img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na licu mesta

Rušenje kulturnog dobra u Bukovičkoj banji: Ima pravnih osnova za krivičnu prijavu

12. oktobar 2022, 17:31 Sonja Ćirić
Foto: Fonet
Ovo je samo rekonstrukcija a ne rušenje: Bukovička banja ovih dana
Copied

Nakon inicijative Slađane Milovanović i Ane Đorđević Ministarstvo za životnu sredinu naložilo je investitoru hotela u Bukovičkom parku u Aranđelovcu da izradi Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu. Otkriveno je niz pravnih nepravilnosti

U Bukovičkoj banji su srušeni parno kupatilo i bazen, simboli Aranđelovca, kako bi se napravilo mesto za višespratni hotel sa bazenom.

Opština Aranđelovac i Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac kažu da je sve po zakonu, odnosno, da se radi o pripremnim radovima za rekonstrukciju hotela „Šumadija“ u čijem sklopu je parno kupatilo zaštićeno zakonom,  da  investitor Privredno društvo „Bukovička banja Stublina“ obavlja tu rekonstrukciju u skladu sa merama zaštite koje je izdao Zavod, da za to ima i sva ostala potrebna dokumenta i zato da nije bilo razloga da ne dobije Građevinsku dozvolu.

Međutim, nije baš tako. Građevinska dozvola je izdata bez Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, iako u članu 59 Pravilnika o sadržini tehničke dokumentacije piše da Studija mora da se priloži uz građevinsku dozvolu. Takođe, Studija nije priložena ni uz prijavu radova u skladu sa članom 18 Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu.

Vrlo je moguće da ovaj previd ne bi bio ni primećen,  da arhitekta Slađana Milovanović, koja sa akademskom slikarkom Anom Đorđević godinama ukazuje na uništavanje kulturnih dobara u Aranđelovcu, nije zbog učinjene greške uputila žalbu Opštini i Ministarstvu za zaštitu životne sredine.

Opština joj nije odgovorila, ali Ministarstvo jeste, te je investitor na zahtev Ministarstva, izradio Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu i u ponedeljak je bila predaja primedbi i komentara na elaborat Studije.

Zakoni ne obavezuju

Slađana Milovanović i Ana Đorđević podnele su zahtev za razmatranje 11 primedbi na tekst Studije, a Jasna Marićević, diplomirani inženjer arhitekture, imala je 20 primedbi. Da li će njihovi zahtevi, ili barem neki od njih, biti uvaženi i da li će zaustaviti rušenje i gradnju višespratnog hotela sa bazenom?

„Neće, zato što živimo u sredini u kojoj zakoni nisu obaveza“, kaže za portal „Vremena“ Slađana Milovanović.

„Ali mi nećemo odustati, zato što se radi o krivičnoj odgovornosti. Sledeći korak je Upravni sud, imamo pravi osnov za krivičnu prijavu, pa će neko odgovarati za gradnju u Bukovičkom parku“, dodaje Milovanović.

Naime, Zavod za zaštitu prirode izradio je 2010. godine studiju na osnovu koje je Bukovički park proglašen prirodnim dobrom. Slađana Milovanović kaže da u toj studiji piše da bi podizanje novih objekata u Bukovičkom parku izazvalo negativne posledice po životnu sredinu, i da zato nikakva gradnja nije dozvoljena.

Ovo mišljenje Zavoda za zaštitu prirode je očigledno zanemareno, jer će u Bukovičkom parku, a prema saopštenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kragujevca, biti izgrađen novi bazen i spa-centar u planiranom novom hotelskom objektu, „sa modernim, svedenim strukturnim elementima, modernih formi”.

Navedeno odudaranja od stava Zavoda za zaštitu prirode, kao i činjenica da su Građevinska dozvola i Potvrda o prijavi radova izdate bez Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, pravni su osnov zbog kog Slađana Milovanović i Ana Đorđević traže zaustavljanje gradnju hotela, i na osnovu kog je moguće podneti krivičnu prijavu protiv nadležnih organa i institucija.

Osim ovih nepravilnosti, u njihovim primedbama je navedeno i da se „Studija mora da se dostavi na saglasnost Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture“, predočava se da u Studiji uopšte nije navedena činjenica da je „kompleks Bukovičke banje proglašen za prostorno kulturno-istorijsku celinu u Aranđelovcu i da je upisan u centralni registar nepokretnih kulturnih dobara“, nabrojano je na skoro tri strane šta sve ne sme da se radi u vezi građevinskih radova u Bukovičkom parku, i dokumentovano je niz netačnosti u vezi zaštite objekata i prostora gde je predviđena gradnja novog hotela.

Zahtev Ministarstva za životnu sredinu ivestitoru da uradi Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu nije zaustavio pripremne radove na „rekonstrukciji“, kako se zvanično naziva rušenje kulturnog spomenika.

„Investitor ima dozvolu za rušenje, i ne mora da čeka da se završi Studija o proceni“, objašnjava Milovanović.

U Aranđelovcu je, znači, sve po zakonu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aranđelovac aranđelovac bespravna gradnja aranđelovac hotel šumadija Bukovička banja parno kupatilo bukovička banja stublina firma Stubline parno kupatilo i Arkade u Bukovičkoj banji rušenje u Bukovičkoj Banji zavod za taštitu prirode aranđelovac
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure