img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori 2022.

Predsednička kandidatkinja Branka Stamenković: Kraljica retrogradnog Merkura

01. mart 2022, 10:01 Sofija Popović
Foto: DJB
Put u EU je put u ropstvo: Branka Stamenković
Copied

Spremna je da predstavlja svoju državu i svoj narod. Republiku Srpsku i Kosovo vidi kao nacionalna pitanja koja ne bi trebalo da dele vlast i opoziciju. Put u ovakvu EU za nju je „put u ropstvo“. U javnosti se predstavlja kao lingvistkinja i astrološkinja, a za sebe kaže da je „kraljica retrogradnog Merkura“. Biće kandidatkinja ispred koalicije Suverenista, okupljene oko stranke Dosta je bilo (DJB)

Branka Stamenković rođena je 1968. godine u Beogradu. Kako se navodi u njenoj zvaničnoj biografiji, nakon srednje škole radila je u društvenom i privatnom sektoru, na pozicijama od administrativnih do rukovodećih. Krajem devedesetih ušla je u preduzetničke vode, baveći se prevođenjem i izdavanjem knjiga u oblasti popularne psihologije i astrologije. Neretko se u javnosti predstavlja kao astrološkinja i lingvistkinja.

Pripada onom društvu političara čija je fakultetska diploma sporna. U biografiji se navodi da je kao stipendistkinja britanskog Centra za proučavanje kosmologije u kulturi 2008. godine upisala postdiplomske akademske studije astronomije i astrologije na velškom univerzitetu Triniti Sent Dejvid koje je završila 2011. godine.

Pitanje kako je mogla da završi postdiplomske pre osnovnih studija, pokrenulo se pre tri godine na društvenim mrežama. Dodatne zabune nastale su i zbog toga što je njena biografija menjana na sajtu stranke čak tri puta. Branka Stamenković kasnije je objasnila da ima završenu srednju školu, nakon nje je apsolvirala informatiku na Višoj školi za informatiku i statistiku u Beogradu, ali te studije nikada nije završila.

Krajem 2008. godine pokrenula je Građansku inicijativu „Majka Hrabrost“, za poboljšanje uslova u srpskim porodilištima, a motiv za to je pronašla na „ličnom iskustvu na porođaju“. U biografiji stoji da je za svoj angažman u ovoj inicijativi dobila četiri priznanja.

U politiku je ušla 2014. godine, kada se po prvi put kandidovala za narodnu poslanicu u Skupštini Srbije i odbornicu u Skupštini Grada Beograda na listi grupe građana „Dosta je bilo“ (DJB). Da uđe u Narodnu skupštinu pošlo joj je za rukom nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, a u tom sazivu bila je članica Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, kao i Odbora za zdravlje i porodicu. Bila je prepoznatljivo lice iz poslaničkih klupa tog vremena jer su njeni pojedini skupštinski govori na društvenim mrežama bili viralni.

Nakon beogradskih izbora 2018. godine, na kojima je DJB nastupao sa Dverima i osvojio 3,89 odsto glasova, zbog loših izbornih rezultata celokupno predsedništvo pokreta, uključujući i predsednika Sašu Radulovića, podnelo je ostavku. Do ponovnog povratka Radulovića na mesto predsednika, tokom 2019. Godine, Branka Stamenković na kratko je samo formalno predvodila pokret, iako je faktički lider ostao Saša Radulović.

„To što sam se pronašla u ulozi predstavnika građana, što mi je ta vrsta posla legla i što sam u njemu uspešna, pak, ne znači da bih podjednakog uspeha imala na raznim liderskim pozicijama, i to ne samo unutar DJB, već i unutar države“, rekla je o sebi Branka Stamenković u autorskom tekstu iz tog perioda.

Uz lidera Dosta je bilo ostala je i nakon što je veći deo članstva stranku napustio zbog radikalnog zaokreta udesno. Ovakvu promenu politike Stamenković je pravdala rečima da „suverenistički pokreti dobijaju sve veću podršku u EU državama“. „Nažalost, Balkan ponovo kasni u prepoznavanju ovog trenda i DJB je praktično jedina politička opcija koja o ovome glasno priča u Srbiji“.

Za svoju političku stranku kaže da nisu „ni levičari, ni desničari, već partija centra“. „U stvari ideologija Dosta je bilo je, jednostavno rečeno, ideologija zdravog razuma“. Misli da su „trn u oku“ svima na političkoj sceni u Srbiji jer stoje na stanovištu „da oni koji su zloupotrebljavali javne resurse u prošlosti nikada više ne bi smeli da primirišu vlasti u Srbiji“.

Smatra da je put u ovakvu Evropsku uniju, „put u ropstvo“. „Dosta je bilo smatra da je EU projekat otišao u pogrešnom pravcu i EU integracije nisu u interesu Srbije… EU je globalistička tvorevina napravljena da štiti interese banaka i velikih multinacionalnih kompanija“. Prema njenim rečima, Srbija treba da se odrekne težnje da pristupi EU „jer je to najkraći put u ekonomsko ropstvo i potpuno odricanje od ekonomskog i monetarnog suvereniteta“.

Pitanja Republike Srpske i Kosova Branka Stamenković vidi kao „nacionalna“  što ne bi smelo „biti ono što definiše razliku između vlasti i opozicije“. „Jadna je opozicija koja u izdaji interesa srpskog naroda vidi svoju šansu za dolazak na vlast“.

Predsedničkoj kandidaturi pristupa sa „velikim osećajem odgovornosti i ozbiljnosti, potpuno svesna težine zadatka“, spremna da „predstavlja Srbiju i svoj narod“. Sa predsedničke funkcije obećava da „neće uzurpirati nadležnosti vlade“. Lider njene stranke Saša Radulović za nju kaže da je „žena iz naroda“ i da je „vreme da birači dobiju jaku ženu koja može da ih predstavlja“. Branka Stamenković biće predsednička kandidatkinja koalicije Suverenisti, okupljene oko stranke Dosta je bilo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue  na www.vreme.com

Tagovi:

Branka Stamenković DJB Dosta je bilo Dveri izbori 2022. predsednički izbori 2022. retrogradni Merkur Saša Radulović Suverenisti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vučić i Dodik

21.avgust 2025. B. B.

Dodik predsednik Srbije: Kafanska naklapanja ili realna ideja?

Navodi da bi Milorad Dodik mogao da bude Vučićev kandidat za predsednika Srbije su „intrigantna kafansko-politička spekulacija“, smatra politički analitičar Đorđe Vukadinović

Oglašavanje Vlade Nemačke

21.avgust 2025. N. R.

Berlin „prati“ događaje u Srbiji, ali Vučiću niko ne telefonira

Nemačka je zabrinuta događajima u Srbiji i traži rasvetljavanje napada na demonstrante, rečeno je u Berlinu. Takođe se pozivaju „sve strane“ da se odreknu nasilja

„Vreme“ saznaje

21.avgust 2025. Nemanja Rujević/Marija L. Janković

Dva scenarija za N1: Gašenje ili tiho gušenje

Vučiću se žuri. Iako je najavio kraj N1 i Nove S do novembra, ubrzan je plan da se državnim novcem kupi kontrola nad ovim medijima, saznaje „Vreme“

BiH

21.avgust 2025. I.M.

Referendum u Republici Srpskoj 18. ili 25. oktobra zbog odluke o Dodiku

Vladajuća koalicija u RS odlučila je da se referendum o presudi Suda BiH i odluci CIK-a kojom je Miloradu Dodiku oduzet mandat predsednika održi 18. ili 25. oktobra. Konačan datum biće potvrđen u parlamentu

Osveta vlasti

21.avgust 2025. I.M.

Nova ekonomija: Paljenje cvećare zbog podrške studentima

Nepoznati muškarac pokušao je da zapali cvećaru „Imela” u Ustaničkoj ulici u Beogradu. Vlasnik Jovan Nenadić tvrdi da je meta napada jer učestvuje u protestima i pruža podršku studentima

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure