img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Prva godina rata u Ukrajini: Čekajući još više još ubojitijeg oružja

24. februar 2023, 08:57 Aleksandar Radić
Foto: AP Photo/Felipe Dana
Slike razaranja: Buča
Copied

Ruske trupe su 24. februara 2022. napale Ukrajinu. Prvobitni ciljevi Kremlja su se brzo izvitoperili. Naišli su na neočekivani otpor Ukrajinaca. Umesto brze pobede Rusi su bili primorani na iznurujuću frontovsku borbu za svako selo. Počeo je rat vojnim resursima. U čast prve godišnjice “specijalne vojne operacije” iz Moskve su pripretili nuklearnim glavama, kada već ruska zastava ne može da se zaviori ni u centru nekog zabitog mesta koje je pre rata imalo nekoliko desetaka hiljada stanovnika, a sada se tu nalaze samo borci iza zidova srušenih kuća

Bahmut, Ugljedar, Kremna. Ko je čuo pre godinu dana za ta mesta? Na prvu godišnjicu rata u Ukrajini u vestima se govori o brutalnim sudarima dve oružane sile (i pride onih koji sebe vole da zovu „muzikantima“, a koji se za novac bore za državu) za ostatke ostataka ova tri gradića.

Pre godinu dana ruski desantnici bili su nadomak Kijeva. Prvi udari povereni su avijaciji, a zatim su gusenice tenkova i borbenih vozila pešadije gazile puteve. Navalili su Rusi istvoremeno kijevskim pravcem (i preko nesrećne nuklearne elektrane Čeronobilj), peko čitavog severoistoka od Černigova do Harkova, Donbasa i na jugu Hersonske oblasti. Bataljoni prikupljani nekoliko meseci u prigraničnim oblastima Rusije i Belorusije prešli su granicu i po preciznoj utvrđenoj dinamici trebalo je da izbiju do tačaka na terenu po planu zadatka tzv. “specijalne vojne operacije” (SVO).

Ukrajinska odbrana se sredila i uzvratila. Umesto brze oružane intervencije počeo je dug rat resursa. Slike Prvog svetskog rata ponovile su se vek i nešto kasnije – blato, zemunice,  statična linija fronta, svakodnevna artiljerijska kanonada. Sredstva ratne tehnike vrlo brzo su se pretvarala u puno izgorelog metalnog smeća razbacanog po ukrajinskoj ravnici.

Ruske rezerve materijala sudarile su se sa trećom stranom rata –  Amerikom i saveznicama iz NATO-a. Združene zemlje visokorazvijenog dela sveta pokrenule su logistički poduhvat ogromnih razmera za naoružavanje i snabdevanje ukrajinske vojske. Dotok sredstva ide i obilno i svakodnevno, a na ukrajinskoj strani je da obezbedi živu silu. Jedan od pristupa u pokušaju da se proceni koliko će rat potrajati je analiza planova NATO-a koji su usredsređeni na narudžbine nove proizvodnje u vojnoj industriji sa rokovima izvršenja ugovora 2024, 2025. i kasnije. Nisu prikriveni planovi da se dugoročno ruska vojska izloži pritisku resursima kojima ruska industrija neće moći da parira.

Pretnja iz Moskve

Iz Moskve su pripretili nuklearnim glavama, u čast prve godišnjice SVO, kada već ruska zastava ne može da se zaviori ni u centru nekog zabitog mesta koje je pre rata imalo nekoliko desetaka hiljada stanovnika, a sada se tu nalaze samo borci iza zidova srušenih kuća. U 52. nedelji rata saznali smo da Rusija više neće da se pridržava limita iz rusko-američkog dogovovora o ograničenju strategijskog nuklearnog naoružanja na ruskom СНВ-III, na engleskom New Start). Ionako Rusija nema ni blizu 800 komada lansera na podmornicama, interkontinentalnih raketa koje se lansiraju iz silosa i mobilnih lansera na velikim točkašima  i strateškim bombarderima, ali poslali su poruku.

Ruski praznik Dan branilaca otadžbine umesto pošiljkama slanine i kobasica na front proslavljen je u Moskvi 22. februara koncertom  i najavom da će se naručiti velike količine interkontinentalnih raketa Sarmat i protivbrodskih krstarećih raketa Cirkon. U osnovni to su sredstva koja  se izrađuju po planu modenizacije i zamene stare tehnike, ali u atmosferi rata otvorena su pretnja. Sarmat od 210 tona koji izleće iz silosa i leti do bilo koje zadate tačke na planeti sa osam megatona u 10 glava zaista je stvarna pretnja.

Poručili su Rusi tako da šta god da se dešava na frontu njihov zadnji potez može da bude i poslednje svetlo za sve. I predložili su izlaz – da Amerikanci obustave slanje naoružanja Ukrajini. Nerealan zahtev.

Jer Amerikanci i ostali ne samo da neće odustati, već su pred godišnjicu rata dostavili ukrajinskoj vojsci nova dalekometna sredstva vođene rakete GLSDB dometa do 150 km. Izvesno je daje plan za budućnost da se Ukrajini pošalje još sredstava visoke preciznosti i vrlo verovatno i višenamenski borbeni avioni i velika količine tenkova, borbenih vozila, artiljerijskih oruđa. Ukrajinska ratna mašina biće nahranjena i očekivani efekti su drastično smanjenje šansi ruske vojske da razviju ofanzivna dejstva.

Kontraverzna tema je da li će se tako stvoriti osnova za ukrajinske ofanzive jer to je razvoj prilika koji bi bio prevelik izazov za zvaničnu Moskvu i došlo bi se do tačke od koje se može reći da je ugrožen ruski nacionalni interes, a to po doktrini predstavlja preduslov za nuklearni udar.

I tako, za neke rat će biti složeni sled političkih igrica i pretnji, a za neke blato i krv. Front će nastaviti da melje živu silu i prebrojaćemo još puno nedelja velikog rata na istoku.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Rat u Ukrajini godišnjica rata u Ukrajini godinu dana rata u ukrajini nuklerana pretnja rat u ukrajini strategija naoruđavanje ukrajinske vojske ruske rakete sarmat ruske rakete cirkon
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Ekologija

19.septembar 2026. S.Ć.

Protest ekoloških organizacija: Neće moći, nećete kopati!

Na skupu Saveza ekoloških organizacija u Beogradu podignuta crvena linija odbrane životne sredine i zdravlja građana. Zahteva se moratorijum na sve ugovore koje je država zaključila u vezi sa istraživanjem i rudarenjem

Vanredni parlamentarni izbori

19.septembar 2026. S.Ć.

„Evropska Srbija“ predala potpise RIK-u, na izbore izlazi protiv vlasti

Dragan Đilas iz koalicije „Evropska Srbija“ rekao da su predali 10.250 proverenih i valjanih potpisa, i da na izbore ne izlaze kao protivnici studentske liste, već aktuelne vlasti

Kampanja za izbore

19.septembar 2026. S.Ć.

Studentska lista: Incidenti na Dušanovcu i u Zaječaru, ali i veselje na dočecima Čuvara Ustava

Studenti su proterani sa Dušanovačke pijace, dok su bicikliste na desetodnevnoj turi kroz Srbiju „Čuvari Ustava“, građani dočekivali sa radošću i aplauzima

Studenti pobedjuju nalepnice

Taktika

19.septembar 2026. N.R.

Flaster-štandovi: Naprednjaci kao senka studenata

Gde god Studentska lista postavi štandove širom Srbije, eto i naprednjaka. Nejasno je čemu to služi, sukoba nema

Glasačka kutija

Glasački listić

19.septembar 2026. N.R.

Ko ide na izbore, ko se nećka, ko se presabira

„Vreme“ donosi pregled svih listi koje su predate ili se uopšte pominju kao potencijalni igrači na izborima krajem oktobra

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure