img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Demografija

Rastemo, ali se i smanjujemo

31. jul 2023, 17:57 S.Ć.
Foto: Tanjug
Copied

Srbija je jedina zemlja u regionu koja beleži rast novorođenih. Istovremeno, ona je i deveta u svetu po broju ljudi koje izgubi na godišnjem nivou

 

Nedavno je javljeno da je Srbija jedina zemlja u regionu koja beleži rast novorođenih, što se nije desilo 40 godina unazad. Takođe, i da je porastao broj prvorođenih.

U Srbiji je u periodu januar-maj 2023. broj živorođenih bio 24.200, što je za 29 osoba, odnosno za 0,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Prema podacima RZS-a, broj umrlih u Srbiji u periodu januar-maj 2023. iznosio je 42.329 i, u poređenju sa istim periodom 2022, kada je broj umrlih bio 52. 602, to je pad od 10.273 ili za 19,5 odsto.

U saopštenju se dodaje da su prikazani prethodni rezultati o živorođenim i umrlim nakon upisa činjenice rođenja i smrti u matične knjige rođenih i umrlih.

Predsednik Republike, i predsednik vladajuće stranke smatraju da su ovi dobri rezultati o rođenim bebama posledica uvođenja finansijskih mera populacione politike, i  da sve manje mladih ljudi odlazi iz zemlje trajno.

Međutim, u tom kontekstu treba reći i da je Srbija deveta u svetu po broju ljudi koje izgubi na godišnjem nivou. Ovaj negativni prirodni priraštaj pokazuju statistički podaci.

Kad se saberu prirodni priraštaj i broj ljudi koji ode iz zemlje, zbor je 72.000. To je veličina srednjeg grada u Srbiji.

Prema podacima Zavoda za statistiku, negatvni prirodni priraštaj je oko 46 hiljada ljudi, dok se ostatak od skoro 30 hiljada ljudi predstavlja one koji se iz zemlje odsele. Međutim, smatra se da iz zemlje godišnje ode između 45 i 60 hiljada ljudi.

Prva na listi je Ukrajina, pre svega zbog rata koji bukti na njenoj teritoriji, a izgubila je skoro tri miliona ljudi. Velike gubitke imaju i Japan, izgubio je više od 650 hiljada ljudi i Rusija, koja je izgubila oko 300 hiljada ljudi. Iza njih slede Italija, Kina, Liban, Bugarska, Nemačka i Srbija je na devetom mestu.

Nedavni popis stanovništva pokazao je da je u periodu od 2011. do 2022. godine Srbija izgubila skoro pola miliona stanovnika. Stručnjaci upozoravaju da i te brojke nisu stvarne, već da je broj ljudi koje je Srbija izgubila i veći, jer podaci o onima koji su otišli iz zemlje nisu adekvatni.

Situacija u regionu je nešto bolja, pa tako Bosna i Hercegovina i Hrvatska, iako manje od Srbije, godišnje gube oko 20 hiljada ljudi.

S.Ć./N1

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

prirodni priraštaj novorođeni umrli broj odseljenih
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Epilog lokalnih izbora

05.maj 2026. I.M.

Nakon tenzija i prekinute sednice u Kuli izbran predsednik Skupštine

Kandidat SNS Velibor Milojičić izabran je za predsednika Skupštine opštine Kula

Buduci izgled Beogradskog sajma

Menjanje prestonice

05.maj 2026. I.M.

Metastaze Beograda na vodi: Umesto Sajma, oblakoder od 120 metara

Beograd na vodi nastavlja širenje ka Adi Ciganliji, a nova faza razvoja na prostoru Beogradskog sajma uključuje 18 stambenih zgrada, marinu, produženje promenade i izgradnju kule visoke 120 metara

Patrola kosovske policije pretresa auto na ulazu u Banjsku

Na licu mesta

04.maj 2026. Milica Srejić

Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju

Ishod prvih suđenja za oružani sukob u Banjskoj odavno se znao, kažu sagovornici „Vremena“, tvrdeći da jedan od osuđenih sa incidentom nema ništa. Dok neki sada gule robiju, a države Srbije na Kosovu skoro više da nema, kolovođa Milan Radoičić u Srbiji i dalje „privređuje“

Aleksandar Vucic portret

Izbori

04.maj 2026. B. B. / A. I.

Izborna kombinatorika: Šta kvari Vučićevu sreću

Aleksandar Vučić neće imati šansu za pobedu čak ni na delimično poštenim izborima, ako na suprotnoj strani bude vladalo jedinstvo, kaže analitičar Dragomir Anđelković

Mrdićevi zakon

04.maj 2026. B. B.

Packe iz Brisela: Da li Mrdićevi zakoni idu u istoriju?

Nema zvanične odluke EU o zamrzavanju, obustavi ili ukidanju sredstava Srbiji, tvrdi šef Operativnog tima za pristupanje EU Danijel Apostolović. I kaže da će vlasti izmeniti Mrdićeve zakone

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure