

Zakulisni dilovi
Srpske vlasti opet uvoze kontroverzne Čečene
Papir je potpisao Đuro Macut, ali jasno je da on nema mnogo veze sa tim. Tek, državljanin Srbije postao je Jakub Zakrijev, sestrić zloglasnog Ramzana Kadirova




“Mnogo toga se već dogodilo što je pokazivalo da sve više nadiru snage koje se protive i proevropskoj i građanskoj orijentaciji društva. Proteklih nekoliko godina iz gotovo zaboravljenih niša stvarnosti počeli su da se promaljaju duhovi zla. Hroničar naših skorijih posrtanja morao bi da zabeleži opake znakove koje su na društvenom tkivu Srbije ostavljala čudovišta kojima ništa nije sveto”
Stanje demokratije, sloboda i tolerancije u Srbiji sagovornik “Vremena” sociolog prof. dr Ratko Božović je mnogo ranije ocenio kao “napredovanje u nazadovanju”. Sa univerzitetskim profesorom, kulturologom i književnikom razgovaramo o istorijskoj prekretnici na kojoj se nalazimo, o najezdi desnice, nacionalizma, neofašizma; o specifičnom trenutku koji preti da poništi i poslednji ideal o mogućem otvorenom, demokratskom društvu.
VREME: Da li smo i dalje zarobljenici sopstvene ratne prošlosti i zločina?
Zaista nema smisla ostajati u prošlosti, ali ni zaboraviti zlodela. Ako nisu mogući čisti računi, neophodno je da se obezbedi čist obraz nedužnima. To što smo činili drugima i što su oni činili nama mora se obznaniti ako nećemo da nam se ponovi balkanska krčma. Danas je, izgleda, zaboravljeno kazivanje Karla Jaspersa u spisu “Pitanje krivice” u kome je saopštena nemačka krivica u Velikom ratu. On je pokazao da dolazi do suštinske promene kad se odgovori na vlastita sagrešenja. Jaspers je rekao da “danas moramo preispitati sebe oštrije nego ikad”. U preispitivanju sebe nema odlaganja. Što je najgore, u nas ne postoji kultura krivice. Bojim se da smo na nju zaboravili, ali i zakasnili.
A nekritičnost prema sebi pretvara se i u nekritičnost prema drugima. Iluzije, strasti i zaslepljenost idu zajedno. Njima se bliže određuje anomična zajednica koja je izgubila civilizacijski kompas i trku s vremenom. Kad se oslepi od samoobmanjivanja i mitomanije, nema ništa od katarze. Stoga to još nije naša priča. Nažalost.
Ako katarza nije, šta jeste naša društvena, kolektivna priča danas?
Moram prvo da kažem da pored izrazito velike saglasnosti klerikalnih i desničarskih stavova, ovde odavno nije bilo takve saglasnosti između crkve i države kao što je danas. A kao našu hroničnu društvenu i individualnu dijagnozu vidim pomahnitalo nacionalističko ludilo. Što je najgore, u nas je nacionalizam branjen i onda kada je imao šovinističku formu i kad je primio otrovne sokove nasilja. Stvorene su pretpostavke za šovinističko mahnitanje, koje se i dogodilo. I koje se događa…
Pročitajte ceo intervju sa prof. dr Ratkom Božovićem u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (22. septembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Papir je potpisao Đuro Macut, ali jasno je da on nema mnogo veze sa tim. Tek, državljanin Srbije postao je Jakub Zakrijev, sestrić zloglasnog Ramzana Kadirova


Aleksandar Vučić i njegov novi izmišljeni protivnik Sandro Goci danima se utrkuju ko će jače i bolje da pozove na „debatu“


Četiri osobe poginule su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko 13 časova na autoputu Ruma-Šabac, potvrđeno je za N1 u MUP-u


„Nismo se pokazali, nismo dostojni, nemamo rezultate“, rekao je o opozicionim strankama Boško Obradović, nekadašnji čelnik Dveri, sada politički penzioner, što želi i dojučerašnjim kolegama iz opozicije


Zborovi građana Novog Sada najavljuju sve duže blokade sve dok svi aktivisti ne budu pušteni na slobodu. Najekstremniji je slučaj Ivana Petrovića, mladića bez roditelja koji je štićenik Centra za socijalni rad
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve