastilje. Režimski tabloidi su na svoj način protumačili ovaj događaj

Snežana Paunović

Kosovo

14.јул 2026. Marija L. Janković

Ko je Snežana Paunović, idejna tvorkinja etničkog čišćenja Kosova

Na Međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici ministarka Srbije Snežana Paunović izjavila je da bi etnički očistila Kosovo. Ona je ekonomistkinja rodom iz Peći, koja je bila i članica Odbora za Kosovo i Metohiju

Studenti

Studenti

13.јул 2026. B. B.

Studenti pitaju Vučića: Ko si, bre, ti – da se uprkos Ustavu pitaš o svemu

„I ako si već, po sopstvenim postupcima, nadležan za sve, hoćeš li jedog dana biti i odgovoran za sve“, upitali su studenti predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure