img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Pozorište Gogolj Centar se iz Moskve preselilo u Beograd

19. септембар 2023, 11:18 Sonja Ćirić
Foto:Promo
Deo ekipe platforme "DrugDrugu"
Copied

Nakon početka rata u Ukrajini u Beograd su se doselili mnogi ruski umetnici sa izuzetnim biografijama da sa srpskim kolegama nastave ono što su radili u svojoj zemlji

„DrugDrugu“ je društvenokulturna platforma koju su u Beogradu pokrenuli Rusi nakon rata, sa svojim ovdašnjim prijateljima i kolegama.

Cilj im je saradnja, „dodir, koji će doneti nov kvalitet“, kako objašnjava Miloš Đukelić , jedan od članova Saveta ove platforme, inače reditelj, producent i direktor kompanije „Red Production“.

Za portal „Vremena“ kaže da su se tokom poslednje dve godine u Beograd doselili mnogi umetnici „vrh ruske scene, i da su, normalno, hteli da i ovde nastave ono što su radili u svojoj državi“, i dodaje da ga to „podseća na početak prošlog veka kad su bežeći od revolucije ovde došle mnoge ruske arhitekte, glumci, reditelji, umetnici, pa mi i danas živimo u zgradama koje su oni projektovali, ili volimo strip s kojim su nas oni upoznali.“

Platforma je nastala, kaže Đukelić, iz „njihove želje da nam se predstave, a i da upoznaju nas. Mnogi od njih su u svojoj zemlji bili velike zvezde, a mi ne znamo za njih, isto kao što oni ne znaju za nas. Smatraju da su saradnja i upoznavanje, jedini način da živimo zajedno.“

„Oni jesu protiv rata, zato su i otišli iz Rusije, ali u platformi nema politike. Insistira se na čoveku, zajedničkom radu, toleranciji, pravu na nezavisni stav, i samoostvarenju.“

Platforma „DrugDrugu“ je već realizovala nekoliko urbanih i kulturnih događaja. Koncert gruzijske džez dive Nino Kanamadze u MTS dvorani prošlog decembra bio je izuzetno primećen u ovdašnjoj javnosti. Početkom juna je održan fudbalski turnir, četiri srpska tima i četiri ruska, a za iduću godinu se planira u znatno većem obimu.

Prošlog meseca je pokrenut projekat “DrugDrugu KINO”, filmski klub koji redovno organizuje projekcije značajnih filmova na srpskom i ruskom jeziku u Jugoslovenskoj kinoteci. Počeo je filmom ruske režiserke Ljube Mulmenko “Dunav” koji je snimljen u Beogradu 2021, i koji je za dve nedelje odgledalo e preko 600 ljudi.

U pripremi su „DrugDrugu FEST“, novi međunarodni filmski festival posvećen mladima od 13 do 18 godina, i pozorišni deo platforme, “DrugDrugu SCENA”.

Miloš Đukelić objašnjava da  „Festival za mlade organizuje Aleksej Agranović koji je na čelu platforme, a koji je u svojoj zemlji bio glavni producent Međunarodnog filmskog festivala na Sahalinu ’Kraj sveta. Istok’ i isto takvog festivala u Kalinjingradu ’Kraj sveta. Zapad’. Tog festivala više nema, i on sada hoće da ga prenese u Srbiju. Ovo je najbolji primer te njihove potrebe da u Beogradu nastave ono čime su se bavili u Rusiji“.

Aleksej Agranović je, osim što je osnovao pomenuti festival, glumio u preko 30 filmova i serija, bio je umetnički direktor jednog od najpoznatijih ruskih pozorišta, Gogolj Centra u Moskvi koji je nakon predstave “Ne učestvujem u ratu. Povodom 100 godina od rođenja Jurija Levitanskog” premijerno odigrane u februaru 2022, već u junu zatvoren.

U oktobru Gogolj Centar će nastaviti rad, ali sad u Beogradu.

Najavljena je premijera prve predstave, „Obična priča“ Ivana Gončareva u režiji Kirila Serebrenikova, osnivača tog pozorišta, kao koprodukcija “DrugDrugu” i fonda “Kirill&Friends”.

Kiril Serebrenikov je Gogolj Centar definisao kao “generaciju ljudi. To je jedno pleme. Ti ljudi nastavljaju svoje profesionalno delovanje vezano za pozorište gde god se nalazili, da li u Moskvi, u Beogradu, u Berlinu ili u Hamburgu”.

“Obična priča”, prva srpska premijera Gogolj Centra, biće prikazana 31. oktobra, 1. i 2. novembra u Centru za kulturu “Vlada Divljan”.

Serebrenikov je imao zadivljujuću karijeru. Njegove postavke se daju u pozorištima u Štutgartu, Cirihu, Beču, Amstardamu i Bavarskoj, a filmovi koje je režirao učestvovali su u glavnom takmičarskom programu festivalâ u Kanu i Veneciji.

Glavnu ulogu u „Običnoj priči“ igra Filip Avdejev. On je u Gogolj Centru tumačio 20 glavnih uloga, glumio je u preko 30 filmova i serija, a trenutno glumi u tri predstave Thalia Theater-a u Hamburgu. Prošlog juna otvorio je Pozorišni festival u Avinjonu.

Oni i ostali članovi platforme „DrugDrugu“ sličnih karijera, sada žive u Beogradu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

Tagovi:

Miloš Đukelić Beograd Rat u Ukrajini Rusi Predstava drug Gogolj
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dragan J. Vučićević

Tabloidi

26.јун 2026. A. P.

Draganu J. Vučićeviću zabranjen ulazak u Crnu Goru

Televiziji Informer je dozvola za emitovanje u Crnoj Gori ukinuta u maju

Aleksandar Vučić

26.јун 2026. B. B.

Savo Manojlović: Vučić je agent stranog uticaja u Srbiji

„Otkriće BIRN da je Vučić sprovodio plan Nemačke o iskopavanju litijuma jasno pokazuje da je Vučić agent stranog uticaja u Srbiji“, kaže Savo Manojlović

Afera „Zvučni top“

26.јун 2026. B. B.

RTS: EU poziva na kredibilnu i transparentnu istragu u slučaju „zvučni top“

Evropska komisija očekuje da istraga u slučaju „zvučni top“ bude sprovedena u potpunosti u skladu sa zakonom, bez političkog pritiska ili uticaja

Analitičar Radić

Hronika

26.јун 2026. I.M.

Radić: Napustio sam zemlju, na meti se našla moja maloletna ćerka

Vojni analitičar Aleksandar Radić izjavio je da je otišao u inostranstvo nakon što su mediji objavili snimke njegovog praćenja, ocenjujući da je ugrožena bezbednost njegove porodice.

Sarajevo

Evropski mediji

26.јун 2026. Nemanja Rujević

Nemački FAZ: Priča o „Sarajevo safariju“ zasniva se na nepouzdanim izvorima

Ugledni nemački list Frankfurter algemajne cajtung objavio je opširnu analizu u kojoj dovodi u pitanje kredibilitet ključnih izvora za priču o navodnom „Sarajevo safariju“, ocenjujući da film i knjige na kojima se zasniva ne nude dovoljno pouzdane dokaze

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure