
Sukobi
Proboj ćacilendskog fronta: Zatišje pred Skupštinom
Trećeg dana otkako je opozicija odlučila da u dom Narodne Skupštine ulazi kroz Ćacilend nije bilo incidenata, dok sa druge strane stižu neodređeni signali o njegovom uklanjanju
Foto: AP
Putin je već bio predsednik duže od bilo kog drugog ruskog vladara još od Josifa Staljina i nadmašio je i 18 godina dug mandat Leonida Brežnjeva
Predsednik Rusije Vladimir Putin odlučio je da se kandiduje na predsedničkim izborima u martu sledeće godine pošto smatra da mora da vodi Rusiju kroz najopasniji period u poslednjih nekoliko decenija, potvrđeno je za Rojters iz šest neimenovanih izvora.
Putin je već bio predsednik duže od bilo kog drugog ruskog vladara još od Josifa Staljina, koji je bio na čelu SSSR-a tri decenije, i nadmašio je i 18 godina dug mandat Leonida Brežnjeva.
Izvori Rojtersa rekli su da su vesti o Putinovoj odluci procurile i da se savetnici sada pripremaju za kampanju i izbore za Putina.
„Odluka je doneta – on će se kandidovati“, rekao je jedan od izvora koji ima saznanja o planiranju.
Drugi izvor potvrdio je da je odluka doneta i da se Putinovi savetnici spremaju za Putinovo učešće, a još tri izvora rekla su da je odluka doneta i da će se Putin kandidovati.
Putin bi mogao da vlada do 2036.
Usred pandemije korona-virusa Rusi su u junu 2020. godine pozvani da izađu na referendum koji je trajao nekoliko nedelja. Birači su izglasali promene ustava koje bi mogle predsedniku države Vladimiru Putinu da omoguće ostanak na vlasti do 2036. godine
Ove promene znače da od 2024. godine Putin praktično kreće iz početka i moći će da provede na funkciji još dva šestogodišnja mandata.
Aprila 2024. godine Vladimir Putin je potpisao zakon kojim se poništavaju njegovi dosadašnji predsednički mandati, u skladu sa prošlogodišnjim ustavnim promenama, koje je sam inicirao. Prema tom Zakonu o izboru predsednika Ruske Federacije, na izborima ne može da učestvuje državljanin koji je na tom mestu već bio dva mandata, kao ni onaj ko na dan raspisivanja izbora služi drugi mandat.
Međutim, na Putina se taj zakon ne odnosi, jer sadrži i odredbu prema kojoj u ovu računicu ne ulaze mandati do ustavnih promena. Ovim zakonom su zapravo poništeni njegovi dosadašnji predsednički mandati.
Putin je za predsednika biran 2000, 2004, 2012. i 2018. godine, a nakon ovih promena može da učestvuje na izborima i 2024. i 2030. godine. Kada je od 2008. do 2012. godine na čelu šefa države formalno bio Dmitrij Medvedev, na njegov predlog je predsednički mandat produžen sa četiri na šest godina.
B.G./FoNet/BBC
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Trećeg dana otkako je opozicija odlučila da u dom Narodne Skupštine ulazi kroz Ćacilend nije bilo incidenata, dok sa druge strane stižu neodređeni signali o njegovom uklanjanju

Rok od 48 sati, koji je Aleksandar Vučić „dao“ Americi i OFAK-u da odgovore na zahtev za licencu za NIS - polako otkucava. Isti dan je američki nacionalni praznik, na koji se, po tradiciji, svi zahvaljuju i darivaju - ali među prijateljima

Poslanici opozicije jutros su isekli žičanu ogradu oko „Ćacilenda“ i uklonili dva šatora ispred Narodne skupštine, nakon čega su ih napali žitelji ovog improvizovanog naselja. Da li ova akcija najavljuje dalje korake u oslobađanju javnog prostora?

Kao krunski dokaz za navodno zlonamerne postupke opozicije čijim poslanicima „niko nije zabranjivao da uđu u Narodnu skupštinue na glavnu ulaz“, tj. kroz Ćacilend, predsednica Skupštine Ana Brnabić pokazala je fotografiju poslanika Stefana Janjića sa velikim makazama za armaturu

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić dobio je odlikovanje od Interpola za „istaknutu“ ulogu i „izuzetne“ rezultate
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve